U svijetu dizajna i vizualne komunikacije, zadarski kreativac Sandro Dujmenović, art direktor sa zagrebačkom adresom, iskustvo je gradio u renomiranoj dizajn agenciji Bunch, a zatim u digitalnoj agenciji Brlog, koja je dio prestižne grupe Bruketa&Žinić&Grey, te Beton koje ga je dovelo do sadašnjeg samostalnog design studija Azura.Na tom profesionalnom putovanju, Sandro je ostvario svoj najpoznatiji dizajnerski uspjeh, suradnju na vizualnom identitetu i tipografskom rješenju za pariški Louvre. Ovaj projekt bio je rezultat spleta okolnosti i slučajnosti, ali i vizije koju je njegovo zanatsko umijeće oblikovalo i isporučilo jednom od najpoznatijih muzeja na svijetu. Sandro vješto plovi u svijetu vizualne kulture i pomiče granice svog umjetničkog izričaja, pa nema sumnje da ćemo i dalje svjedočiti mnogim njegovim dizajnerskim potpisima, koji će nas iznova inspirirati i oduševljavati.
Zadarski košarkaški “šušur” i NBA motivi otkrivanja vizualne kulture
Jeste li u mladenačkoj dobi imali sklonost likovnog izražavanja, koji je bio prijelomni trenutak donošenja odluke da idete u smjeru primijenjene umjetnosti, konkretno grafičkog dizajna?
- Likovnost je uvijek bila tu negdje, utjecaj kroz roditelje i ujaka čija je predanost fotografiji kao hobiju i dizajnu iz neke treće perspektive bila okidač zanimanja prema vizualnoj kulturi. Moji profesori su očekivali da ću završiti kao doktor, inženjer, odvjetnik no dizajn mi je zapravo postao poziv u trećem razredu gimnazije Vladimira Nazora u Zadru. Zapravo je košarka bila okidač i NBA, gdje sam bio fasciniran vizualnom kulturom tog zadarskog sporta i zanimalo me što je to, zapravo ni ne znajući da je to sve dizajn. I tako nekako je priča počela, odvela me u kategoriju tipografije, i tu smo sad 20 godina nakon, i pričamo o tipografiji za Louvre. Da se razumijemo, ja sam slabo talentirani crtač, kao što neki tipografi imaju doktorski rukopis. Jedno ne isključuje drugo, a alati kreativnosti su neograničeni. Estetika i anti-estetika su dio vizualne kulture, a kako njima baratamo nas zapravo određuje jesmo li genijalci ili diletanti.
Završili ste Umjetničku akademiju u Splitu, a potom dizajn na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Možete li istaknuti određene profesore ili uzore, koji su utjecali na vas?
- Pristup tipografiji je došao kao kontra mojim slabim crtačkim sposobnostima. Interakcija s računalom djelovala je jednostavnija i brža za učenje. Inspiracija švicarskim stilom 30— 50-tih godina 20. stoljeća, došla je još i prije fakulteta, a fakultet mi je samo omogućio još detaljniji i bolji uvid u svijet tipografije. Kroz stručna i profesorska vodstva Nikole Đureka, Dejana Kršića, Tomislava Lerotića, koji je bio ispred našeg vremena po pitanju dizajna, ilustracije i odnosa prema ekologiji, turizmu i prirodi, zadarske Ljubice Marčetić-Marinović, Igora Čaljkušića i Maris Cilić u Splitu te Nenada Dogana u Zagrebu, to je nekako došlo na svoje mjesto. Naravno trebalo je dugi niz godina da to postane i neki autorski pristup, no svaki projekt je jedinstven.
Posao iz snova
Nakon formalnog školovanja, kako je tekao vaš poslovni put?
- Na kraju studiranja sam dobio ponudu od tadašnjeg zagrebačkog i londonskog Buncha da postanem jedan od njihovih dizajnera, što je zapravo bio moj posao iz snova u tom momentu, a od tog momenta stvari su se brzo počele mijenjati. Nakon godinu i nešto, na poziv Nikole Žinića dolazim kao art direktor u digitalni odjel Brlog, agencije Bruketa i Žinić, gdje već tad nastojim stvoriti autorsku praksu, događa se taj famozni uspjeh s tipografijom za Louvre te otvaram dizajn agenciju Beton, gdje smo uspješno plovili pet godina. Napokon, 2022. godine je došlo vrijeme da krenem s potpuno samostalnom praksom s Azurom, visoko specijaliziranim design studiom koji se bavi brandingom u hotelskoj industriji, luksuznim i high-end proizvodima i uslugama, vinarijama i širokim spektrom usluga u dizajnu, od signalistike, brandinga do osmišljavanja, oblikovanja i razvoja web stranica.
S obzirom da je turizam glavna privredna grana u našoj zemlji, koliko je bitan dizajn u vizualnom identitetu turističkih destinacija?Je li vam itko ponudio suradnju u Zadru i okolici?
