Da nam se s turizmom stvari ove godine drastično mijenjaju, jasno je s mnogih strana, od državnih zakonskih rješenja kojima želimo biti ‘održivi‘ i raskinuti s ‘overtourismom‘ odnosno prekomjernim turizmom, pa da ne jadikujemo zbog smanjenja gostiju u nekim razdobljima, do statistika koje kažu kako smo u rujnu imali pad noćenja od 3,2 posto, odnosno u devet mjeseci ove 2024. godine 0,4% više noćenja nego lani. U Zadarskoj smo županiji rujan završili s 0,75 posto noćenja više nego lani, a svih devet mjeseci s 1% više noćenja nego lani.
Jesmo li platili bahatost s cijenama?
Dok su mnogi, pa i sam ministar turizma i sporta Tonči Glavina, za podbačaje u srpnju i kolovozu konstatirali da nam to i odgovara, jer smo u tim mjesecima u većini sredina bili prekapacitirani, pa i neodrživi na duge staze, rujan nam je donio minus koji baš i ne raduje. Naime rujan je već odavno ovdje ozbiljan turistički mjesec, ali i manje-više podnošljiv, kada je u pitanju održivost, odnosno izostanak nepodnošljivih gužvi.
Zbog toga se za upitati što je mogući razlog pada u rujnu? Na prvo mjesto vjerojatno treba staviti ono što su nam zamjerali gosti, počevši od najznačajnijih NIjemaca pa nadalje, a to su cijene. Iako smo i u Hrvatskoj smanjili inflaciju, činjenica je da je njezin lavovski dio ostao u prehrani i ugostiteljsko-turističkim uslugama. Upravo ako gledamo na profile gostiju, od onih koji će jesti po hotelima ili ugostiteljskim lokalima, do apartmanaša koji će pohoditi trgovinske centre i tržnice, nema načina da se izbjegnu ta inflatorna kretanja. Treba i spomenuti kako smještajni objekti u ovom razdoblju snižavaju svoje cijene prilagođavajući se, koliko toliko, kupcima, dok kod ugostitelja jednom podignuta cijena ostaje vječna, pa je gostima jasno kakav ih ‘izvanpasion‘ čeka.
‘Padovi‘ u rujnu
U cijeloj zemlji, s 2,4 milijuna dolazaka i 13,2 milijuna noćenja, u rujnu smo imali 5,3% manje gostiju i 3,2% manje noćenja. Hoteli su pali gotovo 5%, kampovi za više od 15%, tzv. objekti u domaćinstvu najmanje, odnosno 2,2% (no njihov se broj od lani najviše i povećao), dok je nautika prošla s 11,5% pada, a čak toliko pali su i u tzv. nekomercijalnom smještaju, dakle gosti koji dolaze u vlastite objekte, jer je valjda i njima bilo preskupo.
Glavnih nam je gostiju Nijemaca došlo 12% manje, uz 9% manje noćenja, a pali su i Austrijanci i Slovenci, najviše do jučer odani Česi (pad od 20% u dolascima i 10% u noćenjima), Talijani, BiH gosti, Slovaci, pa do domaćih. Rasli su pak Britanci, Amerikanci, Španjolci (najviše), Irci, Norvežani, ali, kako vidimo, padaju nam glavni i najčešći gosti, a rastu rjeđi. Statistiku, prema kojoj su nam iznimno rasli gostii z Ukrajine i Srbije, valja prvenstveno vezati uz strane radnike koje ovdje smještamo. NIjemci, pa domaći, Austrijanci, Slovenci, Poljaci, i dalje ostaju glavni, ali sada s manjim brojkama i udjelima.
Regionalno, najveći je pad imala najmoćnija Istra s gotovo 8% noćenja manje. I Kvarner je jednako pao ostajući sa 16% treća turistička regija u zemlji, dok je druga Splitsko-dalmatinska županija, s udjelom od 20,5%, uspjela ponoviti lanjske brojke, pa je zadarski rast od 0,75%, najveći među najjačim odredištima.
Zadarski rujan
Zadarska je županija, s 230 tisuća gostiju i 1,8 milijuna noćenja, ostala četvrta u zemlji i s 0,75% rasta među rijetkim je "pozitivcima" te je na 13,5% udjela od ukupnog turizma zemlje.
