Uvođenje Građanskog odgoja u zadarske škole velika je pobjeda za mlade...

Gradska vijećnica Danijela Vukoša (SDP), predsjednica Radne skupine za uvođenje Građanskog odgoja u kojoj su i Irena Dragić, Ivan Matešić i Sabina Glasovac istaknula je glavne ishode i ciljeve Građanskog odgoja, na osnovu iskustva drugih gradova komentirala kako će uvođenje utjecati na društvo u cjelini te objasnila model uvođenja.

Zatim, provjerili smo, s obzirom da je riječ o izvannastavnoj aktivnosti, kakva se zainteresiranost očekuje, kao i planira li se u skoroj budućnosti uvođenje Građanskog odgoja kao obveznog predmeta.

Nameće se i pitanje tko će predavati Građanski odgoj te, budući da nema ocjena, na koji će se način motivirati učenike.

Nerijetko se komentira da su elementi GO-a već uključeni međupredmetnim temama, stoga Vukoša objašnjava zašto to nije dovoljno i zašto je potrebno uvesti dodatnu aktivnost.

Društvo tolerancije i nenasilja

Ponajprije, naglasila je da žele živjeti u modernom, demokratskom društvu, društvu pravednosti, solidarnosti, tolerancije i nenasilja.

Vijećnica Danijela Vukoša (SDP)

Luka Jeličić

- Društvu u kojem su mladi ljudi informirani, aktivni i odgovorni prema sebi i prema zajednici u kojoj žive. Svjesni činjenice da živimo u društvu koje svojim politikama ne promiču upravo te univerzalne ljudske vrijednosti, Građanski odgoj koji zagovaramo je model koji će mlade ljude, roditelje, nastavnike i nastavnice barem motivirati da budu bolji građani i građanke. Djecu i mlade se uči vještinama potrebnim da budu aktivni i odgovorni članovi zajednice, da kreiraju zajednicu, ali i da je kritiziraju kada je to potrebno. Da upoznaju rad institucija kojima se mogu obratiti, da nauče što je politički sustav i kako mogu doprinijeti da društvo u kojem žive bude bolje za sve ljude. Da prepoznaju lažne autoritete. Jednako tako, ako želimo živjeti u društvu nenasilja, Građanski odgoj je odličan model koji će mlade ljude educirati kako prepoznati nasilje, kako nenasilno rješavati sukobe, kako osuditi nasilje i kako kreirati društvo mira. I kako sva stečena znanja i vještine primijeniti u svakodnevnom životu. Sve progresivne zemlje Europske unije su Građanski odgoj uvele ima već i više od 10 godina. I zato su, između ostalog, i napredne, govori Vukoša i podsjeća da je SDP Zadar još 2018. godine tražio u Gradskom vijeću da se Građanski odgoj uvede u osnovne škole što je bilo odbijeno bez ikakve rasprave.

- I 2022. godine podnijeli smo amandman na Proračun koji nije izglasan od strane HDZ-a, Nezavisne liste Enija Meštrovića i Akcije mladih. Pritom ne treba zaboraviti izjavu pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje i školstvo Jose Nekića kako se građanski odgoj i obrazovanje neće uvesti u zadarske osnovne škole dok je on pročelnik... Zašto Građanski odgoj nije uveden tada, a uvest će se 2023. godine i što se u međuvremenu promijenilo u svijesti gradonačelnika, to treba pitati njega i vijećnike i vijećnice HDZ-a. Možda se dogodilo neko prosvjetljenje u što sumnjam, prije da se dogodila činjenica da SDP svojim prijedlogom uvođenja Građanskog odgoja u zadarske osnovne škole, a koji je postao sastavni dio Proračuna, može taj isti Proračun kreirati i provoditi socijaldemokratske politike, priča Vukoša i ističe da je to velika pobjeda za mlade - buduće aktivne građane i građanke našeg grada.

Važnost za društvenu zajednicu

Premda, kako ona kaže, kasnimo, sigurna je u uspjeh.

- Očekujemo podršku vijećnika i vijećnica Akcije mladih i Nezavisne liste Enija Meštrovića koji su nažalost, kao i HDZ, prošle godine odbili amandman SDP o uvođenju Građanskog odgoja u osnovne škole i nadam se kako su u međuvremenu shvatili važnost Građanskog odgoja za cijelu društvenu zajednicu, dodaje Vukoša.

Uvođenje izvannastavne aktivnosti u odgojno-obrazovni sustav ozbiljan je korak kojem treba prethoditi definiranje programa, savjetovanje s dionicima, edukacija odgojno-obrazovnih radnika, priprema nastavnih materijala, kao i potpuno informiranje roditelja, ravnatelja i odgojno-obrazovnih radnika.

- I, naravno, jasna politička podrška školama u provedbi programa što znači da Grad Zadar stoji iza programa i javno komunicira uvođenje Građanskog odgoja u osnovne škole, naglašava Vukoša.

Osim političke podrške, nastavlja vijećnica, Grad Zadar će osigurati financijska sredstva za edukaciju i naknade za izvoditelje programa za što će biti izdvojeno 150,000 kuna.

