Srpski RTS nedavno je emitirao dokumentarnu epizodu serijala ‘Jedan drugačiji svijet‘, posvećenu legendarnom direktoru SAS-a, pokojnom Stanislavu Antiću, koji je i danas neprežaljen među mnogim Zadranima. A kako i ne bi bio, jer jedna takva avangardna ličnost teško da će ponovno hodati ovim prostorima. Onaj zadnji, životni Antićev intervju napisao je poznati zadarski novinar Mišel Kalajžić.
Stanislav Antić- vizionar i filantrop
Antić je, naime, bio rijetko viđeni filantrop, čije bi se djelovanje danas zvalo društveno - odgovorno poslovanje u zajednici, vizionar ispred svog vremena, koji se cijelu svoju karijeru vodio mišlju koju je izrekao pri primanju nagrade za životno djelo: "Ne uzimajte samo sebi, dajte nešto i zajednici."
Antić je svoju zadarsku karijeru započeo u tvornici Vlado Bagat u kojoj su se, nakon njegovog dolaska na mjesto direktora, u samo nekoliko godina, uslijed dobrih poslovnih rezultata, radnicima u proizvodnji toliko povećale plaće da je preko 400 njih moralo prijaviti osobne dohotke za dodatno oporezivanje, a prosječna plaća u Bagatu je tada bila dva puta viša od prosjeka u Jugoslaviji. Istodobno, pratila ga je UDBA, a Komunistička partija ga je optuživala kako je neprijatelj samoupravljanja, pa je Antić u Bagatu dobio otkaz. Nakon sudske tužbe, Antić je vraćen u Bagatov otpisani pogon SAS od kojega je vizionarskim upravljanjem stvorio tvornicu Specijalnih alatnih strojeva, najuspješniju u cijeloj tadašnjoj Europi.
Antićevo gospodarsko čudo
Koliko gospodarsko čudo je bio Antićev SAS najbolje pokazuje podatak kako je od 1980. do 1990. godine, po sadašnjim mjerilima, ostvarivao oko 20 posto profita cijele hrvatske privrede, a uspjeh tvrtke radnici su itekako osjetili na svojoj koži. Njihove plaće bile su dvostruko ili trostruko veće nego u ostalim jugoslavenskim tvornicama, u prosjeku su za godinu dana od zaposlenja dobivali stanove, u tvorničkom restoranu se svaki dan moglo pojesti čak 13 različitih jela koja je kuhao najbolji zadarski kuhar Joso Hrabra, a u samo jednom danu, krajem osamdesetih, Antić je podijelio ključeve za 73 stana i potpisao tri kredita za kuće svojim radnicima.
O tome da je SAS u Antićevo vrijeme bio prava tvornica novca govori i podatak da je tvrtka, bez ijednog dinara kredita, u nove tehnologije, proširenje tvornice i izgradnju nove poslovne zgrade uložila 250 milijuna dolara, isključivo iz vlastitih sredstva, kao i to da je dala niz donacija zadarskom školstvu, zdravstvu, sportu i socijali.
Filantropija na Antićev način
SAS je, naime, ostavio 43 donacije gradu, vrijedne nevjerojatnih 150 milijuna dolara, bez kojih Zadar i okolica ne bi izgledali kako izgledaju danas. Darivanja SAS-a gradu Zadru pod Antićevim vodstvom između 1980. i 1990. godine, među ostalim, uključuju popravak crkve sv. Stošije, obnovu Sv. Dimitrija, donacije za obnovu Nadbiskupske biblioteke i izgradnju Sveučilišne knjižnice, donaciju opreme za noćno slijetanje na Zračnoj luci Zadar, obnovu Gradske lože, financiranje filma i serije Zadarski memento, donaciju nove opreme za transfuziju bolnice, kupnju dvaju inkubatora za rodilište, nabavu prvog gastroskopa i kolonoskopa za zadarsku bolnicu, kuglanu i streljanu u Mocirama, autobusni kolodvor u Zadru (polovina vrijednosti donacija SAS-a), inicijator za modernizaciju telefonske centrale Pošte u Zadru vrijedan 3 milijuna maraka, dogradnju prostorija uz dvoranu Jazine vrijednu tri milijuna maraka, te zgradu Pedijatrije s kompletnom opremom i najsuvremenijim atomskim skloništem koje je spasilo ranjenike u Domovinskom ratu, vrijednu više od šest milijuna dolara 1987. godine.
HDZ i propast SAS-a
Početkom devedesetih, Stanislav Antić našao se na na meti tadašnjih čelnika zadarskog HDZ-a. Protjeran je iz SAS-a, a rezultat toga je bilo urušavanje do tada nevjerojatno uspješne tvrtke. SAS-ovom propašću okoristili su se pojedninci, a šira zajednica o kojoj je Antić toliko brinuo, dobila je samo štetu, prvo u vidu otkaza, a zatim je nastupilo i potpuno gašenje uspješne metaloprerađivačke industrije u Zadru.
Deset godina kasnije Antić se vratio na zadarsku javnu scenu. Na Nezavisnoj listi 2001. godine osvojio je većinu glasova i trebao biti izglasan za gradonačelnika Zadra. No, to se nije dogodilo jer je Renata Peroš, osoba s njegove liste, na skupštini digla ruku za Božidara Kalmetu, koji tada postaje gradonačelnik, a zadarska budućnost dobiva sasvim drugi tijek.
