Josip Klišmanić, direktor Zračne luke Zadar, komentirao je rezultate ostvarene u dosadašnjem dijelu turističke sezone, usporedio ih s onima iz rekordne 2019. godine te otkrio daljnja očekivanja. Također, govorio je i o ljudskim resursima, organizaciji rada, povećanju plaća radnicima i mjeri stalni sezonac. Osim toga, razgovarali smo o povratnim informacijama putnika i njihovom (ne)zadovoljstvu te o projektu proširenja teminala, ključnog za daljnji razvoj.
Naime, Zračna luka Zadar je u 2022. godini već dostigla i premašila predpandemijski promet putnika iz 2019. godine.
Gosti željni putovanja
- Za sada je to na razini od 25 posto više u odnosu na 2019. godinu koja je zaista bila rekordna. Očito su se naši gosti zaželjeli putovanja. Zračni promet u Europi tijekom COVID krize pao je na najnižu razinu pa se jednako tako očekivao i visoki rast nakon krize. Od početka godine do polovine kolovoza opsluženo je oko 675.000 putnika što je za 25 posto više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, a već sada možemo reći da očekujemo do kraja godine po prvi put premašiti milijun putnika, govori Klišmanić i dodaje da su u srpnju imali 235.000 putnika.
- Kada to ovako kažete, izgleda kao običan broj. No, ako imate na umu da je 2019. najprometniji bio kolovoz sa 153.000 putnika, a taj je rekord premašen u kolovozu 2021. sa 166,000 putnika, onda je jasno da nam je promet u vršnom opterećenjima veći za 30-35 posto. To je zaista izvrstan rezultat i ukoliko se ovakav promet nastavi, doista možemo očekivati i rekordan kolovoz i rekordnu godinu, priča Klišmanić.
Usporedbe radi, do dolaska Ryanaira u Zadar 2007. godine, Zračne luka je godišnje imala svega šezdesetak tisuća putnika.
Ryanair im je najvažniji partner. Iako su im iznimno važne i ostale kompanije kao što su Lufthansa, Austrian, Eurowings i EasyJet, Ryanair je u Zračnoj luci Zadar trenutačno prisutan sa 70 posto prometa.
- Samo ovaj podatak govori koliko su nam važni letovi Ryanaira i to ne samo za nas, nego i za sam grad Zadar i okolicu. Nakon zimskog razdoblja u kojem sve utihne, osjeti se neka živost u gradu kada dođu prvi gosti potkraj ožujka, dodaje Klišmanić.
Nedostatak radne snage
Zatim, najbrojniji su gosti iz Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Italije i Francuske, a ako se gledaju najtraženije destinacije, onda su to Beč, London, Düsseldorf, Poznan i Bruxelles.
Nadalje, nedostatak radne snage nije zaobišao ni sektor zračnog prometa, no, unatoč tome, u Zračnoj luci uspijevaju organizirati rad bez poteškoća.
- Unatoč složenoj situaciji na tržištu rada uopće, što se itekako vidi i u sektoru zračnog prijevoza na razini čitave Europe, mi uspijevamo odraditi planiran red letenja bez problema. Postoje kašnjenja koja su posljedica situacije na drugim zračnim lukama, ali po dolasku na našu zračnu luku prihvat, opsluživanje i otprema zrakoplova odrađuju se u predviđenim rokovima. Pripreme za sezonu započinjemo na vrijeme, već krajem godine za sljedeću sezonu, no primjećuje se nedostatak radne snage i vjerujemo da ćemo u godinama koje dolaze morati posegnuti za drugim rješenjima kako bismo podmirili potrebe za radnicima, kazuje Klišmanić.
Međutim, dobrom organizacijom i dobrim planiranjem uspjeli su odraditi i ovakav izazov.
- Spomenuo sam 2007. godinu kada je Ryanair prvi put uspostavio promet za Zadar, tada je ostvareno je 120.000 putnika. Taj je promet iz godine u godinu rastao da bi 2016. godine po prvi put premašili pola milijuna putnika, točnije 520.000 putnika. Šest godina kasnije, odnosno danas nam je to promet u samo dva mjeseca - srpnju i kolovozu. Kako bismo odradili cijeli posao, na vrijeme smo zaposlili dodatan broj radnika, obučili ih i licencirali. Uz mjeru stalni sezonac nadamo se da ćemo većinu njih uspjeti i zadržati u sljedećim godinama i to je doista jedna od najvažnijih mjera Vlade RH kojom se intervenira na tržište rada i amortizira sezonalnost turističkog sektora, ističe Klišmanić.
Projekt proširenja putničkog terminala
Povećanje plaća radnicima bilo je planirano za početak iduće godine, no razvoj situacije na globalnoj razini koji je pokrenuo inflatorni val, priča Klišmanić, natjerao ih je da reagiraju.
- Unutarnjom preraspodjelom uspjeli smo osigurati rast od 10 %. No, nije nam želja da s plaćama samo kaskamo za inflacijom. Nastojat ćemo u budućnosti biti jedan od poželjnijih poslodavaca koji će uvjetima rada, atraktivnošću poslova, ali i ponuđenim primanjima privlačiti nove zaposlenike, naglašava Klišmanić.
Također, projekt proširenja putničkog terminala zračne luke od vitalnog je značenja za daljnji razvoj. Prepoznali su, kaže Klišmanić, potrebu sustavnog razvoja kako bi osigurali da je zračna luka u stanju prihvatiti značajno veći broj putnika na godišnjoj razini.
- Nakon ove sezone izgradit će se privremeni objekti u dolascima i odlascima koji će omogućiti da zračna luka bude u mogućnosti raditi tijekom građevinskih zahvata na postojećoj zgradi. Očekujemo da ćemo do kraja rujna raspisati natječaj i za izvođača radova na prvoj fazi proširenja koju bismo započeli nakon sljedeće turističke sezone, saznajemo od Klišmanića.
Povratne informacije putnika pokazuju da su velikom većinom zadovoljni njihovim uslugama.
- Ne treba biti veliki prometni stručnjak da bismo znali da nam je trenutačno veličina zgrade terminala najveći problem, zbog čega uostalom i idemo u projekt proširenja trenutačnog putničkog terminala. Izmjenom putničkih tokova, širenjem zaštitnog pregleda i kontrole putovnica, privremeno smo doskočili i tim problemima. Ipak, ako se želimo i dalje razvijati moramo krenuti s već spomenutim proširenjem zgrade terminala i stajanke, kaže Klišmanić i dodaje:
- Modernim jezikom, naše recenzije na Googleu su 3,9. Na prvi pogled izgleda malo, no ako se usporedimo s nama najbližim zračnim lukama u Splitu (3,6), Puli (3,7) i Dubrovniku (3,8) onda zaista možemo biti zadovoljni reakcijom naših putnika, zaključuje Klišmanić.
