Nakon što su se mjesecima lomila koplja oko izglasavanja gradskoga proračuna, najviše zbog Izmjena i dopuna Prostornoga plana, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Darko Kasap, pozvan je da na zagrebačkoj konferenciji “Krajobraz, prostor za život” održi prezentaciju “Zadar, zeleni grad otporan na klimatske promjene”.
Kako se Grad Zadar, pa i Darko Kasap, reći će zlobnici, uopće našao na toj konferenciji?
- Mi smo prepoznati kao grad koji je u proteklom periodu iznimno puno, što europskih, što vlastitih sredstava, investirao u javne zelene površine. Na toj konferenciji smo imali priliku predstaviti, ne samo projekte, nego i sve napore koje Grad Zadar, u odnosu na klimatske promjene, radi. Predstavili smo kišne vrtove u Vruljici i u okolici škole na Ploči koji iznimno dobro funkcioniraju, a kroz ove projekte smo Vruljici i Ploči donijeli novu sadnju, uređene su staze, javna rasvjeta i parkovna infrastruktura. Predstavili smo 9 milijuna eura vrijedan europski projekt prekogranične suradnje između Hrvatske i Italije ‘Inclusive play’, gdje su djeca s posebnim potrebama uključena u prostore na Vruljici, Višnjiku, Bokanjcu, gdje su izgrađene nove ljuljačke, tobogani i sva ostala parkovna infrastruktura potrebna za tu skupinu. Predstavili smo novi park uz ulicu Kažimira Zankija, prva faza je u cijelosti dovršena iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, tamo je, među ostalim, napravljen i novi skate park koji dobiva nagrade i izvan naših granica. Dokaz tomu je to što to područje kontinuirano koriste djeca i odrasli, dakle, park već sada živi, iako nije dovršen do kraja, još je u fazi sadnje stabala. Do kraja godine, raspisat ćemo natječaj za drugu fazu izgradnje parka Kažimira Zankija i tako ćemo dobiti 12 tisuća kvadrata vrhunske zelene parkovne infrastrkture, na području koje je donedavno bilo zapušteno i nepristupačno. Idući projekt kojeg planiramo napraviti, kroz Izmjene i dopune Prostornog plana, izgradnja je zelene oaze na potezu od tzv. visoke zone ili od Supernove pa sve do Gaženice, uz potok Ričinu, u duljini od 2,3 kilometara. To će biti prostor za druženje, sport i rekreaciju, gdje će se posaditi čitav jedan zeleni pojas. To je područje koje je mahom bilo u sustavu legalizacije i jednostavno zaslužuje jedan novi urbanistički sadržaj, novu razinu urbanističkog razvoja u arhitektonskom i svakom drugom smislu. Također je predviđen i park na Plovaniji kod Sigminih zgrada. Kruna prezentacije bila je Park šuma Musapstan, a znamo da je to najveći nasad pinije u Europi. U sklopu tog parka za koji je davno napravljeno idejno rješenje, napravit ćemo rekreativni, sportski i piknik sadržaj i prometnicu koja ide ispod Park šume Musapstan i spaja naselje Crno i naselje Novi Bokanjac. Evo, ove smo projekte prezentirali u Zagrebu na konferenciji i dobili smo, s obzirom na realizirana sredstva i projekte sve pohvale. Ovdje ću još i napomenuti parterno uređenje zelenog pojasa rive koje je dovršeno s EU sredstvima i ja se nadam da će do iduće sezone to funkcionirati kao jedna zelena oaza.
Složit ćete se da su klimatske promjene puno šira priča od gradnje ili uređenja zelenih površina. U kojim se sve segmentima Zadar održivo razvija?
Mi smo, kao i velika većina drugih gradova, potpisnici svih deklaracija i povelja, od Energetske 2008., preko Sporazuma gradonačelnika na razini EU-a od 2012. gdje smo se, do 2020., obvezali na onaj čuveni plan 20-20-20, smanjiti emisiju CO2 za 20%, povećati energetsku učinkovitost za 20 % i smanjiti ukupnu potrošnju električne enrgije za 20%, u čemu smo uspjeli. Prije petnaestak godina počeli smo s Energetskim tjednom, tada smo prvi put postavili prezentacijske štandove kod sv. Donata i ljudi su bili zainteresirani, ne samo dobiti besplatne štedne žarulje. Danas je, zahvaljujući pojednostavljenoj nacionalnoj regulativi, EU sredstvima i naporima lokalnih zajednica, pa i Grada Zadra, relativno jednostavno doći do jedne mini solarne elektrane na obiteljskoj kući. Osim tog sporazuma, potpisali smo i novi sporazum 2019. o dekarbonizaciji do 2050.. Zato smo donijeli dvije strategije i dva SECAP plana upravljanja za otpornost klimatskim promjenama. Iz svih tih dokumenata su proizašli određeni projekti priuštivi za povlečanje sredstava iz Europske unije. Cjelokupna Liburnijina flota je prešla na energetski učinkovitije autobuse koji smanjuju emisiju CO2. Proveden je projekt Inteligentnog transportnog sustava, uređena je Tuđmanova ulica, sad protočna u zelenom valu, nema stajanja na semaforima, pa nema emisije CO2. Kontinuiramo se subvencionira energetska obnova javnih i privatnih kuća i zgrada, gdje se također povećala energetska učinkovitost. U javnoj rasvjeti su napravljene određene uštede jer manje troši, a tijekom noći prilagođava stvarnim potrebama. Nove iskorake želimo napraviti prvenstveno kroz proces Izmjena i dopuna Prostornog plana, na temelju kojeg želimo povećavati zelene površine, urbanistički dotjerivati određene parametre i na taj način razvijati grad otporan na klimatske promjene.
