Ove godine su na veličanstveni način proslavljeni Dani Gospe od Zečeva. Razlog je bio taj što su uslijedili dan za danom Spomendan Prikazanja Gospe od Zečeva i Zavjetni blagdan.
Ove se godine ponedjeljak pred blagdan Uzašašća dogodio na dan 6. svibnja odmah iza Spomendana Gospinog ukazanja. Naime u Ninu se Gospa uz ostale Gospine dane, na poseban način časti na tri određene svetkovine tijekom svake godine. Prva je proslava Spomendana Gospina ukazanja 5. svibnja, a tom se prigodom prenosi Gospin kip na otok Zečevo. Druga po redu je najsvečanija svetkovina zavjetnog Blagdana Gospe od Zečeva, a središnje slavlje je ponedjeljkom pred blagdan Uzašašća - datum je pomičan i slavi se 40 dana nakon Uskrsa. Treći je dan maritimnog hodočašća zahvalnosti 5. kolovoza - na Dan domovinske zahvalnosti, kada se u liturgijskom kalendaru slavi Gospa Snježna. Tada se odvijaju isti običaji prijenosa Gospinog kipa iz Nina na Zečevo i povratak u Nin isto kao 5. svibnja. Iz spomenutog razloga Dani Gospe od Zečeva u ninskom svetištu su od početka duhovne priprave (3. 5.) do zatvaranja Gospinog blagdana na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega (9. 5.) uključivali sedmodnevno slavlje. Uoči proslave Svetkovine Gospe od Zečeva započela su dvodnevna euharistijska klanjanja koje je vodio fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.
Spomendan Prikazanja Bl. Djevice Marije – hodočašće na otok Zečevo
Hodočašće na mjesto Gospina ukazanja otok Zečevo održalo se 5. svibnja. Prema tradiciji održava se Spomendan Prikazanja Bl. Gospe na Zečevu budući da se čudesno ukazanje zbilo na taj dan davne 1516. godine ispred bogoljubne udovice Jelene Grubišić. U ranu zoru nakon blagoslova hodočasnika pješaka u 6 h u crkvi sv. Anselma, a u 9 h bio je polazak iz iste crkve prigodom koje se iznosio Gospin kip do Gospinog mula i dalje u crkvu na otoku Zečevo. Gospin kip prevozio je veći brod, a pratili su ga Ninjani i gosti u tradicijskim drvenim brodovima - plazuljama. Sv. Misa bila je u 11,00 sati u Gospinoj crkvi na Zečevu, a nakon toga je uslijedila procesija oko crkve, blagoslov hodočasnika, mora, mornara i brodica. Poslije je bila okrijepa na livadi oko crkve, a u popodnevnim satima je maritimnom procesijom Gospin kip vraćen u svetište.
Zavjetni blagdan Gospe od Zečeva
Svetište Gospe od Zečeva najveće je marijansko svetište i proštenište u Zadarskoj nadbiskupiji, a više od pet stoljeća okupljalište vjernika i poznati vjerski sajam u Ravnim kotarima, uz kojega su vezani brojni tradicijski vjerski i pučki običaji. Marijanski mjesec je svibanj, mjesec krunice, ali i mjesec u kojem vjernici posebno slave Nebesku majku u kraljevskom gradu Ninu. U tom mjesecu čudotvorni Gospin kip postavlja se u svetištu - glavnom oltaru crkve sv. Anselma u Ninu – nekadašnjoj prvoj katedrali u Hrvata. Druge mjesece u godini kip Bl. Djevice Marije nalazi se na oltaru dograđene gotičke kapele, prvotno posvećene sv. Marceli, a nakon obnove Nina poslije strahovog uništenja grada u 17. st. i povratka kipa, kapela je posvećena Gospi od Zečeva. Malo je poznato, a spoznaje svjedoče da je tijekom turbulentnih povijesnih zbivanja kip ninske Gospe promijenio 6 mjesta na kojima se čuvao.
Dana 5. 5. u večernjim satima je održana ceremonija otvaranja zavjetnog Gospinog blagdana sa sv. Misom i procesijom.
U ponedjeljak 6. svibnja održana je tradicionalna Svetkovina Gospe od Zečeva, sa cjelodnevnim sv. Misama, ispovijedima, zavjetima, ophodima, procesijama i drugim običajima. Svečanu sv. Misu i procesiju sredinom dana predvodio je mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Večernju sv. Misu s procesijom predvodio je zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić. Svečanosti ove godine traju do četvrtka 9. 5. Blagdana Uzašašća Gospodinova i tada će u večernjim satima biti zatvaranje zavjetnog blagdana sa sv. Misom i procesijom.
