No-Shave November postao je globalni fenomen koji potiče muškarce širom svijeta da tijekom studenog puste bradu i brkove kako bi se podigla svijest o prevenciji raka prostate i testisa. Ideja je da se brada i brkovi puštaju duže nego obično, a novac koji bi inače potrošili na brijačnice i proizvode za brijanje doniraju organizacijama za istraživanje raka i programima za podršku oboljelima.
Studeni bez brijanja
U pojedinim zadarskim brijačnicama ni ne znaju o čemu je riječ, no oni koji i znaju smatraju kako među Hrvatima to i nije baš zaživjelo. Razgovarali smo i s Mr. Razorom (Ivanom Miškovićem) koji je upoznat s navedenim trendom, no navodi kako ga Zadrani baš i ne slijede jer ih većina ne izdrži ni tjedan dana bez brijanja ili održavanja brade. Ipak, s obzirom na klijente koji mu dolaze u brijačnicu primjećuje da “bradatost” postaje sve popularnija.
- Brada je trenutno trend koji se sve više prakticira, kako kod odraslih, tako sve više i kod mlađe populacije, ističe Mišković.
Povodom “Studenog bez brijanja” htjeli bismo istaknuti i važnost preventivnih pregleda prostate jer se u ranoj fazi otkrivanja bolest može izliječiti u čak 90 % slučajeva. U RH je najčešći rak kod muške populacije upravo rak prostate pa je tako u 2020. bilo 2299 slučajeva oboljelih, dok je na razini EU bilo njih 336 000.
Vodeći karcinom kod muškaraca
Ovom prilikom razgovarali smo i sa specijalistom urologije, subspecijalistom urološke onkologije i voditeljem Odjela za urologiju Opće bolnice Zadar, doc. dr. sc. Tomislavom Sorićem, dr. med., koji je potvrdio da je karcinom prostate jedan od najčešćih karcinoma kod muškaraca.
- Karcinom prostate je jedan od vodećih karcinoma kod muškaraca i najčešće se dijagnosticira u srednjoj i starijoj životnoj dobi (uglavnom iza 50. god. života). Rizični čimbenici su, osim starije životne dobi, obiteljsko naslijeđe i crna rasa, naglašava doc. dr. sc. Sorić, dr. med.
Svatko tko se osjeća zdravo i vitalno teško da će posjetiti liječnika samo radi prevencije. Ipak, dokaz da to ni pod koju cijenu ne bi smjela biti praksa jest to što bolesnici u početnom stadiju nemaju simptome po kojima bi mogli uočiti naznake bolesti.
- Bolesnici s početnim karcinomom najčešće nemaju nikakve specifične simptome, dok su tegobe s mokrenjem ili bolovi češće prisutni kod dobroćudno povećane prostate ili upalnih procesa, ističe dr. Sorić.
Važost preventivnog pregleda
Preventivni pregled prostate, koji uključuje urološki pregled te PSA test (Prostata specifični antigen), preporučuje se muškarcima starijima od 50, a onima koji su u obitelji imali nekog oboljelog preporučuje se da pregled obave u 45. godini života. Ipak, može se javiti i kod mlađe populacije pa je tako 2020. zabilježen slučaj jednog oboljelog u rasponu od 25 do 29 godina, dok je u rasponu od 40 do 44 godine zabilježeno četvero oboljelih.
- Temelj prevencije čini tumorski biljeg PSA (prostata specifični antigen) koji je uz digitorektalni pregled zlatni standard u ranom otkrivanju karcinoma prostate. Prema smjernicama Europskog urološkog društva, PSA se određuje ako pacijent pristaje na rano otkrivanje i ako je stariji od 50 godina, odnosno 45 godina kada je pozitivna obiteljska anamneza (bliski rođak s karcinomom prostate) ili ako pripada crnoj rasi. Bitno je napomenuti da PSA nije isključivo tumorski biljeg, već reagira na mnoge bolesti i manipulaciju prostatom te može biti lažno povišen prilikom upalnih bolesti prostate, neposredno nakon digitorektalnog pregleda, kateteriziranja, duže vožnje biciklom i nakon spolnog odnosa (ejakulacije), objašnjava doc.dr.sc. Sorić.
Stopa smrtnosti je minimalna ako se bolest otkrije na vrijeme.
- Ukoliko je PSA povišen ili je digitorektalni pregled sumnjiv na tumorski proces, preporučit će se biopsija prostate. Zadnjih nekoliko godina prije same biopsije preporučljivo je učiniti multiparametrijsku magnetsku rezonancu (MR) prostate koja ima dodatnu dijagnostičku važnost u otkrivanju karcinoma. Zahvaljujući modernoj i osjetljivoj dijagnostici, ukoliko se karcinom otkrije na vrijeme, preživljenje je izvrsno i bolesnici u pravilu žive s karcinomom, odnosno ne umiru od njega, govori dr. Sorić.
Rak testisa
Rak testisa jedan je od brzorastućih oblika tumora. U 2020. zabilježeno je 200 slučajeva oboljelih, a među njima je čak i četvero djece u dobi od 0 do 4 godine. Kao što se može iščitati i iz priloženog, može zahvatiti bilo koju dobnu skupinu, no jedna je podvrsta tumora češća u trećem, a jedna u četvrtom desetljeću života. Ovaj oblik tumora također ima visoke stope izlječenja ukoliko se dijagnosticira u ranoj fazi.
- Karcinom testisa je bolest mlađih muškaraca i iznimno je rijedak kod mlađih od 18 godina, odnosno starijih od 45 do 50 godina. U trećem desetljeću života (20-ima) češći su tzv. seminomski tumori testisa, dok su u četvrtom desetljeću (30-ima) češći tzv. neseminomski tumori testisa, otkriva nam.
Redoviti mjesečni samopregledi život znače.
- Obje podvrste tumora imaju izvrsnu prognozu i dostupnim liječenjem (kirurško + kemoterapija) postiže se izlječenje u gotovo 99% slučajeva. Temelj prevencije čini redovni mjesečni samopregled testisa koji se izvodi pažljivim pregledom sadržaja skrotuma od strane samog muškarca u toploj prostoriji ili pod tušem. Tumor testisa se najčešće prezentira kao bezbolna (rijetko bolna) tvrda tvorba smještena na samom testisu. Ukoliko muškarac napipa neku sumnjivu tvorbu na testisu ili skrotumu, treba se javiti svom obiteljskom liječniku koji će nakon pomnog pregleda uputiti bolesnika urologu ako je potrebno, poručuje doktor Sorić.
Muškarci bi trebali biti svjesni svog tijela, pratiti svaku promjenu i redovito ići na preglede kod liječnika jer su prevencija i rano otkrivanje ključni za prevladavanje bolesti i očuvanje zdravlja.