Zadarsko Sveučilište broji oko pet i pol tisuća studenata. Bliži se vrijeme ispita, a na Sveučilištu se održavaju razna događanja i manifestacije. Zadar se naziva i grad mladih, pa je važno znati koliko su studenti zadovoljni kvalitetom života u Donatovom gradu i jesu li društveno angažirani, posebice u temama od važnosti za njihov svakodnevni rad i život. No, čini se da mnogi nisu zadovoljni društvenim angažmanom unutar studentske zajednice.
Strah od izlaska iz “komfor zone”
- Sve je podređeno pojedincu, nama je zapravo predobro kad bolje pogledaš, imaš krov nad glavom i kruh na stolu, ne bojimo se ničega i lijepo smo si stvorili taj svoj jedan začarani krug komfora. Jedino čega se bojimo je izaći iz njega, a onda tu dolaze i neki koji previše razmišljaju pa se boje politike, boje se nezaposlenosti nakon studija itd. Još je u nama i dalje ugrađen neki strah od nadređenog i bojimo se komentirati, a kamoli suprotstaviti, smatra student 2. godine diplomskog studija.
- Studentsku neaktivnost povezujem s neokapitalizmom i zamiranjem društveno-socijalnog pristupa unutar same zajednice, komentirao je pitanje o društvenoj angažiranosti još jedan student 2. godine.
- Mislim da je to očekivano s obzirom na temelj našeg funkcioniranja u državi i konkretno ovom gradu koji već dugo preuzima turizam. Zbog toga se osjetno zanemaruju i studenti, tvrdi student prve godine preddiplomskog studija.
Da je strah prisutan, bio on imaginaran ili ne, govori i činjenica da nitko od studenata s kojima smo razgovarali nije želio da mu objavimo ime.
Uloga Studentskog zbora
Na Sveučilištu postoje mogućnosti za veći društveni angažman studenata. Primjerice, Studentski zbor Sveučilišta u Zadru je izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u odlučivanju u tijelima Sveučilišta u Zadru i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.
- Uloga Studentskog zbora je zapravo da zastupa interese studenata što je dosta široko područje. Imamo 6 odbora od kojih svaki ima predsjednika u kojima također djeluju studenti i koji tijekom godine provode razne ideje kako bi zapravo obogatili studentski život u Zadru s nekim događajima i slično. Zatim sva studentska pitanja koja se direktno tiču studenata, za što god nam se obrate, evo sad je bilo aktualno skraćenje akademskog kalendara gdje smo dobili puno poruka od studenata kako im ne odgovara takav novi način strukture. Radili smo službenu anketu na koju se jako puno studenata odazvalo i onda smo sve informacije proslijedili upravi Sveučilišta. U našu djelatnost tako ulazi i milijun drugih sitnih stvari koje kroz dan prođu, a da niti ne pomislimo na njih, pojašnjava Roberta Tomičić, predsjednica Studentskog zbora.
Suradnja s ostalima
Od konkretnih studentskih akcija, Roberta izdvaja prošlogodišnju ideju o retro kinu koje se održavalo u studentskom klubu “Božo Lerotić”, a iz kojeg se izrodilo kino pod zvijezdama u Kapetanskom parku.
- Prošle godine se Odbor za kulturna događanja spojio s HNK i Koncertnom dvoranom preko Sveučilišta, pa redovito dijelimo besplatne karte studentima za predstave, koncerte i sl. što je bio veliki boom koji nisam očekivala, dobijemo oko 20-30 karata koje se podijele u roku od 2-3 sata. Surađujemo još i sa svim udrugama na Sveučilištu, s ESU - European Students Union i s HZZ-om, odnosno svim studentskim zborovima u Hrvatskoj kojih je ukupno 14 i s kojima onda rješavamo neka bitnija pitanja. Evo, konkretno se potaknulo pitanje studentskog smještaja u obalnim gradovima, studentske prehrane i njezinog subvencioniranja, kaže Tomičić.
No, pravo je pitanje koliko su studenti zadovoljni radom Studentskog zbora i jesu li aktivno uključeni u društvene sfere?
