Hoće li nestati proizvodnja paške soli? Prema tvrdnjama zadarskog gradskog vijećnika i saborskog zastupnika stranke DOMINO, Damira Biloglava, hoće.
Dramatičan govor u Saboru
Biloglav je, naime, prošlog tjedna u Saboru ustvrdio da će u Hrvatskoj, nakon duge povijesti proizvodnje, nestati paška sol jer se u Pagu uklanjaju bazeni u kojima se ona proizvodila gotovo 1200 godina na tradicionalan način.
- Paška sol je proizvod iznimne kvalitete. Još od 9. stoljeća postoje pouzdani podaci da se u Pagu proizvodila na potpuno ekološki način, a u prošlosti su se zbog soli vodili čak i ratovi. Vrijednost soli je bila tolika da je u jednom momentu u moćnoj Mletačkoj republici ona činila čak 10 posto BDP-a. Transporte soli pratili su vojnici koji su bili plaćeni u soli, rekao je Biloglav za govornicom u Saboru i dodao da će Plenkovićeva vlada ostati zapisana u povijesti kao Vlada koja je uništila proizvodnju paške soli.
Demantij Paške solane
Ubrzo je ove dramatične tvrdnje demantirao direktor Solane Pag Jospi Ćapin, koje su prije njegovog govora u Saboru iznesene i u objavi na jednoj Facebook stranici, pa naknadno izbrisane.
Ćapin je ustvrdio kako su tvrdnje saborskog zastupnika “apsolutno neistinite”, naglasivši kako mu je žao što su “javne osobe podlegle dezinformaciji”.
- Kako bi se osvjedočili u istinu pozivamo da posjetite Solanu, naša skladišta, pričate s našim djelatnicima te se osvjedočite do koje mjere se radi o neistini. Potaknuti interesom javnosti Solana Pag će organizirati okrugli stol s temom “Proizvodnja, izvoz i konkurentnost” na koji ćemo pozvati hrvatsku javnost, istaknuo je Ćapin u demantiju.
Prema njegovim tvrdnjama, od 60 milijuna tona soli proizvedene u Europskoj uniji samo 3 posto otpada na morsku sol, a sve ostalo kamena je sol koja se dobiva klasičnim tehnikama rudarenja.
- Što se Hrvatske proizvodnje tiče od prosječne Hrvatske proizvodnje jestive morske soli od oko 20.000,00 tona Solana Pag kao najveći proizvođač ima udio od preko 80 posto. Solana Pag proizvodi cvijet soli s Europskom oznakom Izvornosti, Pašku morsku sol s Europskom oznakom izvornosti, krupnu nerafiniranu morsku Sol sa Eko certifikatom i još mnoge druge. Izvozimo Pašku sol u preko 20 država, naglašava Ćapin.
Nema straha za kupce paške soli
Direktor Solane Pag dodao je kako su izazovi s kojima se susreće njegova tvrtka slični onima koje imaju i ostali proizvođači u Hrvatskoj, a to su manjak kvalificirane radne snage te visoke cijene energenata, naglasivši kako tvrtka se “iz tog razloga trudi čim više inovirati i preseliti dobre prakse iz zemalja koje su najveći proizvođači morske soli, to su Španjolska, Portugal, Francuska i Grčka”. Ćapin dodaje da bi hrvatske solane proizvodile dovoljno soli za cijelo tržište potrebno je još mnogo hektara površina prenamijeniti te povećati efikasnost primjenom novih tehnologija i dobrih praksi, a do tada će najveći biti uvoz kamene soli, jer se najviše koristi u kemijskoj industriji, a zatim i morske iz drugih država Mediterana.
- Što se tiče naših dragih kupaca, tu nema straha jer svaka kutija označena kao Paška Sol ili Paški Solni cvijet koju oni kupuju jest bez dileme, a tako će uvijek i ostati, Izvorna Paška i Izvorna Hrvatska Sol. Za to će se pobrinuti 70-tak Paških obitelji kojima u Solani radi barem jedan član, koje već generacijama čuvaju našu baštinu i Hrvatsko “bijelo zlato”, rezolutno je poručio direktor Solane Pag.
Biloglav: Štitim tradicijsku proizvodnju
Biloglav je i nakon demantija ostao pri svojim tvrdnjama za koje su mu izvor, kako kaže, bili mediji, ali i dobro informirane privatne osobe čija imena ne želi otkrivati.
- Smatram da su te informacije točne, a čak i da nisu, mislim da je jako korisno za Solanu Pag da se javnost senzibilizira na ovu temu i da se ne dopusti razvoj u smjeru koji sam najavio. Da oni u Pagu imaju dobre namjere, oni bi prvo primijetili da sam ja u svom izlaganju jako dobro izreklamirao njihov proizvod – pašku sol iznimne kvalitete. Osim toga, govorio sam o dugoj povijesti i tradiciji, što bi kvalitetan menadžment mogao iskoristiti kao temelj turističke promidžbe, kako to rade neke druge ozbiljne zemlje. Pogledajte što je Češka napravila od Becherovke, to je smjer koji trebamo slijediti, rekao je ležerno Biloglav.
