Na Aktualnom satu posljednje sjednice Gradskog vijeća Grada Zadra, vijećnik i predsjednik Otočkog sabora Denis Barić postavio je pitanje vezano uz vodovodizaciju otoka koji pripadaju Gradu (Olib, Silba, Premuda, Škarda, Ist, Molat, Iž i Rava, odnosno naselja Brgulje, Ist, Mali Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž i Zapuntel).
- U zadarskom “Vodovodu” se trebala pripremiti dokumentacija za projekt vrijedan milijardu i 752 milijuna kuna pod nazivom “EU projekt Voda Zadar” kojim bi se riješilo pitanje opskrbljivanja svih zadarskih otoka, a bio je plan dovesti vodu u najudaljenije dijelove Zadarske županije do 2028. godine. Gospodine gradonačelniče, u kojoj je trenutno fazi navedeni projekt i drži li se predviđenog plana da na otoke koji pripadaju Gradu Zadru do 2028. godine dođe voda, upitao je vijećnik Barić.
Projekt koji spašava otoke i podvelebitski kraj
Riječ je o projektu kojim bi se riješilo pitanje vodoopskrbe svih zadarskih otoka i cijelog Podvelebitskog područja, vrijednom 1,7 milijardi kuna, a čija je realizacija inicijalno planirana za 2028. godinu. Što se otočnog dijela Zadarske županije tiče, radi se o investiciji od 635 milijuna kuna, a kroz projekt je planirana izgradnja 257,5 kilometara cjevovoda, od čega se 107,5 kilometara odnosi na transportne kopnene i podmorske cjevovode, te oko 150 kilometara opskrbnih cjevovoda. Planirana je izgradnja 11 vodosprema i 13 crpnih stanica. Dugi otok, Zverinac, Brbinj – Savar, Rava, Ist i Molat bi se opskrbljivali vodom iz pravca Zadra, odnosno crpne stanice Borik, odakle bi podmorski cjevovod bio doveden do otoka Ugljana. Efekt bi bio 2.300 novih kućnih priključaka ili 5.200 novopriključenih stanovnika. Desalinizatori bi bili izgrađeni na Premudi, Silbi i Olibu, čije su godišnje potrebe za vodom 7.058, 22.069 i 9.253 kubika.
U Podvelebitskom području bi investicija dosegla 121 milijun kuna, a izgradilo bi se ukupno 62,5 kilometara cjevovoda, pri čemu bi se zbog dotrajalosti, puknuća cijevi ili problema s tlakom rekonstruiralo 4,3 kilometra postojećeg cjevovoda. Od objekata planirane su dvije vodospreme i pet crpnih stanica. Završetkom cijelog projekta, priključenost na vodu bi s 85 porasla na 96 posto, a očekuje se da će sredstvima EU biti pokriveno skoro 70 posto investicije, dok bi se preostalih 30 posto osiguralo unutar Hrvatske.
Kasni li projekt?
- Krajem prošle godine izrađena je Studija izvodljivosti i od tada se priprema dokumentacija za projektiranje koju do 15. rujna moramo na pregled poslati Hrvatskim vodama. Kada dokumentacija bude vraćena, slijedi raspisivanje javnog natječaja za projektiranje, rekao je u rujnu 2021. godine direktor Vodovoda Tomislav Matek.
Matek je tada rekao i kako će se nakon toga krenuti u ishodovanje svih potrebnih dozvola i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi budućih radova, nakon čega bi uslijedila aplikacija prema EU fondovima, a u “Vodovodu” su prije četiri godine procijenili da će za dokumentacijski dio projekta biti potrebno tri godine i da će sve biti gotovo do 2024. godine, a jednako toliko vremena trebat će i za odobrenje i realizaciju ovog EU projekta.
No, čini se kako projekt ipak kasni, a dokumentacijski dio projekta, kojim bi se moglo aplicirati za europska sredstva trebao bi biti gotov do 2027. godine, ustvrdio je direktor Vodovoda.
- Potrebno je oko 3 godine da se pripremi dokumentacija, počela se pripremati 2024. godine, te očekujemo da će biti spremna do 2027. godine. Važno je naglasiti kako je riječ o velikom projektu, “teškom” oko 250 milijuna eura, zbog čega pripreme traju malo duže, rekao je Matek.
Po svemu sudeći, stanovnici zadarskih otoka neće dobiti vodu do 2028. godine kako im je inicijalno obećano. Naime, projekt već sad kasni tri godine, a nakon apliciranja za sredstva potrebno je barem tri ili četiri godine da se on i realizira, i to pod uvjetom da Europska unija uopće sufinancira taj projekt. No, hoće li se to zaista i dogoditi, veliko je pitanje.
Rizik smanjenja proračunske važnosti kohezijske politike
Naime, 2027. završava ovo financijsko razdoblje u Europskoj uniji, a s obzirom na niz potreba za pojačanim financiranjem, posebno u sferi sigurnosti i obrane, strateške autonomije te migrantske i klimatske politike moguće je da se proračunska važnost kohezijske politike smanji nakon 2027., a što bi imalo za posljedicu umanjenje raspoloživih sredstava za Hrvatsku u odnosu na prethodna razdoblja. Kakva će biti proračunska i financijska slika za Hrvatsku nakon 2027. godine još uvijek nije poznato, no brojni analitičari smatraju kako će se u novom financijskom razdoblju smanjiti sredstva koja Hrvatska dobiva iz fondova Europske unije, a to bi moglo nepovoljno utjecati na velike i strateške projekte poput vodovodizacije otoka.
Iako je projekt “Voda Zadar” zamišljen kao povijesni iskorak u osiguravanju vodoopskrbe zadarskih otoka i Podvelebitskog područja, njegova realizacija daleko je od prvotno planiranih rokova. Umjesto završetka do 2028. godine, sada se već računa s višegodišnjim kašnjenjem, a dodatnu neizvjesnost donosi i činjenica da aktualno financijsko razdoblje EU završava 2027. godine. Time postaje jasno da će otočani još godinama čekati na trajno i stabilno rješenje opskrbe pitkom vodom, dok uspjeh cijelog projekta uvelike ovisi o političkim prioritetima Europske unije i raspoloživosti europskih sredstava u idućem proračunskom razdoblju.
