Novigrad je životopisno, malo pitomo mjesto uskih uličica na južnoj obali Novigradskog mora.
- Iznad prekrasnog Novigrada kao podsjetnik na borbu za moć, povlastice i teritorije na rimskoj gradini stoji simbol Novigrada utvrda Fortica, tamnica dviju kraljica iz 14. stoljeća. U bitki za krunu ugarskog kraljevstva, u kojem je bila i Hrvatska, krajem 1386. ili početkom 1387. ubijena je Elizabeta-Jelislava, supruga Ludviga I. Anžuvinca, znalački će Anzulović.
Na samom izmaku 19. stoljeća, 1899. godine, tu je utemeljena Ribarska zadruga za ulov tunja, prva takve vrste u Dalmaciji. Danas su tu, kažu Novljani, najbolje i najukusnije dagnje na hrvatskom Jadranu.
Poseban, prekrasan, privlačan
Novigradsko more je poseban, prekrasan, privlačan i vrlo osjetljiv prostor, koje je prepuno reljefnih, geoloških, bioloških i klimatskih obilježja, reći će barba Ante.
Novigrad je prepun kulturno povijesnih znamenitosti, a naseljen je još od brončanog doba s gradinskim naseljem na mjestu današnje tvrđave od kada ovaj kraj nastanjuju Liburni.
- Prva javna škola u Novigradu za odgoj samo muške djece osnovana je 1830. Prva pošta osnovana je 1870. godine Još 1894. uveden je telegraf, a signalna stanica je bila na tvrđavi Fortici, reći će Vlatković.
Novigrad se postupno razvijao, nakon škole i pošte izgrađena je nova župna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije – Male Gospe, općinski sat, Zavičajni muzej…
- Bili smo centar svita, a bili smo i najbolje vođena općina u Kraljevini Dalmaciji. Pošta je bila dopremana parobrodima, Novigrad je bio povezan redovitim linijama te prije Drugog svjetskog rata uvedena je autobusna linija Šibenik- Novigrad, sjetno će sugovornik ispred župne crkve u kojoj svete mise predvodi pater Josip Galić. Zvonar Stipe je nažalost preminuo, pomoću konopa zvone Mile Mikecin i Duško Buterin.
Budi se život, dogodine četiri prvašića
Novigrad je opet centar svita. I to nakon preko 600 godina i 14. stoljeća kad je novigradska utvrda Fortica bila tamnica dviju kraljica, Elizabete-Jelisave i njezine kćeri Marije.
- Premda je rođen i odrastao u Zagrebu, jedan od junaka Svjetskog prvenstva je 20-godišnji Joško Gvardiol, čiji je otac Tihomir rođen u Novigradu, dok dida i baba, Zvonko i Milka Gvardiol žive u našem malom, najlipšen ribarskom mistu, ponosno će Oštrić.
U 16. stoljeću tu je živjelo više od tisuću stanovnika. Novigrad je 1910. imao 1.094 duša, dok 1921. broji 1.178 duša. Godine 1931. ima 934 stanovnika, 1948. broji 889 stanovnika, a 1953. točno 860 stanovnika.
- Mjesto se postepeno razvijalo, međutim, zbog loše povezanosti i geografskog položaja gubi na značaju što se može vidjeti prema broju stanovnika. Dakle, 1971. godine broji 837 stanovnika, a 1991. ima 640 stanovnika što je gotovo 200 manje, nabrajaju sugovornici kojih je u nedjeljno prijepodne bilo točno 16.
Prema popisu stanovništva iz 2001. broji 542 stanovnika, 2011. ima 534, a 2021. tek 478 stanovnika, 56 manje nego prije 10 godina.
- U osnovnoj školi ima tek 24 učenika. U prvom i četvrtom razredu nema učenika, u drugom je jedan, u trećem 4, u petom također 4, u šestom ima 3, u sedmom njih 5, a u osmom razredu 7 učenika. Najljepša je vijest da se život u Novigradu budi. U školskoj godini 2023./2024. imat ćemo četiri prvašića, ako ne i više, ponosno će sugovornik Luka.
