Povljana je trenutačno na prekretniciOpćina Povljana
StoryEditor
Nevem Tičić

Turističke zajednice trpe posljedice promašaja u prostornom planiranju

Treba obvezno napraviti rekonstrukciju vodovodne mreže, zaustaviti ili značajno usporiti izgradnju objekata za odmor, kod svih subjekata ponude raditi na edukaciji koja će voditi u konačnici prema podizanju kvalitete, kaže Tičić

Turizam na otoku Pagu, posebno u Općini Povljana, doživio je značajne promjene tijekom proteklih desetljeća - od početaka sindikalnog turizma i kućne radinosti do modernih smještajnih objekata. No, nameće se pitanje ugrožava li takav porast, ponajprije stanovnika ljeti, prirodne resurse, je li komunalna infrastruktura dostatna te kako nove investicije utječu na turističku sliku ovog područja, stoga smo o tome, kako i o brojnim drugim temama, razgovarali s Nevenom Tičićem, direktorom Turističke zajednice Općine Povljana.

image

Neven Tičić

Filip Brala

Zgrade sa stanovima za odmor umjesto vikendica

Već ste dugi niz godina direktor TZO Povljana, možete li usporediti strukturu turista prije primjerice deset godina i danas? U kojem se smjeru, prema Vašoj ocjeni, razvija turizam u Povljani?

- U svojim počecima, šezdesetih godina prošlog stoljeća, to je bio sindikalni turizam, smještaj je bio privatni (tzv. kućna radinost), a sedamdesetih godina je Poljoprivredna zadruga, koja je tada vodila kompletnu aktivnost, otvorila kamp koji bi po današnjim kriterijima bio niske kategorije, međutim tada je to značilo ‘’revoluciju’’ u primanjima Povljanaca. Poljoprivreda je tada bila glavna djelatnost i jako se dobro podupirala turizmom. Nakon otvaranja Paškog mosta, 1968. godine, tijekom sedamdesetih godina počela je izgradnja objekata za odmor, vikendica. U tom trenutku, to je također bio dobitak jer se sva poljoprivredna proizvodnja mogla plasirati pred kućnim pragom. Tada nije bilo trgovačkih centara, a tržište je uglavnom bilo zatvoreno za stranu poljoprivrednu robu.

Ispočetka se izgradnja objekata za odmor radila po strogo utvrđenim urbanističkim pravilima tako da je najstariji dio vikend naselja Dubrovnik izgrađen ‘’po špagu’’. To je tako trajalo do ranih devedesetih, ali daljnja izgradnja nije stajala. Promjene počinju devedesetih, a pogotovo nakon 2000. godine. Objekti za odmor u zadnjih 15-ak godina ne izgledaju kao vikendice, nego zgrade sa stanovima za odmor. Ono što je prije 30-ak godine bilo nemoguće zamisliti, a to je na 20-ak metara od obalne linije red zgrada s tri ili četiri etaže, sada je uobičajeno. Trenutačno smo na prekretnici.

Imamo dvije opcije - jedna je pustiti da stvari idu dalje ovim pravcem što onda neminovno znači raspad sistema vodoopskrbe, a da se ne govori o gubljenju identiteta u svakom smislu. U ovakav se koncept jako dobro uklapa demografski pad koji se bilježi već pedesetak godina. Druga je opcija zaustaviti daljnju izgradnju objekata za odmor, a sve snage usmjeriti ka povećanju kvalitete ugostiteljskih usluga bilo da se radi o kućnoj radinosti (2.500 postelja) ili kampovima (2.046 mjesta). Edukacija treba biti na prvom mjestu, kao i zadržavanje mladih, njihovo usmjeravanje u obrazovanje u turističkoj djelatnosti. Volio bih i da lokalna poljoprivreda opet povrati onu važnost koju je nekad imala.

Odgovornost lokalnih samouprava i županija

Na koje načine radite na produljenju sezone i održivosti?

- Nije lako produžiti sezonu ako nemamo smještaj prilagođen predsezoni i posezoni. Npr. imamo samo jedan hotel koji se otvara u lipnju, njegov kapacitet je 41 ležaj. Probali smo pojačati naše adute osnaživanjem sportskog i gastro imidža otoka Paga. Udružili smo se s turističkim zajednicama Gradova Novalje i Paga, Općine Kolan i mjesta Stara Novalja i četiri godine radili na projektu ‘’Razvoj outdoor turizma na otoku Pagu’’. Projekt je završen 2023. godine. Označili smo više staza po cijelom otoku koje su pogodne za trail, bike, nordijsko hodanje... Napravili smo karte i brošure, internetsku stranicu, radimo na organizaciji događanja. Ovog projekta ne bi bilo da nismo svi bili voljni sudjelovati, ali najveće zasluge pripadaju najvećoj turističkoj zajednici na otoku, TZ-u Grada Novalje. Samo zajedničkim naporima svih turističkih zajednica na nekom području može se uspjeti i ostvariti realni, zajednički cilj.