Od destinacija u samoj Zadarskoj županiji, Zadar kao 6. najposjećenija sredina u zemlji s više od 300 tisuća noćenja i Vir kao osma s više od 270 tisuća, odradili su dobar dio posla. Kod domaćih gostiju, uz njih su se plasirali i Pašman i Biograd na moru među 10 omiljenih odredišta u državi, a kod kampova se tome pridružio i Nin kao osmo kamping odredište.
Pad i rast kroz devet mjeseci
U Hrvatskoj smo rasli u ranoj predsezoni, koja j počela s ranim Uskrsom u ožujku, pali u travnju. rasli u svibnju, pali u lipnju, do kad je sve to bila posljedica rasporeda blagdana. Pad srpnja, blagi rast kolovoza i pad rujna su pak rezultat onoga kako na nas sada gledaju potencijalni nam turisti, a čemu su, ponovimo, najprije kumovale cijene. Pa smo ukupno na 0,4% rasta noćenja, od čega su stranci ‘rasli‘ 0,2%. Pad su imali Nijemci s više od 6%, Česi oko 7,5%, Talijani oko 7%, Austrijanci, 2,5%, a zatim slijede tržišta Hrvatske, Slovenije i Austrije. Ukupno nas je spašavala disperzija, s nizom zabilježenih dolazaka iz, tradicionalno, manje značajnih zemalja. Na kraju su Istra, Kvarner,Lika i Šibensko-kninska županija bilježili minuse od 2 do 0,5% dok su ostali rasli od 1 do 5%, najviše Dubrovačko-neretvanska županija i Zagreb.
Zadarska županija u vrhu paušalnog smještaja
S 2 milijuna gostiju i 15 milijuna noćenja, Zadarska županija je vječno četvrta najznačajnija turistička regija u zemlji i to i ostaje s 1% rasta u ukupnum udjelu od 14,55% u svekolikom nam turizmu. To, otprilike, odgovara ukupnom udjelu Dubrovačko- neretvanske i Šibensko-kninske županije zajedno.
U tome su Vir s 2,6 i Zadar sa 2,2 milijuna noćenja najznačajniji. Kako su kod domaćih gostiju Vir, Zadar i Biograd u 10 najvećih odredišta u zemlji, Zadarska će županija i dalje ostati prvak domaćeg turizma, i vječni prvak nekomercijalnog turizma, u kojem je predvodnik Vir, ali su se u prvih 10 ugurali i Kolan i Pašman. Naravno da će Zadarska županija ostati i u vrhu prema tzv. obiteljskom, (čitaj paušalnom apartmantskom smještaju, iako su Zadar kao našeg predvodnika s milijun takvih noćenja, pretekli Split i Duborvnik s oko 1,5 milijuna takvih noćnja svaki.
Ljeto za pamćenje
Više je razloga zbog čega će ovo biti ‘ljeto za pamćenje‘. Prvi put nam se, nakon više od par desetljeća, događa da umjesto rasta bilježimo zadržavanje ili pad prethodnih brojki (izuzimamo višu silu korona pandemije). Za sad se zbog toga nitko ne brine, jer državni proračun i dalje ubire sve više novaca od turizma i onog što ga prati. No, brojke govore da se to događa zbog rasta cijena, a ne noćenja. Isto tako, pouke ove godine govore da se zbog rasta cijena već vidi pad broja gostiju, a pravi negativni učinak mogao bi nas iznenaditi iduće godine. Istovremeno, zakonodavno, kampanjama i poreznim izmjenama, država je odlučila stati na kraj daljnjem nekontroliranom rastu apartmana i paušalnih smještaja, makar za to zadužila nejake turističke zajednice. I porezno se misli tjerati na promjene, ili barem veće ubiranje novca. I kod kadra, već par godina, imamo problem ‘overtourisma‘. Naime, nema domaćih ljudi koji ovo mogu odraditi, pa se procjenjuje da je već oko 25% potrebnog kadra uvezeno, a slijedit će nastavak uvećanja takvih potreba. U provedbi onog što Hrvatska ubuduće od turizma želi, uz sve usvojene dokumente, ostaje niz nepoznanica.
