Obiteljsko nasilje ostaje jedan od najčešćih oblika nasilja nad ženama. Prema podacima Ureda pravobraniteljice za rodnu ravnopravnost, prošle je godine u Hrvatskoj zabilježen porast femicida, što je itekako alarmantan podatak. U zadarskom Obiteljskom centru, uz individualni rad sa žrtvama, provodi se i grupna podrška koja ženama omogućuje dijeljenje iskustava i uzajamno ohrabrivanje.
- Najčešće je nasilje u obitelji fizičko, ali ono može biti i emocionalno te ekonomske prirode, a posljedice nasilja mogu biti dugoročna psihička i fizička oboljenja, a u krajnjem slučaju, obiteljsko nasilje može dovesti do smrtnog ishoda. U osnovi nasilja je kontrola, moć i manipulacija nad žrtvom. Prevencija i edukacija ključni su faktori u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja. Savjetuje se kako bi se dugoročni preventivni programi morali provoditi već od predškolske dobi kako bi se smanjio rizik ponavljanja nasilničkih obrazaca, ističe Mila Špinderk, upraviteljica Obiteljskog centra.
Podrška ženama, ali i djeci
Žene se u Područnu službu Zadarsku javljaju samoinicijativno, po preporuci Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili kroz Odjel za podršku žrtvama i svjedocima.
- Na početku savjetodavnog rada su to žene koje iskazuju brojne posljedice izloženosti nasilju. Naime, imaju poteškoće u regulaciji emocija, izražavaju bespomoćnost, tjeskobne su i imaju probleme s povjerenjem. Izrazito je zadovoljstvo, kako s ljudske, tako i s profesionalne strane, svjedočiti uspjehu procesa u kojem one postaju ohrabrene, podržane, kako njihovo samopoštovanje raste, kako nestaje osjećaj krivnje i srama te kako se mijenjaju i postaju osnažene, kaže Špinderk.
Osim pomoći ženama, Obiteljski centar pruža podršku i djeci koja su odrastala u nasilnim okruženjima, a žene koje su žrtve nasilja, često se rado uključuju i u program kvalitetnog i odgovornog roditeljstva, jer su i njihova djeca odrastala u nasilnom okruženju te im je ponekad potrebna podrška i edukacija kako bi se preveniralo preuzimanje nasilničkog obrasca ponašanja od strane djeteta/djece.
Izazovi rodne ravnopravnosti
Iako je položaj žena u društvu značajno napredovao, s izazovima se i dalje suočavamo. U prošlosti se status žene procjenjivao kroz njezin obiteljski položaj, dok su danas žene prisutne u svim profesionalnim sferama, ali uz višestruke uloge – supruge, majke i radnice. Nažalost, podjela poslova unutar obitelji i dalje nerijetko pada na ženska leđa, što otežava usklađivanje privatnog i poslovnog života, pa je tako i diskriminacija žena prisutna je kroz prizmu tržišta rada.
- Obitelj se u današnje vrijeme strukturalno promijenila, ali kada je riječ o podjeli poslova unutar obitelji, često je žena ta koja posvećuje više vremena i brige oko poslova u domaćinstvu, odgoja i brige za djecu te je potrebno usklađivanje svih tih uloga u svakodnevnom životu. Također, žene su još uvijek diskriminirane po pitanju radnih prava i zapošljavanja. Žene, naime, čine većinu nezaposlenih, kao i većinu u manje plaćenim sektorima rada. Na žalost, majčinstvo je najveći izvor rodne diskriminacije žena u području rada. Naime, poslodavci su češće skloni zapošljavanju muškaraca, jer žena može otići na porodiljni dopust, odnosno duže izbivati s radnog mjesta. Čak ni danas nije rijetkost da se prilikom zapošljavanja ženama postavljaju pitanja koja zadiru u njihovu intimu, a odnosi se na upite vezane uz obitelj i privatni život, naglašava Mila Špinderk.
Edukacija i prevencija
Obiteljski centar Zadarske županije uz podršku lokalnih vlasti i udruga provodi preventivne i edukacijske programe širom županije, a suradnja s Gradom Zadrom i nevladinim organizacijama omogućuje razmjenu iskustava i unapređenje metoda rada u borbi za rodnu ravnopravnost.
- S obzirom da Područna služba Zadarska provodi svoje preventivne i edukacijske programe u cijeloj našoj županiji, moram istaknuti podršku Zadarske županije u realizaciji svih programa, aktivnosti, kao i na provedbi dodatnih edukacija naših stručnjaka, što omogućuje kvalitetniju i bržu uslugu svim našim korisnicima. Također, surađujemo s Gradom Zadrom i brojnim udrugama koje se također u opisu svojim svojih djelatnosti bave prevencijom i promocijom rodne ravnopravnosti. Takva suradnja nam pruža mogućnost novih saznanja, učenja, kao i razmjenu iskustava. U svrhu senzibilizacije, kao i građanske odgovornosti u ostvarenju rodne ravnopravnosti, važna je i uloga medija, jer su upravo oni ti koji mogu svojim djelovanjem društvo motivirati za pojačan angažman, a istovremeno potaknuti i institucije u svrhu bržeg i efikasnijeg djelovanja u ostvarivanju boljeg položaja žena u društvu, nadodaje Špinderk.
Posebno ugrožene skupine žena
Među najranjivijima su žene s invaliditetom, starije žene i one u ruralnim područjima.
- Zbog toga je potrebno provoditi osmišljene programe i aktivnosti usmjerene upravo prema toj populaciji, Također, potrebno je redovito senzibilizirati i educirati javnost kako je odgovornost za izgradnju sigurnog i ravnopravnog društva zajednički globalni cilj, koji nije vezan uz spol, zaključuje Mila Špinderk.
U slučaju traženja pomoći ili dodatnog informiranja, Obiteljskom centru možete se javiti na brojeve 023/235-630, 023/235-631, na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na adresu Velebitska 6, Zadar.