- Prvi zvučniji iskorak u zadarskoj okolici je bilo brandiranje plaže Zrće- izazovni i zabavni projekt koji je dokazao i pokazao da sinergijom s uspješnim i odgovornim poduzetništvom možemo doći do visokih rezultata, čak i u tom pogledu industrije zabave i masovnog turizma. Danas to za ovu dizajnersku praksu znači suradnju s visoko pozicioniranim hotelima s pet zvjezdica poput Hotela Alhambre i Hotela Bellevue na Malom Lošinju. No, ono što me još više veseli kad suradnja u Zadru i okolici nije vezana za turizam. Moram spomenuti super uspješnu suradnju sa zadarskim HSTec-om i gospodinom Mladenom Šarlijom koji je prepoznao koju mu vrijednost dizajn može donijeti.
Potraga za kvalitetom
Za koje ste sve kompanije ili klijente radili i što vam je bilo posebno izazovno?
- Kroz karijeru ta lista je sad već jako duga — Muzej Louvre, Adris, Diners, Erste, Maestri, Mastercard, AGFA, Red Bull, Fact Mag, Guiness, T-com/Hrvatski telekom, Podravka, HSTec, Boutique hotel Alhambra i mnogi, mnogi drugi. Najizazovniji trenuci su zapravo oni u kojima potraga za kvalitetom, usprkos ograničenom vremenu, iziskuje sve atome energije kontra pritisaka poslovnog i kreativnog procesa.
Hrvati su sad u Louvreu
Zajedno s kolegom i prijateljem Markom Hrastovcem osmislili ste tipografiju za jedan od najpoznatijih svjetskih muzeja, Louvre u Parizu, kako je došlo do te suradnje, što je presudilo u odnosu na konkurenciju da se izabere baš vaša tipografija? Koliko je to utjecalo na vašu prepoznatljivost i afirmaciju u poslovnim krugovima u zemlji i inozemstvu?
-Tipografija za Louvre je kruna dugogodišnjeg rada, predanosti kvaliteti te rezultat slučajnosti. Mislim da bi to bila moja definicija sreće, no to se nije dogodilo preko noći — moj case study za Yves Saint Laurent je vidjela pariška agencija Dream-On, pozvala me da sudjelujem s njima na natječaju za novi vizualni identitet muzeja Louvre koji se naslanja na tradiciju koju je uspostavio svjetski poznati Pierre Bernard. Što je presudilo? Naše tipografsko rješenje se potpuno naslanjalo na antičku povijest i vrijednosti muzeja, gdje su ljudi bili šokirani i pitali nas — “zar ova tipografija nije oduvijek tu?”. Uspjeli smo kreirati bezvremensko rješenje i struka i žiri su to prepoznali. Hrvati su sad u Louvreu. Rad s Louvreom je napokon donio javno priznanje prakse koja se protezala tad već četiri godine, skrivena tad iza lica Buncha i Brukete i Žinića. Naravno to je bio samo jedan od razloga zašto je nastao Beton kao dizajn agencija. Osobna želja za dokazivanjem i traganje za time što je to dobar dizajn je i danas misao vodilja, samo prenesena u okružje kreativnog djelovanja koje se danas zove Azura.
U kojoj mjeri se dizajn tipografije uspio afirmirati u Hrvatskoj, trebate li i klijente educirati o važnosti tipografije za neki proizvod ili uslugu?
- Odnos prema dizajnu, a k tome i tipografiji se u Hrvatskoj znatno promijenila od 2006., pogotovo ako ćemo pričati o sferi brandiranja, gdje prepoznatljivost odnosi pobjedu, naravno uz kvalitetu proizvoda ili usluge koja je brendirana. Edukacija je dio dizajnerske svakodnevice i omogućava nam postavljanje dobrih temelja za odnos s klijentom i kvalitetno vrednovanje dizajn procesa.
Borba protiv sveopće plitkosti
Svojedobno prilikom natječaja za dizajn registracijskih tablica, politika je umiješala svoje prste i bojkotirala struku i rješenje istaknutog tipografa Nikole Đureka. Što mislite o tome i kako izbjeći da se tako nešto ne ponovi?
- Na sreću, a i na tugu, rijetko kad se dizajn sukobljavao s kratkovidnom hrvatskom politikom. Nažalost, to je bio jedan od momenata gdje ne vidimo šumu od drveta. Rijetko koja država nosi svoje grbove na komadu lima kojeg šibaju vremenske prilike i neprilike, blato ili jureći limeni zločinci lokalnih šerifa. Danas su svi stručnjaci za sve, a na nama je da se borimo protiv navale sveopće plitkosti u poimanju i razumijevanju naše zbilje. Nadajmo se kako će se struci prepustiti da se odgovorno bavi onim što zna najbolje. Vizualna kultura je jedan od temelja našeg društva. Razumijevanje urbanizma, arhitekture i dizajna će doprinijeti boljem društvu i boljem sutra- zelenilo, parkovi, muzeji, odgovorna arhitektura u oblikovanju javnih usluga i sadržaja, omogućiti će nam da se osjećamo bolje u svojoj koži, ulici i društvu.
Što vama znači dizajn? Koji su vam trenutno poslovni izazovi?
- Dizajn je zapis kulture, zrcalo kapitalizma i ponekad svjetlo nove nade. Poimanje poslovnih izazova se mijenjalo kroz ove godine — danas je to kako dozirati svoje vrijeme i energiju poslu i naći balans kvalitete života. Posao uvijek može čekati.
