U rekordnoj sezoni na prostoru TZ Ravni kotari, gdje je broj kuća za odmor dosegnuo brojku 300, o uspjesima, očekivanjima i problemima razgovarali smo s direktorom jedne od prostorno najvećih turističkih zajednica u Hrvatskoj, Vanjom Čvrljkom.
- S premašivanjem 150.000 noćenja, nakon lanjskih 120 do 130.000, mogu kazati kako smo ostvarili najbolju sezonu u povijesti i potvrdili da turizam konačno čvrsto i nepovratno stanuje i u ovom našem prostoru, prvi je komentar direktora Vanje Čvrljka.
- Za razliku od tradicionalnih turističkih odredišta koji ovu, kao i prethodne godine, uspoređuju s 2019. godinom da bi zaključili je li bila uspješna ili ne, nama se takve usporedbe ne nameću jer smo relativno novo odredište koje do 2019. nije bilježilo značajnije brojke. Štoviše, ovaj je prostor s pandemijom koronavirusa dobio i impuls i poticaj jer su ljudi tada tražili izoliranije oblike smještaja i otkrivali ovdašnje kuće za odmor, ističe Čvrljak.
Ruralne kuće za odmor - nova niša ponude Županije
Kuće za odmor u ruralnom okruženju i dalje su oslonac razvoja turizma?
- Kuće za odmor, mahom s bazenima, vrlo često na obnovljenim autohtonim imanjima, sada su dosegnule brojku od 300 objekata, odnosno imanja, a tu je i 100-tinjak apartmana, van čega su tzv. nekomercijalni gosti u vikendicama, a van toga je tek kamp Krin, jedan manji privatni kamp i Ražnjevića dvori kao prvi difuzni hotel u zemlji, ali je i on s 20 kreveta. Objekti su mahom oplemenjeni bazenima (značajan dio i kroz program Ministarstva turizma), wellness sadržajima i odgovarajućom opremom, a osim hortikulturnog uređenja, dio objekata ima i etno zbirke, svojevrsne mini muzeje tradicijske opreme i načina života ovog prostora.
Taj se segment ponude dakle i dalje razvija. U kakvoj je to relaciji s onim što je sada postala opća poštapalica - održivi turizam?
- Broj kuća i imanja se uvećava, a što se tiče pitanja održivosti, mi smo sjajan primjer toga. Dakle, kad govorimo o 300 kuća za odmor, govorimo o području površinom najveće turističke zajednice u zemlji, odnosno od granice Zadra, tj. Zračne luke (koja je na području naše TZ u Zemuniku Donjem) do granice sa Šibenskom županijom u Lišanima Ostrovičkim, i od Karinskog mora do Vranskog jezera. Održivost je naš uvjet nastanka i opstanka turizma, a sprega s agrarom i proizvodnjom hrane, vina, ulja,.. kao i poštovanjem tradicija svojevrstan zakon.
Kakva je popunjenost?
- Prosječno je to 10 tjedana, a čime te kuće za odmor, naravno uz neke iznimke, prolaze bolje od objekata uz more. Naravno da je vrlo bitno domaćinsko ponašanje, autentičnost i odnos cijene i kvalitete, a oni koji su tome istinski odani postižu i 16 tjedana popunjenosti.
Nedostatni gastro i ugostiteljski sadržaji
Ima vjerojatno i nedostataka?
- Otvaranje tolikog broja smještajnih objekata ne prati ponuda OPG-a, kušaonica, odnosno ugostiteljska ponuda gdje bi ti gosti koji su u potrazi za autentičnim, ruralnim i drugim doživljajima napravili otklon od obale. Naravno da imamo takvih ponuda, štoviše tiskamo prospekt sa svim takvim sadržajima i on je u svakom registriranom smještajnom objektu kako bi gosti dobili informaciju i preporuku. No, brzina otvaranja ugostiteljskih objekata ne slijedi ovo uvećanje u smještaju i za sada smo u tome nedostatni.
Osim smještajnog dijela, sada u ekspanziji, manifestacije koje svojom autentičnošću privlače goste s napunjenih obalnih mjesta jedan su od oslonaca djelovanja zajednice od ranije.
