dr. Damir Biloglav Liječnik opće medicine i predsjednik Podružnice Domovinskog pokreta za Zadarsku županijuLuka Jeličić
StoryEditor
DR. DAMIR BILOGLAV

Plenković više gradi svoju karijeru nego što ga je briga za hrvatski nacionalni interes...

Moramo biti na strani Ukrajine i to je naš nacionalni interes, međutim guranje u prvi plan i stavljane glave na panj nije baš pametna politika, ističe dr. Biloglav...

Popričali smo malo sa dr. Damirom Biloglavom našim poznatim liječnikom obiteljske medicine i predsjednikom Županijske podružnice Domovinskog pokreta o svemu i svačemu, pa nam tako kaže da je čovjek jači od svakoga jada.

Ukrajina ratuje već osam godina i imali su vremena izgraditi svoju vojnu silu i imaju ogromnu pomoć Zapada. Sad se postavlja pitanje je li njihova obuka kod nas uopće vojno pitanje ili političko pitanje...

Mislite li da bi se obuka ukrajinskih vojnika trebala vršiti u Hrvatskoj?

-Naša stranka je prilično rezolutna oko tog pitanja, a to znači da moramo biti na strani Ukrajine i to je naš nacionalni interes, međutim guranje u prvi plan i stavljane glave na panj nije baš pametna politika. Hrvati čine manje od jedan posto EU, i kad smo toliko maleni i gospodarski i vojno i na sve druge načine, nije se pametno gurati među velike. Mi bismo mogli primiti određeni broj vojnika iz Ukrajine ali koji nisu u izravnom borbenom sektoru. Jer u današnjim ratovima ne dobiva samo vojnik na terenu, iako je on najvažniji, uz svakog vojnika se veže puno ljudi u logistici. U Pustinjskoj oluji je omjer bio sedam naprema jedan, dakle sedam ljudi je u logistici radilo za jednog čovjeka na terenu. Dakle, što se tiče logistike mi im možemo pomoći. S druge strane, Ukrajina nije država koja postoji od jučer, to je neusporedivo s našim ratom. Ukrajina ratuje već osam godina i imali su vremena izgraditi svoju vojnu silu i imaju ogromnu pomoć Zapada. Sad se postavlja pitanje je li njihova obuka kod nas uopće vojno pitanje ili političko pitanje.

Kao da se dovikuju s brda na brdo

Držite da premjer Plenković to radi po naputku Bruxellesa?

Bilo bi logično da kad se nađeš u jednoj kompleksnoj međunarodnoj situaciji, da predsjednik i premijer okupe svoje savjetnike i sjednu za stol...

-Mislim da su to stvari koje netko, odnosno, Plenković, radi i podržava politiku Bruxellesa. Moje mišljenje je da je iz i Bruxellesa poslan kako bi bio naš premijer. Plenković više gradi svoju političku karijeru nego što ga je briga za hrvatski nacionalni interes. S druge strane imamo i Milanovića koji svaki dan nešto lupeta, a da se pri tom s premijerom ni u čemu ne konzultira. Bilo bi logično da kad se nađeš u jednoj kompleksnoj međunarodnoj situaciji, da predsjednik i premijer okupe svoje savjetnike i sjednu za stol. Ovdje ispada kao da se dovikuju s brda na brdo i to ispod svake razine.

Nije li takva razina komunikacije u političara na lokalnoj razini?

image

dr. Damir Biloglav
 

Luka Jeličić

-U pravu ste. Mi na razini Županijske skupštine imamo vrlo blizak način komunikacije, o kojemu smo pričali. To je odraz političke nekulture, a s druge strane to je i izraz nemoći. Jer kad se nađete u poziciji, u kojoj se nalazila opozicija u Zadru onda, a i nalazi se danas, onda morate pribjeći nekim ružnim stvarima kako bi privukli pažnju na sebe. Je li to pametno, nisam siguran. Jer takva iznalaženja alternativnih rješenja uglavnom nisu nikom simpatična. Jer u principu svi bi trebali pokazati dobru volju i nastojati surađivati, a ako suradnja ne ide, onda se moraju naći drugi načini kako bi se došlo do cilja, ali od starta ići grubo mislim da to nije način, a nje ni rješenje problema.

Većina od točke do točke Dnevnog reda

Kako Vam se čini politička scena u gradu Zadru?

-Mislim da je prilično neodređena, jer je teško reći kako u Gradskom vijeću postoji većina. Većina postoji od jedne točke do druge točke dnevnog reda. Imate i jednu paradoksalnu situaciju, kada se događa da se netko od vijećnika jako zalaže za neko rješenje, a onda glasa protiv tog rješenja. Mislim da se većina bori za interese javnosti, ali bojim se da javnost to nije primjetila jer nema rezultata, dakle radi se o lukavoj politici vlastodržaca koji često znaju lijepo obećavati ali to ne ispunjavaju. Uglavnom, kada podvučemo crtu, ispada kako u ovu godinu i pol dana ova većina nije napravila bitne pomake. Čini mi se da je i jednima i drugima trebalo vremena da shvate kako se ne mogu ponašati kao do sada. Ipak moram pohvaliti gradonačelnika Dukića jer je pokazao dobru volju kad je u pitanju bio rebalans proračuna, pozvao je predsjednike svih klubova na konzultacije odnosno na razgovor, dakle pokazao je dobru volju. Neki su došli, neki nisu došli, a ostaje nam za vidjeti hoće li se gradonačelnik držati dogovora. Mislim da je tu najviše uložio SDP, odnosno Danijel Radeta i on je potencijalno najveći dobitnik, a moguće i najveći gubitnik dogovora s HDZ-om. Sve ovisi kako će se stvari razvijati kasnije.