- Radna skupina za uvođenje Građanskog odgoja u osnovne škole, u suradnji s GOOD inicijativom - organizacijom civilnog društva, koja se bavi neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima, Upravni odjel za obrazovanje i školstvo Grada Rijeke kao pionirima u kreiranju programa Građanskog odgoja i njegovoj implementaciji predstavit će značaj, kao i samo uvođenje Građanskog odgoja u osnovne škole na jednoj od tribina na koju će biti pozvani svi kojih se na bilo koji način ova tema i tiče - mladi, roditelji, nastavnici i nastavnice, ravnatelji…, najavljuje Vukoša.

Primjer dobre prakse

Model “riječkog” Građanskog odgoja kao primjer dobre prakse model je koji može poslužiti kao konkretan gotov “proizvod”, a svi su materijali pisani tako da su primjenjivi u svim gradovima i županijama Republike Hrvatske.

- Grad Rijeka besplatno ustupa sve materijale za provođenje programa svim gradovima, općinama i županijama koje za to iskažu interes i odluče provoditi program. Križevci, Opatija, Pazin, Labin, Sisak i Varaždin samo su neki od gradova u čijim se školama provodi Građanski odgoj kao izvannastavna aktivnost po riječkom modelu. O samom modelu po kojem bi se Građanski odgoj provodio u našem gradu naravno da trebamo razgovarati, kaže Vukoša.

Istraživanja provedena u školama gdje se provodi Građanski odgoj, saznajemo od Vukoše, pokazuju kako su učenici oduševljeni jer, kako kažu, prvi put uče za sebe, a ne za ocjenu.

- Nastava je organizirana na drugačiji način nego na ostalim satovima; u velikoj mjeri organizirana je u obliku terenske nastave i praktičnog znanja koje ih priprema za svakodnevni život. Naglasak je na mišljenju učenika, potiče ih se na diskusiju i slobodni su u izboru tema. Namjera je da se sat Građanskog odgoja odvija zadnji nastavni sat u danu kako se ne bi u nepovoljan položaj doveli učenici koji ga ne pohađaju, tumači Vukoša.

Zatim, postavlja se pitanje planira li se u skoroj budućnosti uvođenje Građanskog odgoja kao obveznog predmeta.

- Neuvođenje Građanskog odgoja kao obveznog predmeta rezultat je isključivo nedostatka političke volje, kao i o nerazvijenosti društvene svijesti o potrebi pripreme mladih za aktivnu ulogu građana, odgovara Vukoša.

Predavači moraju biti entuzijasti

Nadalje, s obzirom na interdisciplinarnost Građanskog odgoja njegovi provoditelji (učitelji/ce, nastavnici/ce, pedagozi, psiholozi, sociolozi,…) mogu biti različite struke.

- Mislim da moraju biti entuzijasti i moraju proći stručnu edukaciju koja obuhvaća sedam modula: Uvod u ljudska prava, Participativna metodika, Politička pismenost, Medijska pismenost, Obrazovanje protiv korupcije, Osnovni seminar meditacije i Volontiranje u radu s mladima i djecom, tumači Vukoša. S obzirom da se često u društvu komentira da su ishodi Građanskog odgoja propisani međupredmetnim temama, Vukoša objašnjava da Građanski odgoj kao međupredmetna tema koja je u osnovne i srednje škole eksperimentalno uvedena još 2012. godine nije dovoljna i da nije ispunila svoju svrhu.

- Najprije se to odnosi na nepripremljenost cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava da na kvalitetan način obrađuje međupredmetne teme. Naime, sama provedba ovisi o entuzijazmu nastavnika i nastavnica koji često ističu kako nisu dovoljno educirani za pojedine teme, a sam sustav im nije omogućio stručno usavršavanje. Kako Građanski odgoj nije “obvezan”, neki nastavnici i nastavnice naprosto ne stignu obraditi ishode svog predmeta i Građanskog odgoja u isto vrijeme. Jedan od problema svakako je i nepostojanje odgovarajućih obrazovnih programa na nastavničkim fakultetima, nedostatak odgovarajućih udžbenika i priručnika. Zato Građanski odgoj kao međupredmetna tema ovisi o entuzijazmu nastavnika i nastavnica, ali i o njihovom osobnom svjetonazoru. Sve su to razlozi da Građanski odgoj napokon uvedemo u zadarske osnovne škole kao izvannastavnu aktivnost, dok Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne pokaže postojanje političke volje i odgovornosti da se uvede kao obvezni nastavni predmet, kazuje Vukoša.

Razgovori s kolegama i kolegicama

Kao radna skupina, nisu imali mogućnost komunicirati s ravnateljima budući je radna skupina bila sastavljena isključivo od članova i članica SDP-a Zadar i za početak su bili usmjereni na povezivanje s GOOD inicijativom, komunikacijom s upravnim odjelima gradova koji su uveli Građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost i njihovim iskustvima i naravno u kontaktu su s onima koji provode Građanski odgoj, nastavnicima i nastavnicama osnovnih škola.

- Posebno bih zahvalila Upravnom odjelu za obrazovanje i školstvo Grada Rijeke na otvorenoj i srdačnoj suradnji. Moram naglasiti kako velik dio radne skupine dolazi upravo iz odgojno-obrazovne djelatnosti i kako smo u svakodnevnim razgovorima s kolegama i kolegicama tako da mogu slobodno reći kako će uvođenje Građanskog odgoja u osnovne škole biti uspješno, zaključuje za Zadarski tjednik Danijela Vukoša...