Važan događaj za cijelu mjesnu i domovinsku Crkvu, nakon 12 godina na čelu Zadarske nadbiskupije i deset godina na čelu Hrvatske biskupske konferencije, mons. Želimir Puljić krajem godine odlazi u mirovinu. Sveti Otac Franjo imenovao je biskupa Milana Zgrablića, svećenika Porečke i Pulske biskupije, nadbiskupom koadjutorom Zadarske nadbiskupije.
Proces imenovanja novih pastira mnogima ostaje uglavnom nepoznat, ili barem nejasan. Kad je riječ o Zadarskoj nadbiskupiji nakon tri domaća dolazi i drugi furešti nadbiskup. Primjereno situaciji u kojoj živimo na vjerničkom puku zasad se ne može primijetiti vidno zadovoljstvo, naročito ne ushićenje takvim odabirom “nezadarskog”, 64-godišnjeg biskupa Zgrablića iz Pazina koji će krajem godine postati 70. zadarski nadbiskup, odnosno 47. zadarski biskup te 114. pastir u 17. stoljeća zadarske crkve.
Bibinje dalo 37 svećenika, čeka biskupa
Zadarska nadbiskupija ima 13 dekanata (Benkovački, Biogradski, Dugootočki, Ninski, Novigradski, Paški, Pašmanski, Ražanački, Silbanski, Ugljanski, Zadar - istok. Zadar - zapad, Zemunički), 117 župa, a u pastoralu 75 svećenika.
- Gledajući Bibinje, najmnogoljudnije naselje u Zadarskoj županiji, dosad je dalo 37 svećenika, deset je živućih, i još nije dalo biskupa, rekao nam je jedan vjernik laik iz Bibinja.
Posljednji Zadranin koji je bio zaređen za biskupa bio je mons. Ivan Prenđa. Njega je 1990., prije 32 godine, u zadarskoj prvostolnici zaredio kardinal Franjo Kuharić.
- A hoće li Bibinje ili Zadarska nadbiskupija uopće dati i kada biskupa sam Bog zna.Teško da zna i papa Franjo, možda tek apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj. Naime, nuncij Giorgio Lingua je posljednjih godina odradio dobar broj imenovanja novih biskupa, reći će sugovornik.
Nakon 2. svjetskog rata tri nadbiskupa su Zadrani: mons. Mate Garković (1961. – 1968.) rođen u Velom Ratu na Dugom otoku. Mons. Marijan Oblak (1969. – 1996.) također je bio rodom iz Velog Rata na Dugom otoku, dok je mons. Ivan Prenđa (1996. – 2010.) rodom bio iz Zemunika Gornjeg.
Vruća biskupska stolica
Iznenadnom smrću nadbiskupa Prenđe (25. siječnja 2010.), na veliko iznenađenje zadarskog klera i vjerničkog puka, u rekordnom roku, za samo mjesec i pol dana Zadar nakon tri domaća dobiva biskupa izvan Zadarske nadbiskupije, mons. Želimira Puljića s karizmom višegodišnjeg dubrovačkog biskupa. Naime, nakon dvadesetgodišnjeg služenja u Dubrovačkoj biskupiji, papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. zadarskim nadbiskupom.
Mons. dr. Puljić obnašao je niz dužnosti pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a nakon dvije i pol godine na čelu zadarske crkve, 14. studenog 2012. imenovan je i njezinim predsjednikom.
S rimskom diplomom licencijata iz pastoralne teologije i doktoratom iz psihologije uz brojne članke i studije objavljene u hrvatskim časopisima, uredio je i objavio i više knjiga.
Časna, odgovorna, zahtjevna i sveobuhvatna dužnost nadbiskupa Puljića, prvog čovjeka HBK, je najbolja potvrda da je Zadarska nadbiskupija iako izravno podređena Vatikanu neizostavni dio Katoličke crkve u hrvatskoj crkvi.
Međutim, dužnost predsjedniku HBK i prvom pastiru zadarske crkve, moglo bi se reći, oduzimala je dragocjeno vrijeme za češću nazočnost među 150.000 ovdašnjeg vjerničkog puka. Prvenstveno se to odnosi na učestalije pastirske pohode župama, dijeljenja svete potvrde ili krizme, susrete katoličkih udruga, zajednica i pokreta, navijačkih i svjetovnih udruga…
Velika očekivanja vjerničkog puka
Biti bliže Bibliji i puku izazov je koji uvijek stoji pred biskupima. Očekivanja i puka i klera nekada su nestvarna. Možda smo ipak kao vjernici Crkve u Hrvata pomalo “razmaženi” jer nam je u mislima model biskupa po uzoru na blaženoga Alojzija Stepinca ili blagopokojnih Kuharića, Oblaka, Prenđe...
Bili zadovoljni ili ne odabirom novog nadbiskupa, vjerujemo da mons. Zgablić ima sve biskupske vrline, da se odlikuje čvrstom vjerom, dobrim ponašanjem, pobožnošću, revnošću za duše, mudrošću, razboritošću. Da može stvarati ozračje ljubavi, povjerenja, poštivanja, otvorenosti, da je duhovni pastir s ulogom vođenja naroda i očuvanja kulturnoga i nacionalnoga identiteta.
