Ministar zdravstva Vili Beroš nedavno je podsjetio da je kao dodatni kanal komunikacije s građanima na temu pretraga krajem siječnja otvorena i posebna adresa e-pošte koja je namijenjena nehitnim pacijentima u ostvarivanju prvog termina na dijagnostički pregled koji ne smije prelaziti nacionalni prosjek čekanja od 270 dana.
Osim toga, županijska vijećnica Vedrana Mišković priopćenjem je istaknula da smatra da nisu uloženi ozbiljni napori u to kako bi Zadar uopće mogao ući u sustav hitne helikopterske medicinske pomoći, da heliodrom u blizini bolnice niti je izgrađen niti je u planu.
- Cijela Zadarska županija, nacionalni parkovi i parkovi prirode, velik dio autoceste i Jadranske magistrale, kao i svi otoci u Županiji nalaze na puno većoj udaljenosti nego što to zahtijeva pravilo zlatnog sata, upozorila je Mišković.
O tome, kao i o brojnim drugim važnim temama poput usklađivanja javnog i privatnog sektora zdravstva, razgovarali smo sa županijskim vijećnikom Ivicom Žuvelom, dr. med., spec. gin. i opst., menadžerom u zdravstvenim sustavima te Danielom Radetom, gradskim vijećnikom i predsjednikom GO SDP-a Zadar.
Pacijenti ne dobivaju plaćenu uslugu na vrijeme
- Stanje u zdravstvu generalno u Hrvatskoj daleko je od idealnog, usudio bih se reći i prihvatljivog. Naslanja se na sustav iz prethodnog režima te kao takvo nije u stanju pratiti tijekove modernog društva. Pacijenti ne dobivaju plaćenu uslugu na vrijeme te su prisiljeni još jednom platiti istu uslugu kod privatnika. Osim što to otvara mogućnost mešetarenja loptanjem pacijentima iz javnog sustava u privatni, mi nismo toliko bogata nacija da istu stvar plaćamo dva puta. Pogotovo kada se radi o tako osjetljivoj stavci u svakodnevnom životu svih nas, započinje dr. Žuvela.
S tim je suglasan i Radeta koji smatra da je zdravstvo u Hrvatskoj nažalost na vrlo niskoj razini i da bi moglo i trebalo biti bolje.
- Nedostatak kadrova, dugotrajno čekanje na određene medicinske usluge, određena financijska pitanja unutar sustava zdravstvenog osiguranja, ali i infrastrukturni izazovi ukazuju na velike probleme. Jednostavno rečeno, hrvatskom zdravstvu su potrebne ozbiljne i sveobuhvatne reforme na svim razinama, ističe Radeta.
Dr. Žuvela kaže da je stanje u Zadru i Zadarskoj županiji, baš kao i u državi, inertno i nezadovoljavajuće.
- Zbog neprimjerenog odnosa prema medicinarima izgubili smo previše vrhunskih liječnika i drugog osoblja koji sada liječe pacijente u Zagrebu, Splitu, Rijeci ili inozemstvu. O tome sam u nekoliko navrata govorio na sjednici Županijske skupštine, odgovor je uvijek bio isti - tržište, ljudi idu kamo im je bolje. A zašto mi ne bismo bili destinacija u kojoj je bolje?, pita se dr. Žuvela.
Nedostatak medicinskog osoblja
I Radeta upozorava da se Opća bolnica Zadar suočava s ključnim izazovima kao što su nedostatak medicinskog osoblja, infrastrukturni problemi te nedostatak određenih zdravstvenih usluga.
