U posljednja dva desetljeća Povljana je doživjela građevinsku ekspanziju - od idiličnog malog poljoprivredno-ribarskog mjesta, uz gradnju obiteljskih kuća domaćeg stanovništva ranih sedamdesetih, počela je i gradnja manjih, ukusnih vikendica s uređenim dvorištima.
Osnivanjem samostalne Općine Povljana početkom dvijetisućitih započinje i nekontrolirana gradnja višestambenih objekata i apartmanskih kuća koje se u većini slučajeva ni arhitekturom ni smještajem u prostoru ne uklapaju u pitomu vizuru mjesta.
Unatoč narušenosti i bespovratnom uništenju prostora u pojedinim zonama, jer je srećom mjesto Povljana smješteno u predivnoj širokoj uvali, koju zatvaraju punte Rastavac i Bas, a prostorno se širi i na uvalu Stare Povljane između kojih leži plodno, ali slabo obrađeno povljansko polje, pa se u prostoru može promišljati o kvalitetnom i dugoročno održivom razvoju bez daljnje devastacije.
Turizam i poljoprivreda
Upravo smo zbog toga odabrali trenutak za razgovor s načelnikom Povljane, Predragom Rukavinom koji odrađuje svoj prvi mandat, a koji je od svog prethodnika naslijedio prostorni plan Općine kojemu je naglasak na planiranoj naplati komunalnih doprinosa i naknada zanemario održivost, zapošljavanje lokalnog stanovništva i osiguranje prateće infrastrukture.
Gospodine Rukavina, Povljana u ljetnim mjesecima udeseterostruči broj stanovnika, radi se uglavnom o apartmanskim gostima jer standardnog turističkog smještaja nedostaje.
- Svu svoju energiju ulažemo u turizam, budući da industrije nema, a ni dovoljno poljoprivrednog zemljišta da bi se od toga moglo živjeti. Nastojimo sve više jačati turizam, a uz to poticati autentičnu poljoprivrednu proizvodnju. Tradicionalno je stanovništvo usmjereno ka turizmu i poljoprivredi, odnosno stočarstvu.
U kojem smjeru nastojite razvijati Povljanu s obzirom na prirodni potencijal, ali i na mogućnost financiranja prateće infrastrukture.
- U općinskom prostornom planu je od 2016. godine gradnja kampa, dakle tri saziva Općinskog vijeća bila su za izgradnju kampa na punti Rastavac, smatrajući kako će kamp biti veliki plus i napredak za Povljanu. Uz pružanje standardnog turističkog smještaja s većim kapacitetom, otvaranje kampa otvorilo je mogućnost zapošljavanja i ostanak mladih u svom mjestu. Počinje i gradnja planirane marine za koju imamo građevinsku dozvolu. U Povljani nema nezaposlenih, stoga ćemo uskoro biti u deficitu s radnom snagom.
Kamp će imati 1800 ležajeva i bit će jedini u Hrvatskoj s 5 + zvjezdica čime će Povljana doći na prvo mjesto na svim turističkim sajmovima u Europi. Riječ je dakle o standardiziranom smještaju visoke kategorije, a treba istaknuti da će se kamp izvrsno uklopiti u potrebe i mogućnosti lokalne zajednice te prirodno okruženje u kojem se nalazi.
Izgradnja marine i kampa
Nedavno se kroz medije provlačilo pitanje devastacije obale uz prostor na kojem se odvijaju završni radovi na uređenju kampa. O čemu se radi?
- Mislim da je riječ o nerazumijevanju i da se informacija nije prenijela u cijelosti. U Prostornom planu Općine ovaj prostor je isplaniran i vodi se pod uređenom plažom. Dakle, Općina će urediti i prilagoditi pristup kako je i predviđeno Prostornim planom. Mi smo protiv betonizacije, ali s druge strane, ne možemo ostaviti nepristupačnu i neuređenu obalu, moramo bar jedan dio urediti kako bi gosti mogli uživati u kupanju. Na toj plaži lokalni mještani oduvijek su se kupali, a tako će i ostati. Zahvati koji se izvode na priobalnom pojasu u skladu su s građevinskom dozvolom.