Nikog nije briga za demografiju

Demografska slika u Hrvatskoj pa tako i u Zadru, iz dana se mijenja, nas je sve manje, a stranaca sve više, kakav je Vaš stav o tome?

Moram pohvaliti gradonačelnika Dukića jer je pokazao dobru volju kad je u pitanju bio rebalans proračuna, pozvao je predsjednike svih klubova na konzultacije odnosno na razgovor...

-Prošle godine je u Hrvatskoj umrlo 63.000 ljudi, a rođeno je 35.000 djece i taj podatak Vam najbolje govori koliko dugo je taj sunovrat demografski prisutan kod nas. Što vlast poduzima, osim praznih priča? Ama baš ništa. Naš premijer se nedavno na jednom skupu čak i hvalio kako je radna snaga u Hrvatskoj bitno jeftinija nego u drugim zemljama. Ako on na takav način misli graditi naše gospodarstvo, onda je to sramotno jer to ima izravan utjecaj na demografsko kretanje kod nas. Očito se kod nas radi o zamjeni stanovništva, ali to je problem koji se viđa i u razvijenijim zemljama i to je proces koji nezaustavljivo ide jer se zapad ne želi odreći komfora. Danas je u svijetu prisutna demografska eksplozija, naročito u nerazvijenom djelu svijeta, ali njima nitko ne pomaže da dođu do nekog standarda, zapad gura nekakvu zelenu agendu, ali nitko sa zapada se ne želi odreći svog standarda. Kod nas ima jako kvalitetnih ljudi koji uporno upozoravaju na probleme u demografiji, ali jednostavno nikoga nije briga.

Negativni trendovi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Kakvo je stanje u zdravstvu u nas, obzirom da ste liječnik?

Očito se kod nas radi o zamjeni stanovništva, ali to je problem koji se viđa i u razvijenijim zemljama i to je proces koji nezaustavljivo ide jer se zapad ne želi odreći komfora...

-Možemo se malo našaliti kad govorimo stanju u zdravstvu pa možemo kazati kako je trenutno kod nas najvažnije biti zdrav, onda vam zdravstvo uopće ne treba. Ja sam 20-ak godina bio ili predsjednik ili dopredsjednik udruga iz obiteljske medicine na državnoj razini i uložio sam puno truda i novaca ne bih li pridonio korekciji negativnih trendova koje ja primjećujem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na žalost od svega toga nema neke velike koristi, najčešće budete kurtuazno primljeni i na tom sve završava. Mi trenutačno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo situaciju da će u sljedeće tri godine više od 500 kolega otići u mirovinu, a nema ih tko zamijeniti. Trenutačno imamo oko 20 ordinacija, za koje se kaže da su dom bez nositelja, što znači da je doktor otišao u mirovinu, ordinacija se vraća u sustav Doma zdravlja, koji ugovora pacijente sa HZZO-om, a nema stalnog doktora ordinacije. Isto tako ima oko stotinu doktora koji rade u sustavu ali imaju uvjete za mirovinu. Dakle to je potpuni potop. Mi u nekim mjestima nemamo niti primarnog ginekologa, ili pedijatra, no nitko ne odgovora za takvo stanje premda se cijelo vrijeme znade tko je odgovoran za kadrovsku politiku i tko bi na vrijeme trebao raspisati specijalizacije. No najgore je kad se nešto loše dogodi, onda se tek postavlja pitanje odgovornosti, ali se ništa ne radi kako bi se to loše spriječilo, a to je kod nas u svim sferama u društvu, a ne samo u zdravstvu...

 

ČESTO JE PRESUDAN ODNOS BOLESNIKA PREMA BOLESTI

Moj zet je Marko Babić koji se prije napunjene tridesete godine života suočio sa jednom strašnom bolešću koja se zove sarkom, odnosno, ewing sarkom. Kad je došao do dijagnoze ispalo je da se radi o zadnjem stadiju jedne iznimno agresivne bolesti od koje je očekivano preživljavanje nekoliko mjeseci. Tada je započela njegova borba koja je uključila radikalne promjene u načinu ishrane, načinu života, meditaciji. U stvari to je jedan nevjerovatan optimizam i želja da se nosi sa tom bolešću, jer je tada imao curicu od dvije godine, a moja kći Tina je bila trudna i očekivali su drugo dijete. Ishod te njegove borbe je takav, da nakon svega što je prošao, nalazi pokazuju da te bolesti gotovo da i nema. Postoji trag bolesti ali liječenje je bilo uspješno. Mislim da je ključno u svemu tome, dakako uz medicinu, bio način na koji se Marko postavio prema bolesti. Taj svoj put je podijelio drugima tako što je napisao knjigu Putovanje zvano igra, u kojoj s puno optimizma govori o svojoj borbi sa bolešću. To kako se on postavio prema bolesti bi i medicinskoj struci trebalo biti zanimljivo i ilustrativno, jer upućuje na zaključak da je u liječenju bolesnika često presudan odnos bolesnika prema bolesti. Današnja medicina je prilično agresivna i isključiva. Mi danas imamo vrlo moćnu medicinsku tehnologiju i velik izbor lijekova i medicina se prema pacijentu postavlja kao da on ne treba ništa napraviti sam jer će medicina napraviti sve umjesto njega. Markov primjer pokazuje da upravo ono što svaki čovjek ima u sebi, ako se na ispravan način aktivira, može biti odlučujuće u borbi i situacijama koje su naizgled bezizlazne...

image

Sjednica Gradskog Vijeća grada Zadra 15.11.2022

Vijećnik Damir Biloglav

Luka Jeličić
12.12.2022., 11:47h
KREŠIMIR VASILJ
06. kolovoz 2025 09:12