DOP danas
Tridesetak godina nakon Antićevog SAS-a na naše su prostore s kapitalističkog Zapada stigli pojmovi društvenog poduzetništva i društveno - odgovornog poslovanja. Prvi se odnosi na poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit, odnosno višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice, dok se drugi odnosi na moralnu i etičku predanost tvrtke u smislu načina na koji se odnosi prema zaposlenicima, okolišu, konkurenciji, gospodarstvu i drugim važnim područjima. Društveno - odgovorno poslovanje podrazumijeva usklađivanje poslovnih ciljeva s dobrobiti društva i okoliša, naglašavajući važnost odgovornosti prema zajednici u kojoj tvrtke djeluju, a danas je postao sastavni dio mnogih organizacija i sve je više prepoznat kao ključan element dugoročne održivosti i konkurentnosti na tržištu.
Mnoge korporacije prepoznale su da odgovorno poslovanje može doprinijeti jačanju reputacije i privlačenju kupaca i investitora, pa taj koncept danas ima svoje mjesto u svakodnevnim poslovnim praksama. Tvrtke širom svijeta nastoje integrirati odgovorno poslovanje kao temeljni dio svoje korporativne kulture, a predanost takvom konceptu nerijetko služi u PR svrhe.
Tvrtke trebaju doprinositi zajednici
Društveno odgovorno poslovanje danas obuhvaća širok spektar aktivnosti i inicijativa, a najčešće obuhvaćene kategorije uključuju ekološku održivost (korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova, optimizacija potrošnje resursa i smanjenje otpada), radnička prava i uvjete rada (osiguravanje pravednih radnih uvjeta, poštivanje radnog vremena, sigurnost na radu, jednakost plaća i prilika te protivljenje diskriminaciji), doprinos zajednici (tvrtke često provode inicijative kojima doprinose razvoju lokalnih zajednica kroz financijsku podršku, volontiranje zaposlenika, donacije ili potporu obrazovanju), te etiku i transparentnost (prema kupcima, dobavljačima i investitorima).
Brojne tvrtke su se istaknule svojim pristupom društveno - odgovornom poslovanju, a poznati primjeri uključuju kompanije poput Patagonije, koja se fokusira na ekološku održivost, te Ben & Jerry‘s, koji podržava različite društvene inicijative. U Hrvatskoj, ističu se poduzeća poput Atlantic Grupe, INA-e i Podravke, koje provode razne programe koji promoviraju društvenu odgovornost.
Društveno-odgovorno poslovanje u Hrvatskoj
Atlantic Grupa posebnu pozornost posvećuje izgradnji korporativne kulture koja uvažava različitosti te potiče suradnju između različitih odjela i radnih mjesta, stavljajući pritom naglasak na motivaciju zaposlenih koje financijski nagrađuju, te provode brojne sportske programe za zaposlenike pa tako u sklopu tvrtke djeluje viđe od 20 sportskih klubova. Osim toga tvrtka je i financijski donator brojnim sportskim klubovima i sportskim događanjima (KK Cedevita, Planica SKI JUMP, Giro d‘Italia, Basket tour...), kulturnim manifestacijama (Sarajevo film festival, Špancirfest u Varaždinu, Coffee&Chocolate fest u Zagrebu...) te organizacijama koje pomažu ugroženim članovima društva (Centar za rehabilitaciju Zagreb - Paunovac, Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava, Slovenska banka hrane, Crveni križ...).
INA je 2011. godine pokrenula projekt korporativnog volontiranja zaposlenika i osnovala INA Klub volontera s ciljem dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina zaposlenika na opću dobrobit, a do 2021. godine izvedeno je preko 340 aktivnosti, u kojima je sudjelovalo više od 4.800 volontera s više od 38.000 odrađenih volonterskih sati. Jedno od područja kojim se bavi INA u sklopu društveno odgovornog poslovanja je zaštita okoliša, pa tako pažnju posvećuju i zaštiti voda, smanjenju emisije stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i brizi o otpadu.
DOP zadarske Tankerske plovidbe
Na zadarskom području najistaknutiji primjer kompanije koja posluje društveno - odgovorno zasigurno je Tankerska plovidba. Zadarski brodar tako je 2022. godine, zajedno s Turisthotelom i biogradskom Ilirijom, donirao 520 tisuća kuna Općoj bolnici Zadar za kupnju dva ultrazvučna uređaja koji su kupljeni za potrebe Odjela za nefrologiju i Odjela za kardiologiju. Također, tvrtka je ove godine raspisala natječaj za dodjelu donacija kojima je željela "pružiti potporu kvalitetnim humanitarnim, kulturnim, edukacijskim, zdravstvenim, znanstvenim i drugim projektima i programima koji pridonose dobrobiti i poboljšanju kvalitete života društvene zajednice", a među dobitnicima su se našli Arheološki muzej Zadar, Caritas Zadarske nadbiskupije, Dječji vrtić Sunce, Gradska knjižnica Zadar, Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Zadar, Hrvatska udruga leukemija i limfomi Podružnica Zadar, Košarkaški klub osoba s invaliditetom "Zadar", te Udruga osoba s intelektualnim teškoćama "Svjetlo".
Premda su društveno - odgovorne poslovne prakse svakako pohvalne, teško se oteti dojmu kako bi kompanije mogle i trebale više vraćati u zajednicu u kojoj su nastale i razvile se. Njihove donacije svakako su značajne, pogotovo onim organizacijama kojima su takve financijske injekcije od životne važnosti, ali one su neusporedive s utjecajem koji je Antićev SAS imao na društvo i zajednicu grada Zadra. No, kada se sjetimo kako je Antiću vraćeno za njegovu nesebičnost, dobročinstvo i altruizam koji je prema toj zajednici pokazivao, možda nije ni čudno da današnje kompanije ne slijede njegov primjer.
