Na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća, HDZ-ov vijećnik Davor Karlović dramatično je za govornicom zavapio da, ako se ne izglasa proračun, za 15 dana će se ugasiti svi mali gradski sportski klubovi. Nismo baš gledali striktno na datum, ali dali smo toj izjavi ‘akademsku četvrt’ i zaključili kako je vrijeme da ispitamo istinitost ove dramatične tvrdnje. Jesu li se u 15 dana od posljednje sjednice Gradskoga vijeća, zbog neizglasavanja proračuna, doista ugasili sportski klubovi?
Mali sportski klubovi imaju problema, ali su daleko od gašenja
Do zaključenja ovog teksta, mali klubovi se nisu ugasili, ali to ne znači da nemaju financijskih poteškoća, kao i onih sustavnih. Zahvaljujući entuzijastima i, većinom, volonterima, mahom bivšim sportašima, ti klubovi opstaju. Sa sredstvima iz gradskog proračuna je lakše preživjeti, ali i u blokadi proračuna, nitko iz tih klubova ne svira kraj, iako su upaljene sve crvene lampice.
Slobodan Mijolović, osnivač i trener Atletskog kluba ‘Alojzije Stepinac’ prisjeća se početaka prije 20 godina.
- Kao i svaki početnički klub, tad nismo imali adekvatne prostorije, pa smo trenirali na tribinama, u parku po klupama. Ipak, s vremenom smo, od nekih dvadesetak kandidata, u našim najboljim godinama došli do dvjestotinjak atletičara. Ove godine nas ima stotinjak u svim pogonima, ne računajući malu atletsku školu i dječji vrtić. Iz godine u godinu smo se postupno razvijali. Ne stagniramo organizacijski zadnjih pola godine, ali stagniramo zbog blokade gradskog proračuna. Zahvaljujući našoj snalažljivosti nekako uspijevamo opstati. Moram napomenuti da su naši uvjeti treniranja postali izvrsni izgradnjom Sportskog centra Višnjik i atletskih staza. U financijskom dijelu se pokrivamo nešto preko kluba, roditelja, a grad Zadar nam trenutno daje sredstva iz tehničkog proračuna, kao što su djelomična subvencija u plaći trenera i odlazak na natjecanje.Što se tiče sponzora, sve ih je teže naći, jer je puno sportova. Jakih zadarskih firmi, koje su podupirale zadarski sport, više nema, tako da se danas oslanjamo na strane trgovačke lance, roditelje i vlastiti angažman unutar kluba. Međutim, uspostavili smo odličnu suradnju sa Sportskom zajednicom Grada Zadra, koji su uspjeli preko Ministarstva, isposlovati opremu, nove prepone i rekvizite za trening, u sklopu jednog programa “Mali do mladih”. Generalno bi trebao postojati plan na nivou države, a ulaganja transparentnija, jer mali klubovi poput plivanja, atletike, biciklizma, svakako trebaju financijsku injekciju potpore, jer iz tih klubova kasnije proizlaze nogometaši, košarkaši, vaterpolisti. Atletika je temeljni bazični sport. Jedan od svjetskih sportskih postulata je da se najprije radi na koordinaciji, brzini i agilnosti, a onda se eventualno opredijeljuješ za ostanak u atletici ili odabireš neki drugi sport.
Ne želimo biti taoci, neka se političari dogovore
Što se tiče općenite potpore Grada zadra atletici, Mijolović je zadovoljan, ali i iznimno nezadovoljan političkom situacijom oko proračuna.
- Grad Zadar kroz Sportsku zajednicu radi na razvoju sporta, koja djeluje transparentno u financiranju i davanju sredstava. Međutim, sad smo u malo nezavidnoj poziciji zbog neizglasavanja proračuna, zbog nesloge gradskih vijećnika koja im ne služi na čast. Nije u redu da svi mi budemo taoci 24 vijećnika, jer, ako su već dobili povjerenje građana, neka se izvole konačno dogovoriti i pronaći rješenje. Zadar je grad sporta, izgrađen je Sportski centar Višnjik, koji bi trebao biti u punoj funkciji, kad su već napravljeni materijalni uvjeti i sad nam je potrebna baza sportaša iz koje bi proizlazili kvalitetni pojedinci. Sportska zajednica našeg grada sadrži 54-55 sportova, to je jedna velika populacija juniora, seniora, veterana, veteranki, prema kojima treba biti odgovoran, pa gospodu vijećnike treba zatvoriti u Vijećnicu dok se konačno ne dogovore ili neka idu na nove izbore, rezolutno zaključuje Mijolović.
Biciklistički kub Zadar je osnovan 1882. godine i jedan je od najdugovječnijih u Zadru i Hrvatskoj. Za vrijeme vladavine Italije je bio sport broj jedan i ta tradicija je uspjela opstati do današnjih dana. Od 2019. – 2023. godine, proglašavan je najboljim biciklističkim klubom u Hrvatskoj.
- Sustav ne funkcionira od početka. Zakon o sportu nije dobar, zbog sve većeg pritiska i navedenih stavki tog zakona, klubovi se gase. Država bi trebala subvencionirati biciklistički sport, jer ako Slovenija, koja ima nešto malo više od 2 milijuna stanovnika, može imati pobjednika Tour de France-a i cestovni biciklizam na jednom visokom nivou, zašto ne može Hrvatska? Što se tiče Ministarstva sporta, smatram da je problem što ulaže golema sredstva u međunarodnu profesionalnu utrku CRO Race, koja je seniorska, a istovremeno je nedostatna vlastita baza vozača. Referirati ću se na Slovence, koji nam mogu biti uzor, a njima tako nešto nije palo napamet, jer su najprije stvarali vlastitu biciklističku bazu vozača, a zatim osnovali svoju nacionalnu utrku. Mi smo mali klub, bavimo se cestovnim biciklizmom i imamo dvadesetak vozača. Podrška grada je odlična, ali trenutna situacija nam nije povoljna, jer sredstva koja nam se dodjeljuju su isključivo za natjecanja, plaće trenera, a svi ostali troškovi poput opreme, servisa bicikala, rezervnih dijelovi su nam problem. Veliki je problem ta blokada proračuna. Iz tehničkog proračuna, pokrivamo samo plaće trenera i odlaske na natjecanja, pojašnjava tajnik Biciklističkog kluba Zadar Neven Pavić.
