Slavonski i baranjski kulen odavno je poznata hrvatska gastro delicija koja nosi i oznaku Izvorno hrvatsko. Hoćemo li uskoro i u obalnome dijelu naše zemlje imati u ugostiteljskim objektima veću ponudu tog suhomesnatog proizvoda, trebalo je pokazati njegovo današnje predstavljanje koje je, za predstavnike vodećih ugostiteljskih objekata s područja Zadarske županije organizirala HGK - Županijska komora Zadar, u suradnji s kolegama iz HGK-Županijske komore Osijek.
Na predstavljanju je bilo začuđujuće malo zadarskih ugostitelja. Čelni čovjek zadarske županijske gospodarske komore Denis Ikić, opravdao je to početkom turističke sezone i promjenom termina ovog događaja koji se, prvotno, trebao održati početkom svibnja. Onim ugostiteljima koji su ipak, u svojim prenatrpanim rasporedima, pronašli vrijeme za kulen, prezentacija je bila iznimno zanimljiva.
- Kada stranac dođe, njemu je lokalno sve što je hrvatsko. Zato mislim da je najvažnija stvar u svim našim restoranima promovirati lokalne autohtone proizvode, tako da uz naš ninski šokol i pršut, tu svakako imaju svoje mjesto i kulen i kulenova seka, istaknula je voditeljica jednog zadarskog restorana Sandra Petričić.
Povezivanje zelene i plave Hrvatske, pogotovo u gastronomiji, ideja je koju pokušavamo ostvariti već nekoliko desetljeća. To povezivanje se događa, ali ono nije i ne može biti kontinuirano, jer Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, usprkos svim obradivim poljoprivrednim površinama koja, nažalost, i dalje zjape prazna, posebice u Slavoniji. Nekadašnje zlatne doline postale su doline tamnog sjaja.
- Lani smo imali rekordni vanjski trgovinski deficit u uvozu hrane koji je iznosio više od milijardu i 400 milijuna eura. To znači da još uvijek jako puno hrane uvozimo, a najviše mesa, mlijeka, voća i povrća, potvrdio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam i dodao kako Hrvatska mora mijenjati strukturu poljoprivredne proizvodnje, drugačije fokusirati potpore i više se okrenuti proizvodnji visokodohodovnih kultura poput voća i povrća.