Osim toga, Srednja škola Batula Kašića Pag pokrenula je vrlo vrijedan projekt ‘’Pag na meniju’’ kojem je cilj očuvati našu otočku gastro baštinu, ali je i promovirati putem ugostiteljske ponude. Na tom projektu sudjeluje više partnera, uz Srednju školu i turističke zajednice, tu su i obrtničke komore.

Kakva su Vaša očekivanja kada je riječ o novom Zakonu o turizmu i većim ovlastima, kao i odgovornosti, turističkih zajednica?

- Prema mome sudu, veća bi odgovornost trebala ponajprije ići prema lokalnim samoupravama i županijama, prema onima koji planiraju prostore i uvjete izgradnje na njima. Turističke zajednice prvenstveno trpe posljedice promašaja u planiranju, a same ne sudjeluju u tome, u prostornom planiranju. Pozdravljam namjeru Zakona da se djelovanje prema održivosti podigne na višu razinu, a da turističke zajednice daju aktivan doprinos. Mi smo uvijek za to bili spremni. Siguran sam da bi rezultati u domeni planiranja bili bolji kada bi prije izglasavanja planova na predstavničkom tijelu lokalna turistička zajednica dala svoj sud.

Zaštita prirodnih resursa

Nažalost, komunalna infrastruktura ne prati povećan broj turista, pa se na primjer znaju događati problemi s vodoopskrbom tijekom turističke sezone u Povljani. Što je rješenje, je li realno poboljšati infrastrukturu u skoroj budućnosti toliko da prati nekoliko puta veći broj stanovnika ljeti u odnosu na zimu ili bi gradnju smještajnih jedinica trebalo usporiti?

- Najprije treba razlučiti da objekti za odmor nisu istoznačni s objektima koji pružaju komercijalnu uslugu turistima. U objektima za odmor borave povremeni stanovnici i jedan dio iznajmljivanja na crno događa se upravo u tim objektima čime se otežavaju uvjeti rada iznajmljivačima koji posjeduju uredno rješenje. O nedostacima nadzora stalno se priča tako da ne bih sada o tome. Osim toga, ova kategorija nekontrolirano ‘’buja’’ i sada već na području naše Općine imamo oko 1700 jedinica u objektima za odmor što, računajući potrošnju vode, daje rezultat da u špici sezone Povljana naraste na oko 12.000 ljudi. Je li održivo da Općina koja izvan sezone broji nešto preko 700 stanovnika (prema popisu, inače nešto manje) naraste skoro 15-ak puta?

Treba obvezno napraviti rekonstrukciju vodovodne mreže, zaustaviti ili značajno usporiti izgradnju objekata za odmor, kod svih subjekata ponude raditi na edukaciji koja će voditi u konačnici prema podizanju kvalitete.

Dakle, kako pronaći balans između gospodarskog rasta i zaštite prirodnih resursa?

- Čovjek mora upravljati gospodarskim rastom, a ne obrnuto. Kada se ide u gospodarski rast po svaku cijenu, siguran sam, kolaps sistema bit će vrlo bolan. Zaštita prirodnih resursa nema svoju cijenu. To je nešto što ostavljamo budućim generacijama. Naša djeca i pokoljenja koja dolaze znat će uživati u očuvanim prirodnim resursima koje su dobili u nasljeđe, ali neće cijeniti gospodarski rast po svaku cijenu koji su promovirali njihovi preci.

Na koncu, kako će otvaranje luksuznog Aminess Avalona Camping Resorta s pet zvjezdica utjecati na turističku sliku Povljane?

- To je pravac kojim Općina Povljana treba ići - turizam visoke kategorije koji koristi i promovira naše prirodne adute za produžetak sezone. Resort zadovoljava najveće kriterije održivog turizma i ugošćuje turiste koje to cijene. Siguran sam da će Aminess Avalona Camping Resort značajno utjecati na turističku budućnost Povljane.

14.05.2024., 11:30h
24. svibanj 2024 03:03