Želja mi je jednog dana biti pilot. Vojni ako može, uglas su govorili sudionici projekta Postani pilot na jedan dan. Projekt je to Zajednice tehničke kulture, Grada Zadra i Aerokluba Zadar kojim se željelo popularizirati zanimanje pilot. Tajnik Aero kluba Zadar i pilot Reims Cessne F172P, zrakoplova kojim se prvi put susreću mladići, Ted Vrkić kaže da projekt nije usmjeren isključivo prema zanimanju vojni pilot nego pilotu kao jednom od najljepših zanimanja. Usmjeren je mladima koji su na profesionalnoj prekretnici.
- Ideja se rodila u našem Aeroklubu krajem 2018. Uzor su nam bili slični projekti u svijetu među kojima je najpoznatiji američki Young Eagles. Utemeljitelj ovog programa je poznati glumac Harrison Ford, rekao je prije samog leta Ted Vrkić.
Nedostaje pilota
Kakva je perspektiva dovoljno govori podatak kojeg je još 2017. objavio Boeing da će sljedećih 20 godina zrakoplovne kompanije trebati 637.000 novih pilota kako bi održale korak s porastom zračnog prometa u svijetu. Doduše, to je objavljeno 2017. prije pandemije koronavirusa, ali trenutačni oporavak zračnog prometa, govori u prilog toj analizi. Ako se tome doda da Hrvatsko ratno zrakoplovstvo jedva obnavlja svoj pilotski kadar i da se svake godine upisuje tek desetak polaznika Pilotske škole, jasno je o kakvoj se profesionalnoj perspektivi radi.
Ove godine polaznici projekta dolaze iz zadarske Tehničke škole, zanimanje zrakoplovni tehničar. David Kovač iz Čabra, Frane Smolić i Mateo Torbarina iz Debeljaka te Bruno Serrapiglia iz Zadra svoje prve dodire s letenjem započeli su u virtualnom prostoru. Aero klub Zadar u svojim prostorijama ima simulatore letenja pa čak i pilotsku sjedalicu koja uz VR naočale, simulira kretnje aviona po svim dimenzijama.
-Kako je nama svima cilj postati vojni pilot, ove simulacije su vrlo dobra uvertira u daljnje školovanje. Daju nam niz informacija koje smo dopunili ovim projektom, rekao je Frane Smolić uz zrakoplovne motore i zaljubljenik u fotografiju.
Projekt prepoznao i Grad Zadar
Projekt Postani pilot na jedan dan je prepoznao i Grad Zadar. Međutim, održavanje našeg aviona Reims Cessna F172P je izuzetno skupo. Godišnji troškovi prije inflacije i drastičnog skoka cijene goriva iznosili su oko 100.000 kn. Za ilustraciju, operateri koji djeluju na Zračnoj luci Zadar tad su naplaćivali tandem skokove s padobranom oko 800 – 1.200 kn, a danas znatno preko 2.000 kn.
Nekad je Aeroklub Zadar čak školovao pilote. Međutim, kao udruga građana, Aeroklub se nije mogao prebaciti na ATOs sustav koji je primjeren komercijalnom školovanju. Sjedeći na zadnjem sjedištu Cessne, mogli smo i mi vidjeti kako se budući piloti pripremaju za let. Ted Vrkić bi polaznicima predao check liste koje se čitaju i provjeravaju prije zapuštanja motora aviona pa sve do polijetanja. Isto kao što to čine profesionalni piloti u velikim “airlinerima”. Svi postupci koje provode piloti, dokazuju da letenje avionom nije jednostavno.
Polazak na let
Let se planira dan prije, kad se mora odrediti ruta leta i dobro proučiti meteorološka situacija. To na malim zrakoplovima poput Cessne, rade sami piloti, dok na velikim putničkim i teretnim airlinerima to čine posebne službe u kompanijama. Nakon toga se radi izvršna priprema, navigacijski plan letenja, proračun goriva i balans. Prije samog leta potrebno je let najaviti kontroli leta gdje se uzima NOTAM ili Notices to Airmen koji pilote obavještava o potencijalnim opasnostima za sigurno letenje. Nakon Preflight Checka tj. ispitivanja sigurnosti aviona prije polijetanja, može se krenuti na let.
Let traje oko 30-ak minuta. Polijeće se s tzv. civilne piste te se leti nad najljepšim dijelovima zadarskog arhipelaga. Ovog puta ruta nas je vodila prema Biogradu i Vranskom jezeru. Turanj nam je bio prva kontrolna točka, ali ne pod tim nazivom. Kopilotu Davidu Kovaču Vrkić je objasnio da je na zrakoplovnim kartama ta točka poznata kao Sierra 4 koju prijavljuju kontroli leta.
Privatna pilotska dozvola
Prva pilotska dozvola koja se stječe u civilnom zrakoplovstvu je PPL ili Private Pilot Licence (Privatna pilotska dozvola). To je ulaznica u svijet školovanja civilnog pilota, a njom se stječe ovlaštenje za letenje jednomotornim klipnim zrakoplovima. Pandan je B kategoriji upravljanja cestovnim motornim vozilima. Za PPL dozvolu potrebno je položiti devet predmeta: zrakoplovnu frazeologiju, meteorologiju, navigaciju, eksploataciju zrakoplova, performanse zrakoplova, ograničenja, pravila i propise, medicinski dio i ljudska ograničenja. Nakon položene teorije, pristupa se praktičnom dijelu ispita. Minimum je 45 sati letenja po nastavnom programu i programu unificiranih vježbi koje odobrava nadležna agencija za civilno zrakoplovstvo. Ispitni let provodi ovlašteni ispitivač CAA ili Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
Kad se položi teorija i skupi 250 sati leta s PPL dozvolom, stječe se pravo za upis školovanja za CPL dozvolu. Riječ je o setu ispita za upravljanje višemotornim zrakoplovima i za instrumentalno letenje.
CPL dozvola je dozvola profesionalnog pilota koja omogućava korištenje privilegija imatelja PPL dozvole. Od ostalih privilegija CPL omogućava obavljanje poslova zapovjednika aviona ili kopilota bilo kojeg aviona ili helikoptera uključenog u operacije koje nisu komercijalni zračni prijevoz, ali i obavljanje poslova u komercijalnom zračnom prijevozu na bilo kojem jednopilotnom avionu ili helikopteru. S tom dozvolom postaje se kopilot u komercijalnom zračnom prijevozu.
- S CPL dozvolom možete doći u bilo koju kompaniju koja vas kasnije dalje školuje, napose za određeni tip zrakoplova. Vrlo je bitno da se CPL dozvola stekne što prije. Zbog velike ekspanzije civilnog zrakoplovstva, sve je veća potražnja za nositeljima CPL dozvole. Jest, školovanje je vrlo skupo, ali se radi o dobro plaćenom poslu koji školovanje isplati u roku 1-2 godine, rekao je na kraju leta Ted Vrkić.
No polaznike ovog tečaja, a shodno njihovim željama, najprije čeka selekcijsko letenje, pa vojni kamp i tek onda početak školovanja za vojnog pilota. Prve dvije godine na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, a zatim u Pilotskoj školi u Zemuniku.