Koliko se Izmjene i dopune PP-a uklapaju u priču o održivom Zadru? Oporba je stalno isticala da se njima pogoduje investitorima i betonizaciji, a bilo je i tvrdnji da ste krenuli u izmjene prije donošenja novog Pravilnika o gradnji, jer onda niste zakonski dužni poštovati nove odredbe koje su puno strožije?
Aktualni PP grada Zadra je iz 2008., ja ću podsjetiti da je tada u svijetu bila ogromna recesija i tada smo svi molili Boga da se dogodi makar jedna građevinska dizalica na području grada Zadra, a i šire. Tad, kad se radio Prostorni plan, željela se praktički graditeljstvom kao generatorom ekonomskog razvoja, potaknuti cjelokupna ekonomija. Sada smo došli u drugu krajnost, kad moramo građevinu i urbanističke parametre izregulirati, ali to ne znači da ćemo zaustaviti graditeljstvo i ekonomiju, nego da ćemo je samo finije regulirati. U sadašnjem dijelu grada ćemo smanjiti izgrađenost, a negdje ćemo je širiti, jer za to ima prostora. Razumijem da oporba, to je u konačnici i njena uloga, iznosi kritike, ali ovo nikako nije segment koji bi išao u smjeru pogodovanja investitorima, a poglavito ne bi išao u smislu neusklađivanja s novim Pravilnikom. Izmjene Prostornog plana će biti usklađene u zakonskoj proceduri s novim Pravilnikom. Činjenica je da novim Pravilnikom nisu predviđene neke kategorije zona koje mi u starom planu imamo, ali jedno od naših opredijeljenja, uz povećano zelenilo na građevinskoj čestici, veću udaljenost zgrada s tri na pet metara, manji broj stambenih jedinica na građevinskoj čestici i veći broj parkirnih mjesta, mi jednostavno želimo postići nove parametre i mislimo da ćemo u tome i uspjeti. Druga važna stavka na kojoj želimo raditi je omogućiti izgradnju hotela, jer je činjenica da na gradskom podučju, osim hotela Hyatt s 5 zvjezdica koji se dovršava, nemamo ozbiljnog velikog hotela koji bi mogao zadovoljiti potrebe kongresnog turizma. Do toga želimo doći, prostorno-planski smo definirali lokacije na kojima bi se takvi sadržaji mogli dogoditi i mislimo da ćemo s ovim planom uspjeti doći do toga. Svjesni smo činjenice da je turizam došao do jedne gornje granice u smislu količine turista, i da želimo kvalitetniji turizam, međutim bez ponude kvalitetnijih sadržaja, kao što su hoteli s 4 ili 5 zvjezdica koji imaju sve karakteristike koje sam naveo, teško ćemo napraviti kvalitetniji turistički iskorak. To nam je jednostavno bila ambicija i to smo i s nadležnim ministarstvom iskomunicirali, dakle nismo u nikakvom zakonskom prekršaju niti zaobilaženju kao što oporba govori, dapače, radimo proceduru sukladno zakonu i ja očekujem da ćemo vrlo brzo izaći ili s ponovljenom javnom raspravom, ako Zavod kao izrađivač to bude smatrao potrebnim, ili s konačnim prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana pred gradske vijećnike.
Planirate li nove zelene površine u ovim izmjenama i dopunama i gdje će one biti?
Možda najveći iskorak je ovaj pojas uz sam potok Ričine koji sam već spomenuo. Druga važna stvar je što smo sve zone, gdje smo definirali obveze izrade urbanističkih planova, zaštitili od preizgrađenosti koju danas živimo u nekim dijelovima grada, kao što je predio SAS-a, iznad Bagata, predio Skročinih. U dijelovima koji još nisu izgrađeni uveli smo obvezu izrade plana nižega reda, urbanističkog plana uređenja, u kojem mora biti predviđen i javni park, a ne samo zelenilo od 30% u građevinskim česticama, dakle, ono što nam je prošlo ispod radara u onim dijelovima koji su sad već kontaminirani.