Iz povijesti ninskog svetišta
Nematerijalno kulturno dobro
Svetkovina Gospe od Zečeva ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra od 2013. jer je upisana na Listu zaštićenih kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prema zapisima arheologa don Luke Jelića iz 1900. pronalaze se podaci o tome da je slavljenje Gospe od Zečeva početkom 20. stoljeća bilo širokih razmjera na prostoru Dalmacije, a pri kraju 20. stoljeća slavljenje Gospe od Zečeva izgubilo je obilježje utjecaja na širem području te regije, a na prostoru cijele Hrvatske svetište je imalo zanemariv značaj. Kako je to bilo prije 120 godina tada je na zavjetni blagdan u Ninu bilo 8000 hodočasnika, a značenje tog doba dr. Luka Jelić, poznati arheolog i osnivač prvog ninskog muzeja, je 1900. god. zapisao ovako: «Tri su crkvena običaja u Dalmaciji zamjerita radi krakterističnih osebnosti: badnja večer u Vrgorcu, noćni obhod na veliki četvrtak na Braču i blagdan Bl. Gospe od Zečeva u Ninu. Dok su prva dva, što se saučešća vjernika tiče, užega mjestnoga značaja, ninska je svečanost prava narodna svetkovina velebitskoga područja. Po svoj je prilici to još jedini obstojeći trag najstarijega područja negdanje narodne hrvatske ninske biskupije. Uvriežila se je ninska svetkovina u narodu tako, da se vjernici sve od Senja do Knina, pa kadkada i preko Dinare, mimo toliko promjena obsega ninske biskupije, barem jednom na godinu okupe k svojoj starodavnoj matici. Dapače to nije lih katolička svetkovina, nego i grčkoiztočnjaka, koji učestvuju brojimice i obredima. Tada u Ninu sajma nema, a da bi ih trgovanje priteglo; priteže ih ona drevna zajednica s katolicima, kad ih i u Dalmaciji nije dielila posebna hierarhija. Ninska svetkovina nije lih pučka, jer se tamo s crvenkapom mieša i škrljak, kao što s jašmakom gospojinski šeširič ili varoške ukosnice. (....) Puk se za tu svečanost na svoj način pripravlja, te se i za pojedinih česti obreda na svoj način vlada. I tako je štovanje Bl. Gospe poglavitim dielom svečanosti, te su narodni običaji, kojima puk to svoje štovanje izkazuje, doista prezanimljivi (...).To je prava narodna blagdanica». (...) Gospinom blagdanu i Ninjanin i Kotarac bez razlike vjeroispoviesti priprava se višednevnim postom.», donio je spoznaje o značenju blagdana za krščane u Ninu i širem prostoru. Tradicija svetkovanja Gospe od Zečeva uključivala je hodočašće na Gospin otok, brodicama ili pješačenjem i dr.
Blagoslovljeno čudotvorno livadno cvijeće - jedinstveni marijanski običaj u Hrvatskoj
Prizor uzimanja cvijeća prigodom procesije, a nakon što je Gospin kip položen na njega i nakon nadbiskupovog blagoslova vjernika i cvijeća i danas se ponavlja kako je bilo od pamtivijeka. Običaj je jedinstveni u Hrvatskoj. Prizor je mnogima zbog nepoznavanja običaja čudan ali isto tako izrazito zanimljiv. Vjernici smatraju da blagoslovljeno Gospino cvijeće - livadno cvijeće žabnjak - ima čudotvornu moć zaštite obitelji budući da je bilo u dodiru s čudotvornim kipom Gospinim, pa ga svi rado odnose svojim kućama. Mnogi hodočasnici beru livadno cvijeće prigodom pješačenja na Spomendan Gospina ukazanja na otok Zečevo i tamo ga prinose u crkvu na blagoslov. Nekada su se pleli vijenci za kićenje Gospinih stoca, a nakon procesijskog ophoda Gospin kip se položio na taj stolac ili stinu, te su nakon nastavka procesije vjernici uzimali dio blagoslovljenog cvijeća kojeg su odnosili svojim kućama. Sličan običaj održava se i danas, izuzev što se cvijeće polaže na jedan Gospin stolac (kamen, stina), a ne na tri.
Dolazak folklornih skupina i KUD-ova na zavjetni blagdan
U davna vremena tradicija proslave Gospe od Zečeva uključivala je plesanje zavjetnih kola. Kada se živjelo bez suvremenih tehničkih pomagala bez kojih danas čovječanstvo ne može zamisliti život, a služe za razonodu, običaj je bio okupljanje pred crkvom te igranje Gospinog kola. Od 2008. do danas je organizirano pozivanje folklornih skupina, a zbog uveličavanja blagdanskih svečanosti od strane ninskih turističkih djelatnika i odobrenje Župnog ureda Nin. Ove godine su se čuvari tradicije kulturno umjetnička društva iz Zadarske županije rado priključili pučkom obliku čašćenja Nebeske zaštitnice: KUD Carza Poličnik, KUD Branimir Benkovac, KUD Kamen Bukovica Popovići, KUD Sv. Nikola Tavalić Lišane Ostrovičke, Udruga žena Luzor Ugljan, KUD Pakoštane iz Pakoštana, KUD Sv. Ante Drage, KUD sv. Donat Zadar, KUD Sv. Ivan Kristitelj Sukošan i KUD Zadarski tanac Zadar. Vjernici tvrde da su po zagovoru Gospe od Zečeva učinjena mnoga čudesa koja nisu ostala zabilježena, a mnoga od njih isprošena su tijekom dugih i ustrajnih molitvi.
