Knjigozemska, smještena u ulici Rikarda Katalinića Jeretova 5, nedaleko od zadarskog mosta na Branimiru, već je godinama utočište za istinske ljubitelje kulture, pogotovo one alternativne, gdje u intimnom klupskom prostoru redovno nudi kvalitetne kulturno-umjetničke programe. U prostoru Knjigozemske primarno djeluje Udruga za kulturu i umjetnost Punktum, a mi smo porazgovarali s njezinim novoizabranim predsjednikom Kristijanom Bilanžićem.
Aktivizmom do zadržavanja prostora
Knjigozemska postoji od 2008. godine, a od 2016. djeluje na trenutnoj adresi. Kristijan naglašava kako je riječ o prostoru nezavisne kulture, namijenjen kao i sama udruga, takvim kulturnim i umjetničkim programima.
- Ja sam u Knjigozemsku prvo došao 2017. godine kao gost, a kasnije sam postao i njezin aktivniji član. Knjigozemskom je prvo upravljala udruga Zvuk, a ja nisam bio akter kada su se Punktum i neki drugi akteri borili da Knjigozemska ostane prostor kakav je. U jednom trenutku grad je htio oduzeti taj prostor u kojem se ona nalazi, ali se našla kritična masa ljudi, postojao je određeni aktivizam, pisale su se peticije i na kraju je prostor zadržao svoju kulturno-umjetničku namjenu, a Punktum je preuzeo upravljanje, rekao je Kristian.
Bilanžić je prvi kontakt s Knjigozemskom imao kroz Udrugu studenata sociologije Antifjaka, koja danas više nije aktivna, a kako je studirao sociologiju, uključivanje u program Antifjake bio je logičan izbor.
Knjigozemska ljudima prirasla srcu
- Tu se upoznao s prostorom, nakon čega sam i sam počeo dolaziti na događaje koji su se ondje organizirali. U rad Knjigozemske sam se uključio jer mi je taj prostor uvijek bio jako ugodan, a događaji koji su se u njemu odvijali su uvijek bili jako raznovrsni i zanimljivi. Jednostavno sam želio biti dijelom toga, pogotovo u vrijeme korone kad su neki ljudi prestali biti u Zadru, a neki drugi ostali pomalo bez elana i stvorila se potreba da se još netko uključi u rad Knjigozemske. Zbog toga mi je i danas jako drago, volim što se organiziraju događaji i da ljudi vole dolaziti u Knjigozemsku i da im je ona prirasla srcu kao što je i meni kad sam počeo dolaziti, rekao je Kristian.
Predsjednik Punktuma postao je pomalo neočekivano jer je, kako sam naglašava, bio jedan od rijetkih mlađih posjetitelja Knjigozemske.
- Bio jedino novo, mlađe lice koje se tu zadržalo nešto duže i kada je starija garda odlučila da je vrijeme da se upravljanje udrugom prebaci na nekog mlađeg, izbor je nekako logično pao na mene, dodaje.
Obogaćivanje kulturnog života grada
Bilanžić naglašava kako, osim njega, u udruzi danas djeluje nekoliko mlađih članova, koji zajedno s njim kreiraju program Knjigozemske, a njihova vizija je prije svega obogatiti kulturni život grada.
- U subotu smo imali uvodno predavanje o elektronskoj glazbi koje je držao Tomislav Grzunov, bila je nakon toga i svirka, a slijedi radionica synth glazbe, odnosno elektronske glazbe. Također, zadarski književnik Želimir Periš u Knjigozemskoj će u subotu s drugim kreativcima predstaviti web magazin Perkatonic koji je nedavno pokrenut, a u sklopu toga održat će se i radionice vezane za multimediju. Riječ je o radionicama kreativnog pisanja, crtanja, ilustracije, te uređivanja web stranica, nekakav rad općenito s multimedijom i izražavanje u raznim poljima umjetnosti, rekao je Bilanžić.
Raj analogne fotografije
U sklopu Knjigozemske djeluje i Bonaca, grupa zaljubljenika u analognu fotografiju, jednu pomalo arhaičnu tehnologiju, koja, kao i gramofonske ploče, danas ima sve više obožavatelja.
- Analogna fotografija je i ranije živjela u Knjigozemskoj kroz razne radionice, ali sada se našlo dovoljno ljudi zainteresiranih za analognu fotografiju koja je, barem meni, draža od digitalne upravo zato što je tako taktilna i osjećajna, te možeš imati puno više kontrole nad umjetničkim procesom. Jako je zadovoljavajuće kad na tom jednom filmu od 36 ekspozicija dobiješ, recimo, njih 10 koje su stvarno dobre. S analognom fotografijom se baš treba potruditi, treba je shvatiti u dubinu i onda je ona veoma zanimljiva. Bonaca je “uradi sam” priča, sami razvijamo filmove, napravili smo sada i tamnu komoru, a radimo i izložbe. Imali smo u svibnju prošle godine izložbu na kojoj je predstavljeno 17 autora koji su posjećivali Bonacu, a sredinom veljače ćemo imati izložbu na kojoj će biti prikazane greške nastale prilikom razvijanja fotografija i tu će biti jako zanimljivih stvari, pojašnjava Kristian.