Kad pogledate Borik, ondje ima dvadeset, trideset zgrada koje su niknule, kako je to moglo proći ispod radara?
Moglo je zato što je aktualni plan iz 2008., iz godine kada smo, ponavljam, molili za jednu građevinsku dizalicu.
Ali te zgrade su izgrađene prije par godina?
Ali su rađene po planu iz tog perioda. Nažalost, proces izmjene i dopune prostornoga plana se događa kroz godinu, dvije dana najmanje, izmjene ovoga plana sad traju i dulje. Na javnoj raspravi nikad nije bilo toliko puno građana, ali nijedna primjedba nije došla u smislu da se negdje stavi zelenilo ili da se njegova građevinska čestica stavi u zeleni pojas ili da se negdje stavi javni park, svi su na toj javnoj raspravi tražili samo rješavanje svog problema, kako izgraditi kuću. Dakle, svi malo glumimo farizeje u tom smislu, zalažemo se za javno zelenilo, ali ne u mom dvorištu, nego po mogućnosti u susjedovom. Ali, to je obveza Grada Zadra i mi se s tom obvezom nosimo i kroz ovaj prostorni plan i aktualne urbanističke planove, zaštitili smo neka područja, gdje se ne može jedna cigla staviti dok se ne definira gdje će biti javni park. I to je dio priče koji je zasluga ove Gradske uprave. Da, ne bježimo od činjenice da su neki dijelovi grada preizgrađeni. Ono što mene još više žalosti je to što u mnogim od tih dijelova grada ustvari ne žive ljudi. Mi sad dolazimo do situacije problema priuštivog stanovanja. Suočavamo se s čnjenicama nedostupnosti stambenog kvadrata za prosječnog čovjeka. Danas, mlada obitelj čeka POS-ov stan, a istovremeno se grade milijuni novih kvadrata. Dakle, mi sad teoretski možemo ugasiti ili prepoloviti građevinu, ali rezultat toga će biti da će cijene kvadrata stana s 2000 eura skočiti zbog potražnje na 4 ili 5 tisuća eura i još će biti nedostupniji građanima. Dakle, mi kao Gradska uprava moramo na fini način regulirati urbanizam, cijenu stanovanja i dostupnost stanovanja našim ljudima i uvažavati sve ostale socijalne, društvene i ekonomske segmente koji imaju utjecaj na urbanizam, a onda i na cijeli život grada.
Osjećate li odgovornost radi betonizacije?
Politika uvijek mora osjećati i imati samokritičnost u tom smislu, ali jednako tako ću ponoviti da su procesi u posljednjem mandatu toliko usporeni i zakočeni, podsjetit ću da smo na Gradsko vijeće išli tri puta s prijedlogom izmjena urbanističkog plana za Tehnički školski centar, dakle za školu, a ne za privatne investitore, dva puta s urbanističkim planom uređenja Kožino, a radi se javnoj namjeni, škola, dom, vrtić. Jednostavno, nije prolazilo.Vijećnici su to glatko odbijali, pod paskom ‘vi tu nešto muljate’. Razumijem da vijećnici nisu u temi i da im to nije struka, ali onda bi se trebali savjetovati. Mi smo imali prilike s nekima od njih razgovarati i obrazlagati neke stvari i činjenice, pa su onda ostali malo iznenađeni da je to stvarno tako. Da, tako je, ali ako o nečemu želiš debatirati, moraš nešto i znati, a ako ne znaš, pitaj, traži odgovore. Ovo je toliko egzaktna materija, tu je dva plus dva uvijek četiri, ne može biti ni 3,5 niti 5,5.
Zašto Zadar onda nema zelenih strana ulice, a imali smo priliku ih imati?
Činjenica je da mi na jedan nenormalan način funkcioniramo, više od devet mjeseci nismo imali proračun. Kad nemate proračun, ne možete aplicirati za EU sredstva. Mi smo u tom razdoblju propustili ogromne prilike. Dakle, nikad veća izdašnost EU sredstava nije bila za škole, vrtiće, sadnju 2000 zelenih stabala, ovo što upravo pitate, a mi ne možemo raspisati natječaj jer nemamo proračun. Ali, evo, donijeli smo proračun, imamo jedan lijepi period do Nove godine, mislim da će se krenuti i u realizaciju ovog projekta sadnje 2000 stabala, kolege iz EU fondova pripremili su te projekte, tako da mislim da ćemo dobar dio toga uspjeti sustići. Naravno, bit će veliki izazov proračun za iduću godinu, ali ja sam uvijek optimist i nadam se da će razum prevladati nad političkim suparništvom.
