USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv 10 hrvatskih državljana (1970., 1957., 1963., 1973., 1950., 1978., 1969., 1968., 1956., 1970.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te primanja i davanja mita.
Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, od 15. srpnja 2015. do kraja listopada 2021. godine u Zadru, kao viši upravni savjetnik za naplatu, stečaj, ovrhe i likvidaciju u Službi za naplatu i ovrhu Porezne Uprave Područnog ureda Zadar, u dogovoru s IV. okr. osnivačem i odgovornom osobom jednog trgovačkog društva (dalje: TD), iako je dospjelo porezno dugovanje TD-a iznosilo 953.761,86 kuna, donio rješenje o ovrsi na pokretninama koje po svojoj vrijednosti nisu bile podobne za namirenje dospjelog poreznog duga. Istodobno I. okr. nije poduzeo radnje ovrhe i osiguranja na novčanim sredstvima na računu TD-a niti na nekretnini u vlasništvu TD-a čime je omogućio IV. okr. da nekretninu prenese na druga TD čiji je jedini osnivač i direktor. Iako se dospjeli porezni dug TD-a neprekidno povećavao, I. okr. nije poduzimao niti radnje radi provedbe ranije donesenog rješenja o ovrsi na pokretninama koje je ostavio u posjedu i na slobodno korištenje TD-u zbog čega je njihova vrijednost protekom vremena umanjena s 224.010,00 kuna na 63.675,00 kuna. Tek je u 2019. godini I. okr. na javnim prodajama sve tri pokretnine prodao drugom TD-u čiji je osnivač i odgovorna osoba IV. okr. čime je oštetio Državni proračun za najmanje 2.036.097,78 kuna dospjelog poreznog duga TD-a koji nije naplaćen u ovrsi i čija naplata više nije niti moguća, a za koji iznos je TD-u pribavio protupravnu imovinsku korist.
Nadalje je I. okr., na traženje IV. okr., kontinuirano provjeravao podatke u Informacijskom sustavu Porezne uprave za društva putem kojih je IV. okr. obavljao svoju poslovnu djelatnost te mu javljao dinamiku provođenja ovršnih postupaka koje Porezna uprava provodi radi namirenja dospjelih poreznih dugovanja kako bi IV. okr. mogao pravodobno preusmjeriti sredstva s računa tih društava na račune drugih povezanih subjekata i tako osujetiti namirenje poreznog dugovanja. Zauzvrat mu je IV. okr. isporučivao tražene količine robe koju proizvode njegovog TD-a te je posredovao u zapošljavanju njegovog brata, stoji u priopćenju Uskoka.
Također je I. okr. od 16. siječnja 2018. do 12. srpnja 2021. u Zadru, u dogovoru s V. okr. odgovornom osobom jednog dioničkog društva (dalje: DD), unatoč dospjelom poreznom dugu DD-a od 629.688,00 kuna zbog kojeg je u portalskoj aplikaciji eOvrha u zadacima I. okr. bilježena ponavljajuća mjesečna uputa „izdati blokadu“, nije poduzeo nikakve radnje ovrhe ili osiguranja namirenja tog poreznog dugovanja. Time je omogućio V. okr. da svu imovinu podobnu za ovršno namirenje poreznog duga prenese na druge osobe. Kako bi osigurali nesmetani prijenos novca koji se trebao izvršiti preko računa DD-a, obojica znajući da nakon provedbe transakcija DD više neće raspolagati imovinom podobnom za namirenje poreznog duga, I. okr. je dogovorio s V.okr. da će mu pravodobno javiti kada će rješenja o zaplijeni sredstava na računu DD-a biti dostavljena na provedbu Financijskoj agenciji. Pritom su dogovorili da će V. okr. Financijskoj agenciji dostaviti zadužnice koje je kao direktor DD-a izdao s njim povezanim fizičkim osobama kako bi osigurali da budući novčani priljevi na račun DD-a ne budu zaplijenjeni radi namirenja poreznog dugovanja. Slijedom tog dogovora V. okr. je uputio kupca da plati ugovorenu kupoprodajnu cijenu od ukupno 2.040.774,20 kuna koji iznos je V. okr. usmjerio prema računima s njim povezanih pravnih i fizičkih osoba. Na opisani način Državni proračun je oštećen za najmanje 589.897,74 kuna dospjelog poreznog duga DD-a koji nije naplaćen u ovrsi, a DD-u je u istom iznosu pribavljena protupravna imovinska korist.