Pinocchio ili Geppetto?
Joško Matulić, predsjednik veslačkog kluba Jadran, koji se također financira pretežito iz gradskog proračuna, smatra da je sport u Hrvatskoj, općenito, u silaznoj putanji. Grad financira veslačka natjecanja i plaće trenera, a za nabavu kapitalne opreme, klub se snalazi na sve moguće načine. Uvijek nekako zapne na financijama. Zadar, grad s dugogodišnjom tradicijom veslanja, nema, primjerice, svoju sveučilišnu ekipu veslača. Iako je svojedobno oformljena studentska ekipa, a klub je dao svu potrebnu logistiku i trenere, zadarsko Sveučilište je prekinulo suradnju, kad je Veslački klub zatražio da sudjeluje u troškovima. Zašto zadarsko Sveučilište odbija sufinancirati studente veslače?
- Moram priznati da me je to vaše pitanje neugodno iznenadilo, jer implicira da Sveučilište u Zadru i ja osobno ne podupiremo studentske sportske aktivnosti. S obzirom na brojne objave u medijima, nadam se da ste upoznati s činjenicom da su naši studenti angažirani u različitim sportskim disciplinama i pritom sudjeluju na brojnim natjecanjima na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sve te aktivnosti koordinira Centar za tjelovježbu i studentski sport. Zbog ostvarene odlične suradnje s Veslačkim klubom Jadran i njihovim trenerima, plan je bio da Centar za tjelovježbu i studentski sport uvede izborni kolegij Veslanje i da se nastavi sa suradnjom i treninzima. Međutim, iz Veslačkog kluba Jadran javljeno nam je da imaju problema s trenerskim kadrom za sezonu 2022./23., odnosno s trenerima koji mogu voditi sveučilišnu sekciju. Najavljeno nam je da će se suradnja nastaviti kada se riješi taj problem, promptno nam je odgovorio rektor zadarskog Sveučilišta Josip Faričić.
Lijepo je da Sveučilište razmišlja o veslačkoj tjelovježbi svojih studenata, no, naše je pitanje bilo o prekidu suradnje Sveučilišta s Veslačkim klubom Jadran, nakon što je klub zatražio financijsku pomoć od Sveučilišta za rad i natjecanja studentskog veslačkog tima. Pošto je istaknuo u svom prvom odgovoru kako Sveučilište i on osobno podupiru sve studentske sportske aktivnosti, nas je zanimalo zašto je puknulo na financijskoj potpori, pa smo rektora Faričića ponovno upitali koliko je Sveučilište novca izdvojilo za studente veslače, u kojem dijelu njihovih potreba je financijski participiralo i koliko planira novca izdvojiti za veslanje kad se oformi nova veslačka sveučilišna ekipa?
- Načelno mogu reći da svaki financijski trošak svakog sporta u kojem sudjeluju naši studenti redovito plaćamo. Ne znam svaki detalj i trebam provjeriti koliki su bili troškovi za veslanje, ali tek poslije kolektivnih godišnjih odmora, jer mi sada nema tko dati zatražene odgovore. Svakako, iz odgovora ste mogli vidjeti da planiramo nastaviti s veslanjem, odgovorio je rektor Faričić.
Matulić je demantirao tvrdnje rektora Faričića.
- Što se tiče sveučilišnog veslačkog tima koji je sudjelovao na regati Sv. Duje, nije bio problem u nedostatku trenera, već je nastao zbog financija, rekao je Matulić.
Zdravo tijelo i duh nasuprot financijskoj isplativosti
Zbog razvoja tehnologije, djecu je sve teže animirati da se sustavno bave sportom. Početno htijenje, volju i entuzijazam treniranja, s vremenom zamijeni promišljanje o isplativosti. Djecu treba učiti određenim vrijednostima, jer sport nije samo trčanje za novcem, nego i kultura življenja koja donosi kvalitetne benefite u razvoju čovjeka. Ako je pojedinac zdrav, ima izgrađenu disciplinu i radne navike kroz sport, zdravije je društvo u cjelini. Tjelesni odgoj u školama treba biti agilan i poticajan. Dobrog sportaša proizvesti bez sustava, bez potpore države ili grada, to je teško. Ili moraš imati imućne roditelje ili jakog sponzora koji će ulagati, ali to su pojedinci, a jedna lasta ne čini proljeće, smatraju naši sugovornici.
Neki bi načelni zaključak bio da mali klubovi u Zadru opstaju unatoč i usprkos svima. Uz sve probleme, poglavito financijske, uspijevaju se održati i dalje postizati kvalitetu, razvijati nove naraštaje sportaša s kojima, bez obzira na uvjete, postižu odlične rezultate. Međutim, trebao bi se bolje čuti glas onih koji dobronamjerno savjetuju nadležne u rješavanju određenih problema, kako bi generacije koje dolaze bile motiviranije za sportske discipline, treneri bolje plaćeni, sustav sređeniji, jer imamo sve preduvjete za odlične uspjehe i postizanje vrhunskih rezultata u različitim sportovima.
