Dvije kornjače uginule prije više od mjesec dana i kod njih uslijed autolize tkiva patolozi nisu bili u mogućnosti utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače uginule su prije pet do 15 dana, stoji u izvješću koje su potpisali patolozi Željko Mihaljević i Šimun Naletilić.
Ta procjena, ističe se, ovisi o puno vanjskih čimbenika, poput temperature mora i zraka i ne mora biti u potpunosti točna.
Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74, a najmanja 33 centimetra. Dvije najmanje procijenjene su starosti oko pet, a ostale između 10 i 15 godina. One su dobrog gojnog stanja, bez zapaženih epibionata.
Kod najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva.
Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage, nakon kojih će se više znati o njihovu zdravstvenom stanju.
Na obdukciju u Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu u srijedu je s Dugog otoka dopremljeno sedam kornjača. Transport su organizirali JU Natura Jadera, Komunalno društvo Dugi otok Zverinac i Agroproteinka.
U epidemiološkom izvidu stručna voditeljica JU Natura Jadera Morana Bačić utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun, što su potvrdili i patolozi.
Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma na morskom dnu. U tom razdoblju rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.
Kornjače koje u takvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave, što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju, objašnjava Morana Bačić.
Procjenjuje se, dodala je, da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi više od 5000 morskih kornjača. (Hina)
