Slivnica, naselje u općini Posedarje, naseljena još od starijega kamenog doba, u pisanim dokumentima se spominje 1301. i 1389. godine. Želeći otrgnuti od zaborava ljude i događaje, njihovu prošlost i nasljeđe ovog kraja, gdje se na čudesan način dodiruju blaga mediteranska i oštra planinska klima, a Velebit otvara moru, u masliniku Područne škole Slivnica Gornja otvorena je izložba starih predmeta i fotografija “Ovo j’ selo dida mog i ćaće mog”.
Muzej na otvorenom
- Koncept muzeja na otvorenom zabavan je način upoznavanja povijesti nekog kraja. Cilj je oživjeti tradiciju kako bi se sačuvala baština i prenijela na mlađe generacije, kazala je Jadranka Kalac, učiteljica PŠ Slivnica Donja.
Inicijator izložbe, koja je dala najveći doprinos u svemu, je upravo učiteljica Jadranka Kalac sa svojim učenicima. Koordinatori su učiteljice Iva Horvat i Anita Lerga, dok je, uz njih, kroz eksponate proveo i Šime Mijolović.
- Ideja se rodila protekle godine kada su bili izloženi samo predmeti. Naišli smo na velik odaziv, posjetitelja je bilo iz svih naselja u okruženju, što nas je potaknulo na daljnji rad, navodi samozatajna Kalac, obučena u staru nošnju ovog kraja.
Izložba je ove godine nadmašila očekivanja. Ove je godine program dodatno obogaćen izložbom starih fotografija te radionicom grgešanja i predenja vunom. A usred maslinika, u kotlićima su se kuhala tradicionalna jela, sve zaokruženo kruhom ispod peke. Za pripremu jela je bila zadužena sumještanka Nediljka Baričević, radionicu grgešanja i predenja vune je vodila mještanka Slavka Kalac.
Narod bez povijesti je narod bez budućnosti
Izložbene predmete na hrvatskom i engleskom jeziku pripremili su učenici područnih škola Slivnica Gornja i Slivnica Donja, škola čija je matična osnovna škola Braća Ribar Posedarje, sa svojim učiteljicama Jadrankom Kalac, Ivom Horvat i prof. engleskog jezika Anitom Lerga. Sve je foto objektivom obilježila Marina Rušin, zadarska fotografija iz Klika na Relji.
- Održavanje izložbi, radionica i prijenos znanja i vještina na mlađe naraštaje ključno je za očuvanje i prenošenje kulturne baštine na buduće generacije, naglasila je učiteljica Iva.
Ljudi se rado sjećaju teških vremena, pokazuju pijetet prema svojim djedovima i pradjedovima koji su bili zemljoradnici, težaci, stočari, kovači, bačvari, postolari, mlinari, zidari, ribari te prema bakama i prabakama koje su bile kućanice, odgajateljice i čuvarice obitelji.
- Povijest ne smijemo zaboraviti, jer narod bez povijesti je narod bez budućnosti, poručio je Šime Mijolović.
Inače, učenici Područne škole Slivnica Gornja i Slivnica Donja i ove su se godine aktivno uključili u obilježavanje Europskog tjedna održivog razvoja (ESDW 2025). Kroz ove aktivnosti, učenici su pokazali kako malim koracima možemo čuvati planet, štedjeti resurse i razvijati osjećaj zajedništva i odgovornosti.
- U Slivnici Gornjoj učenici su organizirali akciju čišćenja okoliša i lokalnog prostora, potičući svijest o važnosti očuvanja prirode. U Slivnici Donjoj učenici su osmislili akciju čišćenja ormara od viška odjeće, koju će donirati u dobrotvorne svrhe, naglašavajući utjecaj tekstilne industrije na okoliš, ponosno će učiteljica Iva.
Demografski ponor, škola bez prvašića
Međutim, u obje slivničke škole tek je 12 učenika. Područna škole Slivnica Gornja broji 8, a Područna škola Slivnica Donja tek 4 učenika. Prvašića uopće nema, školama prijeti, nedaj Bože, i zatvaranje.
- Najveći broj stanovnika zabilježen je 1961. godine, čak 1228. Međutim, “bijela kuga” nije mimoišla ni Slivnicu. Više se umiralo nego rađalo, jer se za boljom koricom kruha iseljava u Zadar, Rijeku i inozemstvo te se smanjuje broj stanovnika, doznajemo ispred slivničkog dućana.
Slivnica je u svojevrsnom demografskom ponoru. Statistika je neumoljiva, u 50-ak godina “nestalo” je oko 450 stanovnika. Prema popisu stanovništva 2021. broji 779 stanovnika ili više od 50 manje u posljednjih 10 godina.
- U oko 250 kućanstva žive mještani prezimena: Kalac, Lerga, Mijolović, Baričević, Ćuković, Jukić, Matešić, Brkljača, Barić, Grgin, Grgić, Jagičić, Juričić, Juričević, Jusup, Landeka, Veršić, Vulić, Knežević, Pera, Verunica, Žunić, Latinović…, nabraju mještani.
Slivnica je raštrkana u zaseocima Bokulja, Čukovića, Pod Crkvom, Mijolovića, Šilovića, Kalaca, Pod Vodom, Kneževića, Pod Gradinom, Žunića, Na Golom Brijegu i Poda Strane.
- Selo je dobilo ime po izvoru žive vode zvanom Slivnica. Raštrkano je nedaleko od obale Velebitskog kanala, Posedarja, Vinjerca i ražanačkih naselja kojima graniči, te Novigradskog mora, Novskog ždrila i doline rječice Bašćice, reći će Lerga.
Treba istaknuti kako je Slivnica smještena uokolo triju ilirskih gradina, Gradine kod Bokolje, Miolovića gradine i Lergova gradine.
- Tu se na čudesan način dodiruju blaga mediteranska i oštra planinska klima, tu se Velebit otvara moru, kazao je Mijolović.
Skrivena mističnost
Slivnica krije brojne životne priče, tajne, mističnosti. Jedna od njih su i kamena mirila, naročito vidljiva na groblju duša kod Lokve nasuprot crkve sv. Kuzme i Damjana izgrađene 1845. godine.
- “Mirila” ili “počivala duše”, pogrebna spomen-znamenja izgrađena u kamenu, podizala su se sve do sredine prošlog stoljeća a mirila su za stanovništvo imala veće značenje od grobova u kojima su se nalazila “samo tijela, bez duše koja je ostala na mirilu”, rekao je Mijolović, dodajući kako mirila ima i kod Kalaca.
Od uvale Bokulja u Slivnici do Svetog Duha u Novigradskom moru kod Posedarja, prostorom dominira Slivničko bilo čije visine na prapovijesnoj Oraškoj ili Lergovoj gradini sežu do 267 metara nadmorske visine. Lergova gradina stara je nevjerojatnih 3.000 godina. Gradina je zaštićeno kulturno dobro.
- Riječ je o vrijednoj kamenoj baštini, koja je, na vjetrometini brojnih osvajačkih ratova, sustavno razarana. U vrijeme rimske uprave Lergova ili Oraška gradina s utvrdom je nadzirala Velebitski kanal i naselja s obje njegove strane te velik dio Ravnih kotara, čak i do Vrane, objašnjava Žunić.
Slivnička župa koja je utemeljena 1759. slavi svetkovinu Kuzme i Damjana
- Život na selu je mnogo opušteniji te omogućava puno bolju kontrolu nad svim životnim segmentima. Uz to, na selu je zdraviji zrak, mračniji mrak te mnogo sjajniji zvijezda sjaj, poručio je Lerga.
