Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje četvrti je centar u RH koji je izgrađen i pušten u probni rad i služit će za gospodarenje miješanim komunalnim otpadom s kapacitetom mehaničko-biološke obrade od 75.000 tona godišnje. Projekt je financiran kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a dodijeljena su EU sredstva u iznosu od 49,22 milijuna EUR (76 % od ukupno prihvatljivih troškova). Osim samog CGO-a, u sklopu projekta su izgrađene i tri pretovarne stanice (Biograd, Pag i Gračac).
Puštanjem u rad ovog Centra, Zadarska i Ličko-senjska županija pridružit će se regijama Hrvatske u kojima se održivo gospodari otpadom, a rad ovog Centra, osim što će spriječiti odlaganje neobrađenog otpada, dovest će i do zatvaranja sedam postojećih odlagališta na području Zadarske i Ličko-senjske županije.
Edukacija svih dionika
Razgovarali smo s Dinom Perovićem, direktorom tvrtke Eko d.o.o. koji krajem ovog mjeseca odlazi s ove funkcije na osobni zahtjev nakon što je 20 godina vodio Društvo, ali ostaje na mjestu savjetnika dok se u potpunosti ne ustroji CGO Biljanje Donje.
Osvrnuo se na probni rad CGO-a koji je započeo u ožujku ove godine i trajat će šest mjeseci, i već sada Perović daje ocjenu trenutnog stanja i govori o postojećim nedostacima koji se trebaju otkloniti. Također, govorio je i o planovima za budućnost, uključujući nastavak edukacije, utjecaju Centra na način odlaganja otpada, mogućem porastu troškova za građane, zatvaranju postojećih deponija, upravljanju izlaznim proizvodima te izazovima s kojima se suočavaju zbog nedostatka radne snage.
Probni rad započeo je u ožujku, trajat će šest mjeseci, no možete li već sada ocijeniti stanje? Postoje li neki nedostatci, nešto na čemu još valja poraditi?
- Trenutno smo u fazi probnog rada koji će, prema najavama izvođača radova, trajati do kraja srpnja, te ukoliko svi parametri budu usklađeni, slijedit će preuzimanje Centra od strane EKO d.o.o. Što se tiče određenih nedostataka u tijeku probnog rada, oni, naravno, postoje i iz tog razloga i postoji probni rad kako bi se svi eventualni nedostaci otklonili. Međutim, važno je reći kako će i nakon preuzimanja Centra u sljedeće dvije godine izvođači radova biti nazočni kako bi se otklonili svi mogući nedostaci koji se mogu pojaviti u garantnom roku. To je uobičajen postupak kod svih centara za gospodarenje otpadom koji počinju s radom.
Planirate li nastaviti edukacije za čelnike obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave?
- Već duže vrijeme vršimo edukaciju ne samo čelnika, već i ostalih djelatnika jedinica lokalne samouprave, kao i djelatnika komunalnih tvrtki na području obuhvata Centra. Taj dio naše djelatnosti nastavit će se i u budućnosti, jer je to sastavni dio poslovanja naše tvrtke.
Obveze građana
Na koji će način otvaranje CGO-a promijeniti način odlaganja otpada, odnosno što to znači za građane?
- Za građane neće biti nikakvih promjena osim što će se sad otpad umjesto na postojeća odlagališta otpada voziti na obradu u Centar. Obveza građana će biti jedino da postupaju s otpadom na način koji propisuju komunalna poduzeća koja se bave sakupljanjem otpada. U Centar će dolaziti miješani komunalni otpad (zelena kanta) i posebno odvojeni biootpad (smeđa kanta).
Mogu li očekivati porast troškova odvoza komunalnog otpada?
- Troškovi odvoza komunalnog otpada će se svakako povećati. To sam uvijek komunicirao u javnosti. Osim sakupljanja otpada, sad imamo i troškove obrade otpada. Svi moramo biti svjesni kako zaštita okoliša nije jeftina, a koliko će to na kraju stajati, znat ćemo u trenutku preuzimanja Centra.
Za građane je jako značajno zatvaranje postojećih deponija u gradu, kada bi se to moglo realizirati prema Vašim prognozama?
- Već sada u probnom radu većina miješanog komunalnog otpada i biootpada se dovodi u Centar, međutim ovdje je važno naglasiti kako se u Centar neće dovoziti građevinski otpad, tako da će iz tog razloga još neko vrijeme biti u funkciji postojeća odlagališta. Ali ipak ono što je najvažnije je to kako miješani komunalni otpad i biootpad neće više završavati na postojećim odlagalištima, a ta vrsta otpada stvara najveće probleme, odnosno stvara neugodne mirise i svojim procjednim vodama djeluju štetno na okoliš.
Zbrinjavanje izlaznih proizvoda
Kakav je plan s izlaznim proizvodima?
- Tri su izlazna proizvoda: biostabilat koji je skroz inertiziran i higijeniziran i kao takav će se odlagati na odlagalište neopasnog otpada. On je proizvod obrade organskog otpada iz miješanog komunalnog otpada i njega ima oko 30 % ulazne količine otpada. Zatim imamo kompost kojeg ćemo dobivati obradom biootpada. I na kraju imamo tzv. gorivo iz otpada (SRF) koji nastaje iz visokokaloričnog dijela miješanog komunalnog otpada. Njegovo zbrinjavanje će nam biti najveći problem iz razloga što u Hrvatskoj još nema dovoljan broj industrijskih postrojenja koji ga može koristiti kao alternativno gorivo. Vjerojatno će se u to morati uključiti država budući to nije samo naš problem, već je to problem i ostalih triju centara koji su u funkciji u Republici Hrvatskoj.
Imate li poteškoća s radnom snagom?
- S radnom snagom imamo poteškoća kao i većina poduzeća u Republici Hrvatskoj. Međutim, kod nas je to još izražajnije jer nismo konkurentni na tržištu rada, budući da smo javno poduzeće čije su plaće limitirane. Ali, usprkos svemu uspijevamo popuniti radna mjesta koja su nam ključna, a uglavnom se radi o radnicima tehničke struke.