Osim toga su se I., V. i VI. okr., sin V. okr. te osnivač i direktor jednog TD-a, dogovorili da će I. okr. osigurati da ne dođe do nenajavljene blokade računa društva od VI. okr. radi namirenja dospjelog poreznog duga. Sukladno dogovoru, I. okr. je zatražio od III. okr. poreznika u Službi za naplatu i ovrhu Područnog ureda Zadar, da ne poduzima mjere ovrhe na novčanim sredstvima i imovini tog TD-a unatoč dospjelom poreznom dugu od početnih 370.817,17 kuna te ponavljajućoj mjesečnoj uputi u portalskoj aplikaciji eOvrha „izdati blokadu“, uz indikatore provjere imovine te naznake postojanja gotovinskih novčanih sredstava po računima poreznog obveznika iz kojih bi bilo moguće namirenje. Slijedom tog traženja III. okr. je TD-u izdavao samo opomene i tako mu omogućio neometano poslovanje unatoč neplaćanju dužnih poreznih davanja, dok su V. i VI. okr. kao nagradu I. okr. osiguravali kontinuirano besplatno korištenje osobnih vozila kada bi to od njih zatražio.
Jednako tako je I. okr., u dogovoru s VII. okr., unatoč dospjelom poreznom dugu njegovog TD-a koji se mjesečno kretao i do 120.000,00 kuna, društvu VII. okr. izdavao samo opomene, a zauzvrat mu je VII. okr. kontinuirano plaćao troškove hrane i pića u ugostiteljskim objektima u Zadru te o svom trošku obavio građevinske radove u kući u kojoj I. okr. boravi.
Nadalje je I. okr., u predmetima za koje bio je zadužen, poduzimao razne radnje kako bi osujetio pravodobnu naplatu poreznih davanja, odnosno nije pokretao postupke za plaćanje poreznih dugovanja. Kontakti koje je u okviru obavljanja službe uspostavljao s poreznim obveznicima služili su I. okr. za ostvarenje osobne koristi poput gošćenja u restoranima, upisivanja djeteta svog poznanika u vrtić i slično. Na opisani način je Državni proračun oštećen za ukupno najmanje 494.099,31 kuna.
Također je u više poreznih predmeta I. okr. zatražio od III. okr. da ne poduzima radnje radi naplate dospjelog poreznog duga, iako su obojica znali da je porezni dug dospio te su bili dužni poduzimati radnje radi naplate. U kontaktu s poreznim obveznicima I. okr. je sebi u zasluge pripisivao činjenicu da dug nije naplaćen što je koristio za ostvarenje osobne koristi u vidu dobivanja besplatne robe i usluga, za gošćenje u raznim ugostiteljskim objektima u Zadru, kao i za pružanje besplatnih usluga osobama povezanima s njim. Na opisani način su I. i III. okr. prouzročili Državnom proračunu ukupnu štetu od najmanje 58.932,78 kuna za koji iznos su se okoristila dva porezna obveznika.
Osim navedenog je od ožujka do kolovoza 2021. godine u Zadru, II. okr. inspektor za nadzor fiskalizacije, igara na sreću, zabavnih igara i nagradnih igara, u Službi za nadzor Porezne Uprave Područnog ureda Zadar, pojedinim poreznim obveznicima za koje je smatrao da bi mu mogli biti od koristi, višekratno dojavljivao termine planiranih nadzora primjene Zakona o fiskalizaciji koje je obavljao osobno kao i nadzora koje su obavljali njegovi kolege, čime je osujetio cilj provedbe nadzora fiskalizacije u prometu gotovinom te je poduzimao i druge radnje kojima je osujetio cilj provedbe nadzora fiskalizacije u prometu gotovinom omogućujući tim poreznim obveznicima da samo na dane najavljenog nadzora prilagode poslovanje zakonskim obvezama. Tako je, sukladno dogovoru, VIII. okr. vlasniku ugostiteljskog obrta javljao dolazak poreznih službenika u nadzor, kao što mu je javio i kada njegov ugostiteljski objekt neće biti pod nadzorom. Na opisani način je osujetio cilj provedbe nadzora primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a zauzvrat je VIII. okr., kao nagradu za zaprimljene dojave, kontinuirano častio II. okr. u svom restoranu te mu davao hranu. Također prema prethodnom dogovoru II. okr. je IX. okr. vlasniku pekarsko-trgovačkog obrta kontinuirano javljao dolazak poreznih službenika u porezni nadzor za što mu je IX. okr. u najmanje jednom navratu predao 1.400,00 kuna.
Jednako tako II. okr. je, na traženje X. okr. poreznog obveznika s dospjelim poreznim dugovanjem od 16.714,02 kune da osigura da Porezna uprava ne poduzme ovršne radnje na njegovoj imovini radi naplate tog poreznog duga, zatražio od III. okr. da prema njemu ne poduzima radnje ovrhe, već da taj predmet „drži sa strane“, što je III. okr. i učinio. Zbog toga imovina poreznog obveznika nije umanjena unatoč dospjelom i neplaćenom poreznom dugovanju. Odnos koji je II. okr. uspostavio s pojedinim poreznim obveznicima u pet je navrata koristio za primanje nagrade u vidu besplatnog gošćenja u ugostiteljskim objektima te besplatnog opskrbljivanja raznim prehrambenim proizvodima, navodi se u priopćenju Uskoka...
