Knjiga obuhvaća 24 kratke lirske priče o Vukovaru, piščevu djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu te djelovanju legendarnog ratnog izvjestitelja iz Vukovara. Iz opkoljenog i razrušenog grada, neposredno prije njegova pada, Glavašević je, uz ratna izvješća, stvarao dojmljive lirske priče.
–Glavašević je bio jedan od onih glasova koji su nas spajali u najtežim trenucima. Njegova javljanja iz opkoljenog Vukovara ostavila su dubok trag u našim srcima. Osobno se sjećam tih riječi koje su, iako protkane strahom i tugom, uvijek nosile poruku nade. Njegove priče nisu bile samo izvještaji, već intimne ispovijesti jednog grada i jednog naroda. One su urezane u naše pamćenje, podsjećajući nas na snagu i dostojanstvo koje je Siniša, poput svjetionika, prenosio u najmračnijim vremenima. Snažno odjekuje poruka iz prve rečenice: „Rat je doista nešto najstrašnije i najpogubnije za čovječanstvo.“ Stoga zbirka „Priče iz Vukovara“ nije samo podsjetnik na užase rata, već i na snagu ljudskog duha koji se opire i preživljava unatoč svemu – istaknuo je u pozdravnom govoru prorektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.
Pročelnica Odjela za kroatistiku, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, izrazila je ponos što je njezin kolega, doc. dr. sc. Vice Šunjić, posredovao u prijevodu knjige te zahvalila prevoditeljicama Lydiji Camponi i Marianni Kamenickoj na prihvaćanju izazova.
– Ovo su gotovo lirske priče koje ne bilježe tijek ratnih zbivanja. Upravo usred rata, svojim toplim tonom, one mu se odupiru. Glavašević piše o životu, a ne o smrti. O uspomenama, rađanju, ljubavi i nadi – o čovjeku. Zbog toga su te priče simbol humanog otpora ratu i svim njegovim zvjerstvima. Danas, više od 30 godina nakon vukovarske tragedije, Priče iz Vukovara postale su simbol hrvatske kulture sjećanja. Vukovar jest hrvatski Holokaust, a Glavaševićeve Priče iz Vukovara hrvatska su Schindlerova lista – naglasila je Knežević.
Osim na hrvatskom, knjiga je objavljena i na esperantu, njemačkom te engleskom jeziku.
– Mislim da je upravo ovaj prijevod na slovački poseban iz dva razloga. Prvo, sam sadržaj ovih dvadesetak lirskih priča, nastalih netom prije pada Grada Heroja i autorova nestanka te smaknuća na Ovčari, izaziva kod čitatelja pijetet prema žrtvi i potiče pitanja: zašto rat, zašto stradanje tolikih nedužnih? Drugo, možda su upravo na ta pitanja odgovore tražile dvije mlade prevoditeljice, tada studentice hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Bratislavi, koje su 2013. godine posjetile Vukovar, vukovarsku bolnicu i Ovčaru. Njihov odgovor bio je samoinicijativni prijevod „Priča iz Vukovara“ na slovački. Smatram da je ovo njihov iskren čin suosjećanja sa žrtvama i patnjom Vukovaraca te snažno ne svim budućim ratovima i stradanjima nedužnih – rekao je Šunjić, zahvalivši Bojanu Glavaševiću na ustupanju autorskih prava te Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na financijskoj potpori.
Na predstavljanju knjige sudjelovala je i prof. dr. sc. Zrinka Stričević-Kovačević, ugledna hrvatska slovakistica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