Poslije donošenja UPU-a, mi smo odredili što tamo ne želimo. Investitor će imati svoj ispust i svoju vodospremu od 1000 kubika kako bismo rasteretili naš sustav vodoopskrbe.
Izgradnjom marine i kampa, Povljana će postati jedno od značajnijih turističkih odredišta Županije.
Velika ulaganja u infrastrukturu
No, postavlja se pitanje prate li komunalna i prometna infrastruktura izgradnju.
- Predstoje nam velika ulaganja u infrastrukturu, najviše u vodu jer smo jedini na otoku Pagu koji imamo bušotine i svoju vodu. Spadamo pod Hrvatsko primorje, Južni ogranak - Senj, međutim ne možemo dobiti vodu bez cjevovoda, stoga smo trenutno ovisni o svojim bušotinama i našem desalinizatoru dok se ne izgradi cjevovod. Imamo tri vodospreme, ali u ljetnim mjesecima je pritisak prevelik, zimi je 700 ljudi, a ljeti 12 000, 13 000. Zbog toga imamo problema jer kapacitet desalinizatora nije dovoljan. Još uvijek pokrivamo sve, ali smo na granici. Predstavnici Općine bili su na razgovorima u Hrvatskim vodama i odradili su sve pripreme nužne za provedbu projekta vodovodizacije kojim bi se Povljana cjevovodom priključila na cjevovod Hrvatsko primorje Južni ogranak Senj i tako trajno riješila opskrbu vodom.
Elektrifikacija mjesta je, dobro posložena i tu nema prepreke za daljnji razvoj Općine, a oko 95 % kućanstava spojeno je na odvodnju. U ljetnim mjesecima kada je pritisak otpada veći, Čistoća Povljana svaki dan odvozi smeće, dok se zimi odvoz reducira.
Trudimo se... Neki su protiv gradnje, neki su za. Čini se da bismo svi živjeli u lijepom, malom, mirnom mjestu, ali sa svim pogodnostima, a to se ipak mora mjenjati da bismo pratili korak i razvoja i opstanka, mi ne možemo stajati u razvoju dok se sve oko nas mijenja. Ali taj razvoj treba biti promišljen, a u fokusu razvoja je dobrobit mještana Povljane.
Naravno, svima smetaju ogromne zgrade i masovni turizam i to nije cilj Općine. Trebamo investitore koji će razumjeti potrebe i uravnotežene odnose i poštivati prostor jer je to svima interes. Nitko ne voli boraviti u neurednom, betoniranom prostoru niti će u takvom prostoru moći razvijati posao i osigurati povrat uložene investicije. Gosti su zahtjevni i za uloženi novac žele određenu kvalitetu u svim segmentima, a sve više je naglasak na prostoru i očuvanoj prirodi.
Mijenjamo prostorni plan i smanjivat ćemo površine i visine. Poduzetnici koji nastoje što više zaraditi vide samo svoj osobni interes, ali jedinice lokalne samouprave služe upravo tome da prostor i resurse sačuvaju za buduće generacije. Planiramo smanjivanje izgrađenosti površine i na Općinskom vijeću je da potvrdi prijedlog izmjena.
Projekt Zaželi
Kad ste preuzeli vodstvo Općine, podsjetimo, proračun je bio destabiliziran. Kako danas Općina podmiruje svoje troškove i naplaćuje prihode?
- Općina je u plusu, rješavamo sve obveze na vrijeme, pa i prije vremena. Stabilizacija nam je bila broj jedan, znali smo da bez toga nema nikakvog funkcioniranja i napretka. Dobar dio proračuna vraćamo žiteljima Povljane, ponajprije djeci, mladeži pa onda starijima, svake su godine božićnice i uskrsnice. Sad, s Općinom Kolan, idemo u projekt Zaželi kroz koji bi se starijim domaćinstvima s jednim ili dva člana osigurala pomoć, zato ih pozivamo da se jave u što većem broju.