- Rezultat svega toga je nemogućnost pružanja brze i učinkovite medicinske skrbi. Kada svemu ovom pridodamo političke interese, stranačko kadroviranje i uhljebljivanje nestručnih kadrova, onda dobijemo ustanovu koja nije sposobna pružiti ono što plaćamo različitim doprinosima i porezima, i u stvarnosti imamo sustav koji postoji samo kako bi sam sebi bio svrhom. Primjera je mnogo i gotovo su svakodnevni, no ima i onih zbog kojih se upitamo, što mi to točno financiramo? Jedan od takvih je i slučaj Joske Periše kojoj zadarska bolnica nije bila u stanju pružiti adekvatnu pomoć, to jest organizirati nužan prijevoz iz Zadra u KBC Split, kako bi se pacijentici pružila mogućnost zahvata koji ju je mogao spasiti od trajnih posljedica moždanog udara. Nažalost, zadarska bolnica nije bila u stanju organizirati običan transport, a njena obitelj je u potpunosti ostala uskraćena za informaciju o mogućnostima liječenja, čime je prekršen niz zakona o pravima pacijenta, pa će se slučajem morati baviti policija, DORH i unutarnja kontrola zbog niza propusta koji su napravljeni, govori Radeta.
Dvostruki kriteriji
Provjerili smo smatraju li da je nacionalni prosjek čekanja od 270 dana za ostvarivanje prvog termina na dijagnostički pregled, s obzirom na silnu važnost prevencije, prihvatljiv.
Kada bi privatne ustanove imale tako dugu listu čekanja, govori dr. Žuvela, odavno bi stavile ključ u bravu.
- Opet nailazimo na dvostruke kriterije u kojima opet pobjeđuju privatnici. U javnom zdravstvu je vladajućima sve prihvatljivo. Čak će se u nadolazećem periodu pisati hvalospjevi o predloženim mjerama, ali dok god liste čekanja ne budu u korak s onima u privatnom sektoru, niste rješili problem. I dalje će pacijenti ići privatnicima, barem oni koji si to mogu priuštiti, govori dr. Žuvela koji nadodaje da u jednoj stvari ipak mora pohvatiti ministra Beroša, a riječ je o uvođenju preventivnih pregleda kroz Nacionalne programe.
Uvođenje adrese e-pošte namijenjene nehitnim pacijentima u ostvarivanju prvog termina na dijagnostički pregled Radeta sarkastično komentira i u takvom potezu vidi generalno stanje u državi.
- Ako je jedna adresa e-pošte rješenje medicinske skrbi na nacionalnoj razini, onda mi zapravo nemamo nikakvih problema u hrvatskim bolnicama. Ne vidim zašto se sad, pred izbore, ne bi uvela još jedna adresa e-pošte ako je to toliko dobar plan kao što navode. Ovakve ideje se valjda mogu pronaći samo u Hrvatskoj i Alan Fordu, kaže Radeta.
Helikopterska hitna medicinska služba
Dr. Žuvela podsjeća da je još mnogo prije uspostave helikopterske hitne medicinske službe predlagao županu Božidaru Longinu da se na Poliklinici napravi helidrom koji bi mostom bio direktno povezan s Općom bolnicom.
- Uz izgradnju heliodroma po čitavoj županiji, što nije velik trošak u odnosu na benefite, više ne biste bili ovisni o kolima Hitne medicinske pomoći ili brodu s kojima ne možete u “zlatnom satu” dovesti pacijenta iz udaljenijih ili teže pristupačnih dijelova županije. Umjesto toga OB Zadar je na Polikliniku postavila solare, naglašava dr. Žuvela.
Kada je riječ o rješavanju problema manjka radne snage u ovom sektoru, dr. Žuvela smatra da u ovim okolnostima treba promišljati pragmatično i praktično.