- To treba pitati studente, kao predsjednica radim ono što mislim da je ispravno i po zakonu, što se ponekad krši s nekim željama studenata. Društvenih aktivnosti u Zadru ne manjka, ali danas studenti jesu manje uključeni u društvo zato što su se vremena promijenila. Većina studenata danas radi i onda im ostaje manje prostora za druge aktivnosti. Zadar je studentski grad, studenti nisu odvojeni na jednom mjestu, dislocirani od grada. Smatram da studenti imaju glas u ovom gradu, jer se u bilo kojem trenutku mogu obratiti i Gradu i Sveučilištu. Ovim putem poručujem studentima da se uključe u razne aktivnosti kako bi ostvarili svoje zamisli, a papirologiju prepuste zboru, ističe predsjednica Studentskog zbora.
Problem stanovanja isti kao i u drugim gradovima na obali
Kako ljeto stiže, tako se opet aktualizira pitanje iznajmljivanja soba u Studentskom domu za turističke potrebe.
- To nije nikakva novost i Zadar nije jedini takav primjer. Proveli smo anketu za ispitivanje zadovoljstva studenata koji žive u studentskim domovima. Neki su se izjasnili i s konkretnim primjerima, nakon čega sam otišla do ravnatelja studentskog centra koji je bio spreman na suradnju i rješavanje studentskih zahtjeva, kaže Tomičić.
S druge strane, studenti i dalje nisu zadovoljni životom u domu.
- Novi dom je napravljen na način da nema nekakav kvalitetan prostorni plan. U neke sobe je uguran 3. krevet dok je to zapravo 2-krevetna soba. Na jednom katu imamo jedan mop za obrisati pod i onda je još došao jedan strani student i uzeo ga k sebi u sobu, sad nemamo nikakav. Stari dom se preko sezone iznajmljuje, ponovno eto, turizam je važniji. Kada tražiš stan, cijene su visoke, kvaliteta je osrednja ili ispod prosjeka, a onda nemaš ni mogućnost ostati cijele godine, jer te doslovno potjeraju van, ali na lijep način. Ili ti dignu cijenu preko sezone, što ne možeš platiti, ili ti samo kažu da im sljedeći tjedan dolaze turisti, priča svoje iskustvo student 1. godine preddiplomskog studija koji je također želio ostati anoniman.
Postoji potencijal za nove iskorake
Čelni čovjek zadarskog Sveučilišta, rektor prof.dr.sc. Josip Faričić osobno je živio studentski život u Zadru.
- Koliko pratim, angažiranost studenata u društvenom i javnom životu je umjerena, ne bih je ocijenio ni previsokom, niti preniskom. Pretpostavljam kako za to postoje razlozi među kojima kao najvažnije ističem angažiranost u studentskim obvezama i rad preko Studentskog servisa. Dinamika rada u Studentskom servisu je jako velika, ne samo u ljetnim mjesecima. U vrijeme kada sam ja studirao bile su manje mogućnosti nego sada i bilo nas je manje, ali imam dojam da smo bili više društveno angažirani. Socijalizacija je bila znatno jača, jer je svaka interakcija bila fizička interakcija. Bilo je različitih studentskih udruga, onih koji su utjecali na studentsku promociju, zatim imali smo razne studentske večeri, bilo je i onih koji su bili više vezani uz nekakve aktivističke probleme, a koji su tada pogađali studente. Nije bilo studentskog doma kojeg mi danas nazivamo starim, nego je stari studentski dom bio na mjestu današnje zgrade Sveučilišnih centara na Relji i on je bio, što se tiče nekakvog studentskog standarda, ispod svake razine. Imam dojam da je problem današnjim studentima pronaći primjereno mjesto za onaj zabavni moment iz kojeg onda proisteknu i razni drugi angažmani. Mi kao Sveučilište uvijek dajemo podršku studentima u svim njihovim aktivnostima. Usudio bih se reći da su sada sve intenzivnije, što one više strukturirane, što one manje strukturirane. Jedan od načina da ih više uključimo u društveni život jest organizacija natjecanja u smislu izrade projekata koje smo npr. imali prije dva mjeseca gdje studenti pokazuju svoje vještine u organizaciji, i uključenosti u društvu i sl. Uvidjeli smo da postoji veliki potencijal, entuzijazam, kreativnost i naravno znanje, a upravo ta simbioza te tri sastavnice je vrlo važna za neke nove iskorake. Neki studenti su organizirali i nekakve aktivnosti u gradu koji se tiču i vezani su za njihov studij i sl. Međutim, uz sve to i dalje vidim mjesta za još veći angažman, rekao je rektor Faričić te istaknuo kako su odluku o vraćanju straog koncepta studentskog kalendara donijeli upravo na temelju zahtjeva studenata.
