Vučetić: Kao nezavisni pojedinac nemam snagu da se dogodi politička promjena

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Zadra Marko Vučetić komentirao je (ne)odaziv na prošlotjedni mirni prosvjed ispred Gradske uprave. Otkio je da se više ne planira kandidirati na lokalnim izborima, ali i zašto se više neće baviti nacionalnom politikom usprkos pozivu nekoliko političkih opcija. Naglasio je, govorivši o komunalnim i građevinskim temama, da je naš prostor upravo onakav kakvi smo mi. Također, istaknuo je da nas je susjedni Šibenik u svemu pretekao te govorio o Centru za mentalno zdravlje mladih, kao i o načinu upravljanja novim prostorom Centra za mlade. Na koncu, kazao je kako se izborom novog rektora Sveučilišta u Zadru neće dogoditi neka radikalna promjena.

Grad po mjeri građana

Odaziv na subotnji prosvjed na Narodnom trgu bio je skroman. Znači li to da su građani zadovoljni stanjem u gradu ili da nemaju “kulturu” pobune, javnog iznošenja stava?

- Budući da u političkom, ne i u spoznajno-egzistencijalnom smislu živimo u demokraciji, onda je, iz same činjenice izostanka zamjetnijeg građanskog neposluha ili, makar, javnog iskazivanja nezadovoljstva s onim što se u Zadru zbiva, sasvim jasno da većina građana ovog grada živi u gradu po njihovoj mjeri, odnosno, oni točno žive životom kakvog zaslužuju. O zadarskom mentalitetu sam više puta govorio i pisao. Riječ je o fluidnom, podaničkom mentalitetu koji vrhunce ugode doživljava u drugorazrednom političkom statusu, a to je status poltronstva.

Komunalna groteska

Kako to promijeniti?

-

Zašto bismo uopće mijenjali ono što ne valja, odnosno zašto bismo razvijali odgovornost prema onima koji ne valjaju? U meni ne postoji ni trag želje da spašavam ljude od njih samih. Ne doživljavam emocionalne oscilacije zbog toga što građani Zadra žive u posljedicama vlastitih političkih izbora. To čak smatram ozbiljenjem pravde, dobili su što su htjeli. Uostalom, zar nije isključivo u domeni bogova da spašavaju nesretna i nesavršena ljudska bića? Pa, ne biraju se bogovi na izborima? Ili se ipak biraju? Tko je birao političkog boga, neka ga njegov bog spasi ili tuđi upropasti. Ja živim posljedice vlastitih izbora i život mi je sasvim ugodan. Budući da javno djelujem, uvijek kao nezavisni pojedinac koji se misaono igra sa zarobljenicima političke truleži, povremeno ponudim drugačije javne politike, ali to je, uistinu, samo ponuda i nikada se istoj sredini ne nudim dva puta uzastopno. Drugi put bih, najvjerojatnije, pobijedio, ali me ne zanima očaj pobjednika. Samo spoznajno umanjena bića smatraju da ih tzv. politička pobjeda neće dovesti do očaja. Hoće. U Zadru su sada na djelu dva očaja: očaj izvršne vlasti i očaj predstavničkog tijela. Tako mora biti, imali smo dvije različite pobjede, pa sada imamo i dva različita očaja.

Premda je poznato da niste ljubitelj tzv. komunalnih i građevinskih tema, jeste li primijetili da je grad neprohodan i raskopan?

- Grad je konfuzan, apsurdan i dekadentan. Ima li veće dekadencije od činjenice da se u 21. stoljeću, u jednom malom gradu, zaustavlja javni promet, i to na nekim mjestima nekoliko godina, zbog kanalizacije? Vinko Srhoj je rekao da je Zadar, ako promatramo javne spomenike, “muzej groteske na otvorenom”. Isto vrijedi i za komunalne zahvate, odnosno nemogućnost da se istovremeno osigura nesmetani život grada i razvoj komunalne infrastrukture. Riječ je o komunalnoj groteski. Kakvi smo, takav će nam biti i prostor. Prostor smo, u građevinskom smislu, devastirali jer smo devastirani u demokratskom smislu. Jednostavno nismo dorasli demokraciji, ona nije za svakoga.

Šibenik nas je u svemu pretekao

U našoj anketi kazali ste da su “turisti žrtve nerazvijenih turističkih politika u gradu”. Tko je, prema Vašem mišljenju, odgovoran za to?