- Bitku s prelaskom kadra iz javnog sustava u privatni odavno smo izgubili. Liječnika ima, ali nisu svi dostupni pod istim uvjetima. Stoga sam u svom Nacrtu reforme zdravstva sve stavio na tržište pod jednakim uvjetima, onim uvjetovanim Agencijom za kvalitetu zdravstva u kojoj bi bili predstavnici Ministarstva, odnosno države, liječnika, medicinskih tehničara i pacijenata. Dakle, svi su Vam liječnici dostupni, jedini je uvjet da određena privatna zdravstvena ustanova ima ugovor s Vašom osiguravajućom kućom. Vi sami birate kome ćete uplatiti svoj novac i znat ćete kakvu uslugu dobivate. Tržište dalje određuje pravila - bit ćete poželjni partner. Dok je u ovoj situaciji pacijent, iako plaća zdravstvo, ipak samo broj, a kad zatreba uslugu, ne može je dobiti. Posljedično će se smanjiti i liste čekanja. Ostavljam mogućnost ostanka i Državne osiguravajuće kuće, ali će morati mijenjati način poslovanja ukoliko želi biti konkurentna. Prvenstveno u smislu poštenijeg plaćanja učinjenih medicinskih postupaka i smanjenju administracije, objašnjava dr. Žuvela svoj prijedlog i ističe da adekvatnim honoriranjem medicinskog kadra, poboljšanjem uvjeta rada te mogućnošću napredovanja i samorealizacije u okviru svojih vještina i znanja, više neće biti potrebe da liječnici odlaze u inozemstvo.
- S obzirom na to da se u mojoj reformi briše razlika javno-privatno, primarni cilj je da ti mladi, sposobni ljudi ostanu u Hrvatskoj. I brinu o našem zdravlju, kaže dr. Žuvela.
Unapređenje javnog zdravstvenog sustava
Rješavanje manjka radne snage u zdravstvu, kazuje Radeta, zahtijeva sveobuhvatan pristup ovom problemu.
- Prije svega, to uključuje povećanje kapaciteta obrazovanja medicinskog osoblja i poboljšanja uvjeta rada. Lokalne zajednice također moraju sudjelovati u čitavom procesu te uvesti određene financijske i stambene programe koje će potaknuti, privući i zadržati zdravstvene radnike. Isto tako, smatram kako je promicanje zadovoljstva unutar radnog okruženja jako važno, i u tom smislu, političke interese i politička kadroviranja unutar zdravstva i zdravstvenih usluga treba u potpunosti isključiti. Što se tiče razvojne strategije, smatram kako zbog velikih gubitaka stručnjaka posljednjih godina moramo početi razmišljati i o privlačenju stručnjaka iz drugih područja, govori Radeta i dodaje:
- SDP Hrvatske ima organiziran Savjet za zdravstvo koji zadnjih nekoliko godina brusi program s kojim će uskoro izaći pred javnost. Ideje i planove kroji niz stručnjaka i doktora iz područja medicine i uopće ne sumnjam kako su pripremili ozbiljan i sadržajan Program s ciljem poboljšanja kompletnog zdravstvenog sustava, kaže Radeta.
Na koncu, razgovarali smo o (ne)dostatnoj regulaciji rada liječnika u privatnim ordinacijama.
- Regulacija u smislu zabrana nije rješenje niti je preporučljivo, jer privatne ordinacije često dopunjuju javni zdravstveni sustav pružanjem dodatnih opcija pacijentima i smanjuju opterećenje javnih ustanova. Umjesto zabrana i regulacija, smatram kako je potrebno raditi na unapređenju javnog zdravstvenog sustava kako bi mogao pružiti kvalitetnu i pristupačnu skrb čime bi se smanjila potreba za privatnim uslugama. Da bi se ovaj problem mogao riješiti, potrebno je ulagati u infrastrukturu, osoblje i sustavno smanjenjivanje lista čekanja u javnozdravstvenim ustanovama, zaključuje Radeta.
Marko Kolega, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije, do zaključenja ovog teksta nije odgovorio na medijski upit sastavljen od istih pitanja koja su upućena i ovim sugovornicima, kao i goruće pitanje o rješavanju dostupnosti pedijatrijske skrbi. Također, ni od ravnatelja OB Zadar, dr. Željka Čuline, nismo dobili odgovor.