Oaza kulturnog turizma
U Novigradu je 696 stambenih jedinica od kojih je 253 za stalno stanovanje. U 206 kućanstva žive 478 Novljana i Novljanki prezimena: Anzulović, Denona, Sinovčić, Buterin, Vlatković, Baždarić, Oštrić, Mikecin, Ivčić, Gvardiol, Paštrović, Blašković, Bratović, Kaštela, Knežević, Maroja, Bakić, Baraba, Narančić, Krmpotić..
Ovdje su se u akciji Maslenica, ratnom paklu započetom 22. siječnja 1993., vodile krvave pješačke borbe, prsa u prsa.
- Novigrad je bila ključna točka obrane u Maslenici. Uz žrtve i junačka dijela kod novigradskog groblja gdje je zaustavljen neprijateljski napad i vođene su žestoke borbe, navodi poznanik Šime.
U Domovinskom ratu Novigrad je izgubio četiri osobe. Kao posljedice ostaju minirana polja i vinogradi, devastirani domovi, sakralni i turistički objekti te u more porušena novigradska riva, nekad ponos mještana.
- Sve to je dovelo do velikog zastoja u razvoju, oko deset godina je bilo potrebno za obnovu kuća i osnovne infrastrukture, naglasio je barba Ivan.
Danas se mjesto razvija u jednom turističkom pravcu. Obzirom da je Novigrad jedno malo mjesto, nema mjesta za razvoj masovnog turizma. Uz kulturno povijesne spomenike koje Novigrad ima stvara se dobra predispozicija za razvoj kulturnog turizma.
Sto godina NOŠK-a
- Uz netaknutu prirodu, koja je očuvana u izvornom obliku, ribarske fešte i razne zabave održava se i čuva tradicijska kultura. Ugodno strujanje čistog morskog zraka, ukusne riblje delicije i domaća glazba recept su sinonima za među najbolje ribarske fešte na hrvatskoj obali, tvrdi Denona.
Ako bi se mjerila ljubav Novljana prema Hrvatskoj, mjerila bi se zasigurno i kroz podatak da su prije gotovo 100 godina, davne 1923., pod imenom Lav, radićevci osnovali klub za dišpet jugoslavenskoj vlasti. A po pitanju Domovinskog rata zaljubljenici i članovi NOŠK-a okupaciju Novigrada pamte po puno težim zločinima, no pamte da su i srbočetnici ukrali cijeli, tek uoči okupacije, kupljeni komplet novih dresova.
- Mi smo drugi klub osnovan u Zadarskoj županiji nakon NK Arbanasi Zadar, kazao je Ozren Baždarić, najbolji strijelac u povijesti kluba kojeg je prepoznao i Joško Skoblar, Zlatna kopačka Europe, ali je izabrao fakultet i igranje za svoj voljeni NOŠK.
Odmor i opuštanje bez gužve i vreve...
Bili su osvajači županijskog kupa, a županijska natjecanja dva puta su osvojili bez poraza.
- Legendarni vratar Gajić svojevremeno je netaknutu mrežu držao točno 1.214 minuta, kazao je Ozren Baždarić, dok u kafiću Noškić dogovaraju doček Jošku Gvardiolu, a u 2023. godini veliku proslavu 100. obljetnicu NOŠK-a.
Novigrad je malo ribarsko mjesto koji garantira odmor za dušu i tijelo.
- Najveća draž je što pruža mogućnost za romantični odmor i opuštanje bez gužvi i gradske vreve, u okruženju prekrasne prirode, plaža i tirkiznog mora, a opet dovoljno blizu Zadra – ako se zaželite gradske vreve, uvjerljiva je gospođa Marija Sinovčić, dok listajući Zadarski tjednik na ljetnoj tarasi kafića Flash guštamo u odličnoj jutarnjoj kavi...