Postoji li “tajna veza” Paga i Tunisa?
Biloglav naglašava kako treba “razlikovati pašku sol od soli koja se radi na Pagu”, te kako Solana Pag tek manji dio soli proizvodi, dok veći dio uvozi iz Tunisa.
- Sol se uvozi iz Tunisa preko luka u Splitu i u Gaženici, a poznato je čak i koje tvrtke imaju ugovore za uvoz i čiji kamioni prevoze tu sol. Ja se borim za očuvanje tradicijske proizvodnje, ali čini mi se da sam svojim istupom poremetio planove nekih ljudi na Pagu kojima je u interesu da u tišini ugase proizvodnju koja postoji stotinama godina. Direktor može govoriti što god hoće, ali ja bih samo rekao da je veoma neozbiljno napadati nekoga tko svojim istupom jedino želi zaštititi interese solane u Pagu, stanovnika otoka i na kraju krajeva, Hrvatske, kao i zaštititi tradicijsku proizvodnju, rekao je Biloglav.
Biloglav smatra kako bi na tu okrugli stol s temom “Proizvodnja, izvoz i konkurentnost”, koji je Ćapin najavio u demantiju, hrvatski mediji trebali iskoristiti da Solani Pag i njezinom direktoru postave ista pitanja koja je on postavio u Saboru.
- Oni trebaju imati jasan plan i viziju razvoja paške solane u narednom vremenu. Neka se obvežu da će zadržati tradicijski način proizvodnje soli, a što se tiče ostalih stvari, ako postoji tržišni interes za sol iz Tunisa, to je pitanje ekonomskih zakonitosti protiv kojih ja nemam ništa. Samo ne bih volio da se ugasi nešto što je opstalo 12 stoljeća. Bez te solane uopće ne bi bilo grada Paga u ovakvom obliku kakav je sad, a također je bila važna za gospodarstvo Zadra. Bila je temelj gospodarskog prosperiteta grada Zadra u drugoj polovini 14. stoljeća. Točnije, od potpisivanja Zadarskog mira pa do prodaje Mlecima 1409. godine Zadar je kontrolirao proizvodnju soli u Pagu i to se razdoblje računa kao zlatno razdoblje u povijesti grada Zadra. Dakle, važnost paške solane je puno veća od proizvodnje same soli i zahtjeva tržišta. Oni se mogu ravnati po tim zahtjevima, ali moraju dati jamstva da će se sačuvati tradicijski način skupljanja i proizvodnje soli. To je bio smisao moje intervencije u Saboru, a kad je u pitanju takva vrijednost kao što je Solana Pag, onda je dobro i opravdano puhati i na hladno jer smo se previše puta opekli i izgubili mnoge stvari, rezolutan je Biloglav.
Politička odgovornost za izgovorenu riječ
Hoće li zaista doći do prestanka tradiconalne proizvodnje u paškoj solani zasad nije poznato. Premda direktor Solane Josip Ćapin tvrdi kako je riječ o neistinitim navodima, Damir Biloglav je u pravu kada kaže da smo u Hrvatskoj previše puta čuli iste takve tvrdnje koje su se onda s vremenom pokazale sve samo ne istinite pa sad pušemo i na hladno.
S druge strane, premda je zabrinutost saborskog zastupnika za očuvanje tradicije i više nego pohvalna, veoma je važno da javne osobe, a posebno političari, iznose točne i provjerene informacije u javnosti, jer njihove izjave i javni nastupi mogu imati dalekosežne posljedice, ne samo na percepciju građana, već i na sudbine tvrtki, lokalnih zajednica i cijelih gospodarskih sektora.
Odgovornost političara nije samo u postavljanju pitanja i ukazivanju na probleme, već i u tome da iznose argumente temeljene na činjenicama, a ne na neprovjerenim ili senzacionalističkim tvrdnjama. U ovom slučaju, ukazivanje na povijesnu, gospodarsku i kulturnu važnost Solane Pag svakako je opravdano, ali istovremeno je nužno da se sve tvrdnje i zabrinutosti temelje na pouzdanim informacijama. Neprecizne ili neutemeljene izjave mogu dovesti do nepotrebne panike i nesigurnosti među građanima, zaposlenicima i poslovnim partnerima.
Javne osobe moraju biti svjesne da njihova odgovornost ne prestaje u trenutku kada iznesu određene tvrdnje. Naprotiv, trebale bi aktivno sudjelovati u raspravama, poticati transparentnost i omogućiti objektivno sagledavanje problema.
Stoga bi možda bilo najbolje da se sam Damir Biloglav odazove na održavanje okruglog stola “Proizvodnja, izvoz i konkurentnost” i pokrene otvoren dijalog na ovu temu. Na taj način, umjesto širenja nesigurnosti i potencijalnih dezinformacija, može puno konkretnije doprinijeti stvaranju konstruktivnih rješenja i zaštiti važnih gospodarskih i kulturnih vrijednosti.