- Izvršna vlast promišlja i provodi turističke politike, ona, uostalom, bira i direktora lokalne turističke zajednice. Za direktora turističke zajednice možete izabrati prijatelja koji veze o turizmu nema, ali vam se tada na natječaj neće javiti oni koji znaju razvijati, prezentirati, usmjeravati, kreirati i pozitivno transformirati turističku ponudu. Naše turističke politike su potpuno neartikulirane. Mi turističkom ponudom turistima nudimo grad. Kakav grad nudimo, takve turiste i dobijemo. Pogledajte Šibenik. On nas je u svemu pretekao. Čestitam im na tome. Vrlo često odlazim u Šibenik, jer tamo dobijem ono čega u Zadru nema. Tamo odem po topli, mediteranski ambijent grada koji zna što će sa sobom, a i s komunalnom infrastrukturom, zato i nema prometnog nereda. Podsjećam da u Zadru postoje studijski smjerovi koji proizvode stručnjake u turizmu. Krajnje je vrijeme da netko od gradonačelnikovih prijatelja upiše jedan od studijskih programa.

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća govorili ste, između ostalog, o potrebi osnivanja Centra za mentalno zdravlje za mlade. Međutim, pri Zavodu za javno zdravstvo već djeluje Centar za mentalno zdravlje. Zašto smatrate da to nije dovoljno?

- Nakon tragičnog slučaja u Beogradu, stvari su se i u Hrvatskoj pokrenule. Država je shvatila koliko je bitno raditi na zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih. Centrom za mentalno zdravlje mladih napravili bismo isto ono što je napravio i Zagreb. Dakle, ne ulazimo u nepoznato područje, niti u koliziju sa Službom za metalno zdravlje i prevenciju ovisnosti koja djeluje u sastavu Zavoda za javno zdravstvo. Oni pružaju pomoć starijima od 12 godina, u čekaonici se djeca nalaze zajedno s ovisnicima. Potrebna nam je Služba, ali i Centar. Ako ovaj saziv Gradskog vijeća osnuje Centar za mentalno zdravlje mladih, opravdao je razlog svoga konstituiranja. Namjerno ne želim komunicirati stručne argumente vezane za osnivanje Centra, neka to čine stručnjaci, primjerice profesorica kliničke psihologije Anita Vulić-Prtorić.

Nacionalna politika

Tko bi i na koji način trebao upravljati novim prostorom Centra za mlade?

- Centar za mlade je druga tema, on se započeo graditi, odnosno postojeću zgradu se obnovilo tako da, u čisto prostornom smislu, ona teško može biti ono što je trebala biti. Uostalom, već smo naviknuti da, kako to kaže naš filozofični kipar Aldo Krizman, imamo predmete bez svrhe. Svrha se ili izgubi ili zaboravi. Razgovarao sam, više puta, s budućim korisnicima i nositeljima aktivnosti, riječ je o tipično našoj priči. Moj je prijedlog da se, kada je riječ o upravljanju Centrom za mlade, ispoštuje dogovor od prije tri godine kada se, na sva usta, govorilo o sudioničkom upravljanju.

Planirate li povratak u nacionalnu politiku?

- Da bih se bavio politikom na nacionalnoj razini, trebalo bi biti nacije, a nje nema. Ne krijem da je nekoliko političkih opcija htjelo da sudjelujem na izborima, ali ne vidim smisao u tome. Vidio sam koliko je ta razina jadna i beskorisna, a ništa se ne događa da se taj jad zaustavi. Kao nezavisni pojedinac, to sam bio i uvijek ću biti, nemam snagu da se dogodi politička promjena, a ne želim biti intelektualna igračka koja će pasivizirati one koji me podržavaju. Politika tome ne služi.

Može li Sveučilište u Zadru očekivati napredak izborom novog rektora?

- Za sadašnjeg rektora sam i ja glasao. Zaokružio sam javno njegovo ime, nisam pobornik tajnog glasanja. Josip Faričić je bio član dosadašnjih uprava u tri mandata. On je, dakle, već upravljao Sveučilištem i ne očekujem da će se dogoditi radikalna promjena. Uprava nijednog sveučilišta nije sveučilište, pa tako ni Sveučilišta u Zadru. Rektor je samo jedan, doduše bitan, ali ne presudan element onoga što sveučilište jest. Nas, budući da sam i ja jedan element toga Sveučilišta, ugrožava neprestani pad broja upisanih studenata. Na demografske trendove ne možemo utjecati, ali na nešto možemo. Zadar je najskuplji grad u Hrvatskoj, Josip Faričić bi sada trebao stvoriti osnovu, a to može, da je u najskupljem gradu najjeftinije studirati.