Ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor 1. siječnja 2023. označio je važan strateški korak prema integraciji Hrvatske u najveći prostor slobodnog kretanja ljudi i roba u Europi. Za Hrvatsku je to značilo ukidanje graničnih kontrola na kopnenim granicama sa Slovenijom i Mađarskom, kao i na pomorskim prijelazima s Italijom i Slovenijom. Također, uvođenje Schengenskog režima obuhvatilo je i devet međunarodnih zračnih luka, među kojima je Zračna luka Zadar, gdje su ukinute kontrole na letovima unutar Schengenskog prostora. To je donijelo i niz sigurnosnih izazova, osobito s obzirom na suzbijanje prekograničnog kriminala i nezakonitih migracija. Kako na granici radi zadarska policija i koje mjere poduzima, pitanja su koja smo PU zadarskoj odavno postavili. Kasno, ali časno, iz zadarske policije su nam napokon stigli odgovori, pa je red i da ih objavimo.
Integrirano upravljanje granicom
S obzirom na ukidanje graničnih kontrola na unutarnjim granicama, Hrvatska je uvela tzv. kompenzacijske mjere, koje su ključne za održavanje sigurnosnog stanja. Ove mjere, usmjerene na sprječavanje prekograničnog kriminaliteta i ilegalnih migracija, temelje se na kvalitetnoj analizi rizika, što omogućuje učinkovitu prevenciju kriminala i bolji nadzor nad sigurnosnim prijetnjama na unutarnjim granicama.
Kako bi sustav nadzora državne granice bio koherentan i održiv, tijekom 2023. radilo se na unapređenju integriranog upravljanja granicom. PU zadarska navodi kako je u taj proces bilo uključeno ulaganje u fizičku i tehničku zaštitu vanjskih granica, izradu i nadogradnju aplikativnih rješenja, IT sustava te opremu koja omogućuje učinkovito provođenje graničnog nadzora. Veliki dio ovih aktivnosti financiran je sredstvima iz europskih fondova, uključujući Fond za integrirano upravljanje granicama (BMVI) i Fond za unutarnju sigurnost (ISF). Također, velika pažnja posvećena je obuci policijskih službenika, posebno onih koji rade u graničnoj policiji.
Zadarska policija spriječila krijumčarenje ljudi
Na području Policijske uprave zadarske, granične službe bile su suočene s nekoliko slučajeva krijumčarenja stranih državljana, većinom iz Turske i Sirije. U prvih osam mjeseci 2024. godine, zadarska policija spriječila je pet pokušaja krijumčarenja ljudi, dok je posebno intenzivno bilo u kolovozu i siječnju. Tako su 26. kolovoza 2023. godine, policijski službenici Postaje granične policije Gračac spriječili dva pokušaja prijevoza stranih državljana na širem području Gračaca. U jutarnjim satima zaustavljeno je kombi vozilo njemačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao 45-godišnji državljanin Belgije, dok su u večernjim satima zaustavili automobil kojim je upravljao 40-godišnji državljanin Kosova. U oba vozila nalazilo se više stranih državljana koji su nezakonito prešli granicu. Prema njima je postupano sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te Zakonu o strancima, dok su vozači prijavljeni za kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj.
Sličan incident dogodio se 16. siječnja 2024. godine na području Srba, kada su policijski službenici zaustavili vozilo austrijskih registracijskih oznaka kojim je upravljao 33-godišnji državljanin Nizozemske. U vozilu su se nalazili strani državljani koji su ranije nezakonito pješice prešli granicu. Osumnjičeni je, prema provedenom kriminalističkom istraživanju, iz koristoljublja planirao prevesti te strane državljane do krajnjeg odredišta unutar Europske unije. Kao i u prethodnom slučaju, prema stranim državljanima postupano je sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Zakonu o strancima, a vozač je kazneno prijavljen zbog počinjenja kaznenog djela protuzakonitog ulaženja i kretanja u Schengenskom prostoru.
Tijekom kriminalističkih istraživanja, zadarska policija je također zabilježila nekoliko pokušaja krijumčarenja na području Gračaca, gdje je, primjerice, 17. siječnja 2024. spriječeno krijumčarenje više stranih državljana. Policijski službenici su na kontrolnom punktu zaustavili osobno vozilo te u blizini vozila zatekli grupu stranaca koji su prethodno nezakonito ušli u Hrvatsku. Policija je provela kriminalistička istraživanja te utvrdila da su krijumčari iz koristoljublja planirali prevesti strane državljane do drugih zemalja Europske unije za unaprijed dogovoreni novčani iznos.
Na temelju ovih i sličnih slučajeva, jasno je da PU Zadarska intenzivno radi na suzbijanju krijumčarenja stranih državljana, a kriminalistička istraživanja i redovite kontrole doprinose održavanju sigurnosti na području granica, ističu u PU zadarskoj.
Problem i neinformiranost EU građana
Jedan od izazova s kojima se policija suočava jest nedovoljna informiranost građana Europske unije o pravilima prelaska granica na određenim prijelazima. Prema informacijama iz PU Zadarske, na području Policijske postaje Gračac nalazi se granični prijelaz Lička Kaldrma, koji je pogranični prijelaz između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zabilježeno je nekoliko slučajeva u kojima su državljani EU-a, zbog nedovoljne informiranosti, pokušali preći taj prijelaz misleći da je riječ o stalnom graničnom prijelazu preko kojeg mogu slobodno ući u Republiku Hrvatsku. Ovi nesporazumi uglavnom se odnose na turiste koji tijekom izleta dođu do graničnog prijelaza u pograničnoj zoni, nesvjesni da na tom prijelazu ne mogu legalno preći granicu.
Radi osiguravanja sigurnosti na zajedničkoj granici, Republika Hrvatska je 2013. godine potpisala bilateralni sporazum s Bosnom i Hercegovinom kojim se regulira pogranični promet. Protokolom između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine dogovoreno je zajedničko provođenje mješovitih ophodnji uz granicu, što dodatno doprinosi održavanju stabilnosti i sigurnosti na tom području.
Pored izazova na kopnenim granicama, u Službi upravnih poslova, državljanstva i stranaca PU zadarske zabilježeni su i problemi vezani uz izdavanje dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Tijekom ljetnih mjeseci 2023. godine bilo je nekoliko slučajeva u kojima su zahtjevi za izdavanje dozvola odbijeni zbog neodgovarajuće ili nepotpune dokumentacije. Najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva odnosili su se na nemogućnost opravdanja svrhe i uvjeta boravka u Republici Hrvatskoj, pojašnjavaju iz PU zadarske.
