Hrvatska je zaokružila turistički 2025. odnosno 10 mjeseci ove godine s 20,95 mil. gostiju, uz rast od 2%, a istovremeno je zabilježila 107,93. noćenja, uz rast od 1%. Nešto će se tome nadodati kroz ova dva mjeseca, ali sasvim nebitno da bi izmijenilo ukupan rezultat turističke godine, za koju možemo kazati da je godina turističkih “otrežnjenja”. “Otrežnjenje” je počelo lani kada smo shvatili da od vječnog rasta više nema ništa, a sad i službeno, prema Ministarstvu turizma, više nam i ne treba, već bi bilo dobro da se turistička godina malo “preraspodijeli”. To što sada imamo manje gostiju i noćenja u vrhuncu sezone, u srpnju i kolovozu, svrstali smo u “održivost”, a to što nam pred i posezona rastu, u konačno kretanje u poželjnom pravcu proširenja sezone.
Raspored po mjesecima i objektima
Grafikon rasporeda dolazaka gostiju i noćenja pokazuje da smo u vrhuncu sezone, u mnogim sredinama neodrživim zbog gužvi, a u kojima još uvijek radimo dvije trećine prometa, imali blagi pad. Istovremeno smo, u potpuno održivim ostalim mjesecima bilježili rast. Otklon od toga su pad u ožujku i svibnju, što ne poništava ovu misao, već je rezultat rasporeda blagdana.
Prema smještajnim objektima, ostajemo dominantno obilježeni smještajem u apartmanima i sobama za najam s gotovo 37% svih noćenja (39,3 milijuna), ali - bez rasta. Slijede hoteli s 23% udjela (24,3 milijuna noćenja) i s 2,5% rasta, dakle dvostruko i više od prosječnog rasta. Ukoliko se tendencija smanjivanja prometa u “špici” i rast pred i posezone nastavi, to će biti i izraženije, jer nam je tzv. smještaj kod domaćina ekstremno sezonalan, a samo temeljni turistički objekti, a to su ipak hoteli, mogu raditi cijelu godinu. Kampovi su u klimatski briljantnoj godini, jer se i danas još može kampirati, odradili 19,5%, odnosno 20,7 milijuna noćenja i rasli su 2,3%. Brojčano vrijedni spomena sa 7,4% prometa, odnosno 7,9 milijuna noćenja, su tzv. ostali ugostiteljski objekti za smještaj - hosteli, apartmanska organizirana naselja, apartmani i sobe za najam kada su organizirana kao tvrtke i sl. Nama iznimno važna nautika imala je 3,6 milijuna noćenja (3,4%) i rasla je 0,75%, odnosno, ispod prosjeka. Ovdje iznimno rašireni nekomercijalni turizam, kroz što nam se sve više provlači i ilegalni najam, imao je 10,6 milijuna noćenja (oko 10%) i rastao je 1,4%, približno prosjeku rasta.
Promet prema državama
Najveća briga kroz mjesece bio je povremeni zabrinjavajući pad glavnih nam njemačkih gostiju, uz Čehe i još neke, ali, na kraju, taj pad nije bio zabrinjavajući jer nam je Nijemaca došlo 0,4%, a Čeha 3,5% manje. Najviše nam je. zapravo, nedostajalo Francuza i Nizozemaca (- 7 i - 5%). Što se tiče podataka podatke o velikom rastu gostiju iz Ukrajine, Srbije i Bosne i Hercegovine, tu istinski turizam prepliće sa smještajem i prijavljivanjem njihovih radnika. Izvan toga je s 10% zamjetan rast Amerikanaca i Poljaka. Nijemci ostaju glavni s preko 22 milijuna noćenja ili 21% svega, slijede Slovenci s 10% i 10,7 milijuna noćenja, Austrijanci s 8 milijuna, Poljaci sa sedam, pa Česi, Britanci, Talijani, Mađari, Slovaci, BiH, Nizozemska, SAD i Francuska.
Promet po županijama bez iznenađenja
Istra, s 30 milijuna noćenja, Splitsko dalmatinska županija s 20,6 i Kvarner s 18 milijuna, uzimaju postolje, a “drvena medalja” kao i uvijek je u rukama Zadarske županije s 15,4 milijuna noćenja, a iza nje su Dubrovačko neretvanska, Šibensko kninska, Ličko senjska pa Grad Zagreb.
Kad je rast u pitanju, njega nisu ostvarile Zadarska i Šibensko kninska županija. No, te županije nisu pale, već su decimalno rasle.
Najsnažnije destinacije ostaju iste
Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split, Umag, Medulin, Vir, Zadar, Zagreb i Novalja ostaju prva desetorka hrvatskog turizma, s tim da je vodeća dvojka nadmašila četiri milijuna noćenja, Poreč i Split tri, a Umag i Medulin ih skoro dostižu. Vir i Zadar sa Zagrebom se vrte do 2,5 milijuna, a Novalja s 2,2 milijuna označava graničnik za “upasti” u vodeće.
Što je donio listopad
Listopad je s 1,20 mil. dolazaka i 4,06 mil. noćenja značio rast od 2%. Bio je, kao i uvijek, mjesec profesionalaca i komercijalnog turizma, pa su hoteli na 1,9 milijuna, domaćinstva na 860 tisuća, kampovi su povukli dobrih 450 tisuća, a nautika 300 tisuća. Osim drastičnog pada Francuza, nastavljen je blagi pad Nijemaca, vidljiv je nešto jači porast Britanaca, dok je sve ostalo bilo u rastu.
Regionalno gledano, dogodio se fenomen da je Splitsko dalmatinska županija s 900 tisuća noćenja nadmašila Istru (825 tisuća), iako je Istra s 3% rasta nadmašila 1% splitskog rasta, a Ličko senjska županija sa 17% rasta iznenadila je svih, kao i Zadarska nas - bez rasta. Raspored najomiljenijih destinacija sa ipak izmijenio u odnosu na godišnje pozicije, pa vode Dubrovnik, Zagreb, Split i Zadar kao gradovi privlačni za city break.