- Teško je nabrojiti sve manifestacije kojima smo ili organizator ili suorganizator ili podupirač, ali ono što im je generalno zajedničko je snažan oslonac na eno i gastro ponudu, odnosno proizvode ovog kraja, ali nacionalno, pa i svjetski prepoznate i potvrđene kvalitete i gastronomiju. Zna se da u tome već odavno prednjače naši vinari s mnoštvom najviših svjetskih priznanja, čemu su se pridružili uljari s priznanjima od New Yorka do Tokya, a ovdje imamo i Vinkovo u Stankovcima i Degustaciju mladih ulja i vina u Nadinu i Vinfest Benkovac. Pored toga, krenuli smo s eno-gastro manifestacijama, točnije mini sajmovima autohtonih proizvoda kraja kroz Dane agroturizama, npr. u Nadinu, Zemuniku Donjem itd. koje ćemo proširit na sve naše lokalne samouprave. Tome, uz naš brend, a to je Benkovački sajam sa stoljetnom tradicijom i poklonicima, sada kada je prostor kroz projekt Grada Benkovca sredstvima EU unaprijeđen i osuvremenjen, pridružit ćemo smotre i sajmove autohtonih proizvoda svakog mjeseca.
Prekrasan prostor Turističko informativnog centra u obnovljenoj tržnici uz, recimo, benkovačku Kalelargu, sve uređeno sredstvima EU, pretvorili ste i u svojevrsnu suvenirnicu upravo ovim čuvenim autohtonim proizvodima?
- To je primjereno, a time smo dali mogućnost našim proizvođačima vina, ulja, badema, meda, likera, suvenira, suhomesnatih proizvoda i ostalog da se predstave te da daju “trag” za dolazak do njihovih objekata.
Manifestacije i izletnički programi
Nakon smještaja i manifestacija dolazimo do pitanja izletničkih programa i privlačenja, za što Vam, pretpostavljam, treba “ruka” jakih turističkih centara, odnosno agencija?
- Nismo nažalost još uvijek zadovoljni tom “rukom” kad je u pitanju niz sredina, pa i subjekata, počevši od samog Zadra do nekih značajnih turističkih subjekata i agencija, iako imamo i pozitivnih primjera. No, dio ljudi ne shvaća da sadržajima i dijelu programa i vremena za svoje goste u ovom prostoru obogaćuju sebe i svoju ponudu, pa i produljuju sezonu sa sadržajima van “sunca i mora”. Da ne kažem da je uvijek i ponovo, u svim TOMAS analizama, kao najveći problem hrvatskog turizma pitanje “što ćemo kad je kiša”, a ima li što ljepše od posjeta OPG-u ili vinskoj kušaonici i slično? Međutim, stvari napreduju. I kod izletničkih programa naš je naglasak na našoj autentičnoj eno-gastro ponudi, ruralnim predjelima, kao i baštini. U tom smislu sada imamo snažno partnerstvo u Muzeju u Kaštelu Benković, a uz postojeće sačinili smo i nekoliko novih odmorišta na autentičnim mjestima kao ranije kod Kličevice, ili Crkvina (s prvim zapisom hrvatskog imena). Osim toga “forte” je profesionalno odrađen projekt biciklističkih staza s 18 potpuno uređenih odmorišta odrađenih također EU sredstvima... Također smo s planinarskim društvom Paklenica iz Zadra na Ostrovici na onoj karakterističnoj stijeni napravili uzorno penjalište za sportsko penjanje.
Čujem da imate problema s divljaštvom?
- Morali smo ići i na videonadzor, a što reći kad se to događa na mjestima na osami ako se, eto, isto dogodi svako malo na Pozdravu Suncu usred Zadra..
Mamac za EU fondove
Počelo se pomalo u dijelom turistički “nevinom” prostoru pa je valjalo mnogo toga urediti i definirati?
- Kroz napore i partnerstva tijekom nekoliko godina, zahvaljujući i potporama, dobili smo Strategiju razvoja turizma Ravnih kotara 2022-2032. koja u potpunosti odgovara sadašnjem inzistiranju nacionalnih programa na održivosti, zelenom i digitalnom. Izradili smo i predstavili svoju mrežnu. Otvoren je i TIC, nastavljen i dodatno obogaćen niz manifestacija, spomenuta cjelovita i sustavna rješenja za cikloturizam... Redovit pratimo i nastojimo se javljati na natječaje za sredstva EU.