Zainteresirani za analognu fotografiju u Bonacu mogu doći svake druge nedjelje od 18 i 30 sati, a tu se mogu upoznati s cjelokupnim procesom od uporabe fotoaparata do razvijanja fotografskog filma i izrade fotografija.
- Često dođe netko sa starim analognim fotoaparatom koji je dobio od rodbine ili pronašao na tavanu, pa im mi pomognemo da se snađu s njime. Obično ih zanima radi li aparat uopće, koje su mu funkcije, kako se radi s njim, a mi pomognemo svakome tko dođe. Također, razvijamo filmove, pa ljudi nerijetko dođu sa svojim prvim ispucanim filmom i mi im odmah dajemo mogućnosti i potrebna znanja da ga sami razviju i već na početku svog fotografskog putovanja prođu kroz cijeli razvojni proces, bez nekakvih radionica i predavanja, a zasad nitko nije loše razvio film, rekao je i pojasnio zašto je analogna fotografija posljednjih godina počela proživljavati svoju novu mladost.
- Za mene je analogna fotografija, barem u početku, bila lakša od digitalne. Ako ste početnik, digitalna fotografija zahtjeva mnogo novca i velike investicije u početku, dok s druge strane možete jeftino nabaviti dobar analogni fotoaparat i jako kvalitetne, a ne pretjerano skupe objektive. Još jedan veliki razlog njezine popularnosti je prezasićenje digitalnim sadržajem, kao i ljudska čežnja da posjeduju fizički medij, nešto materijalno što neće tako lako izgubiti. Meni se dogodilo da sam imao nekoliko gubitaka podataka na mobitelu i sve je nestalo, a ako vam s računala nestane sken analognog filma, vi i dalje imate negative koje možete opet skenirati, pojašnjava Kristian.
Važnost nezavisne kulture
Bilanžić Knjigozemsku vidi kao centralno mjesto alternativne kulture, za koju naglašava kako je njezina važnost za grad i društvenu okolinu neizmjerna.
- Nezavisna i alternativna kultura su često početak važnih umjetničkih događaja. Tu se rađaju bendovi, raznorazne umjetničke scene, kroz takva događanja i scene su djelovali i stvarali brojni slavni umjetnici i umjetnički pokreti. Mislim da je takav prostor od velike važnosti za Zadar jer kroz takvu atmosferu i scenu se može kroz pet ili deset godina obogatiti i mainstream kulturni prostor u gradu. Naime, ako su u jednoj maloj sredini okupi veći broj umjetnika i kreativaca, nešto će neminovno isplivati iz toga, rekao je Bilanžić koji smatra da stanje kulture u Zadru je sve samo ne pohvalno.
Zadarsko investiranje u kulturu je porazno
- Treba pohvaliti Nigdjezemsku koja je nastala kao skvot i cijelu ekipu tamo, ponekad mi se čini da oni drže cijeli kultuni život grada Zadra. Ali općenito je zadarsko investiranje u kulturu porazno i često se financiraju stvari za koje ljudi nemaju interesa, pa je baš zato važno da postoji nezavisna scena koja je direktno povezana s lokalnom zajednicom. Kad god se dogodi nekakav kvalitetan program koji ima sluha za lokalnu zajednicu, vidjet ćete na njima ljude koje ćete rijetko vidjeti na institucionalnim kulturnim programima. Mislim da postoji jedna velika skupina ljudi koja “spava” u svoja četiri zida i ne izlazi na apsolutno nikakva kulturna događanja, a Grad bi trebao raditi na tome da kulturni programi budu zaista kvalitetni i da privuku ljude. Porazno je da Benkovac danas ima bolji kulturni život od Zadra, smatra Kristian.
Knjigozemska se kroz godine dokazala kao važan kulturni prostor u Zadru, osobito za nezavisnu i alternativnu scenu, pružajući umjetnicima, kreativcima i zaljubljenicima u kulturu mjesto za izražavanje i povezivanje. Pod novim vodstvom Kristijana Bilanžića, udruga Punktum nastavlja graditi ovu priču, obogaćujući ponudu raznolikim programima, od glazbenih i književnih događanja do radionica multimedije i analogne fotografije. U kontekstu slabih ulaganja u kulturu na institucionalnoj razini, ovakva mjesta postaju ključna za održavanje dinamičnog kulturnog života grada, a Knjigozemska ostaje prostor koji ne samo da čuva, već i aktivno oblikuje budućnost zadarske kulture.
