Kada je Zadar, nakon desetljeća, konačno upisan na listu kulturne baštine čovječanstva pri UNESCO-u, a upisan je “bočnim putem” jer je upis Episkopalnog kompleksa još na listi tek poželjnih upisa, a upis je došao preko višenacionalne nominacije Mletačkih obrambenih gradnji u 16. i 17 stoljeću, osim časti i priznanja, preuzet je i set obveza.
Obveza prema UNESCO-u
Temeljna obveza navedena u odluci o upisu UNESCO-vog centra svjetske baštine glasi:
- Pripravnost utvrđuju države stranke za rizike relevantnih prirodnih katastrofa, uključujući potrese, šumske požare i porast razine mora. Zbog složenih pritisaka i visokih razina turizma na nekim od komponenti ovog serijskog dobra, potrebni su planovi očuvanja i upravljanja na razini lokacije, uključujući planove upravljanja posjetiteljima i studije nosivosti turističkog kapaciteta.
Dakle, Zadar je, kao i ostalih pet sredina, preuzeo tog srpnja 2017. obvezu izrade dokumentacije o navedenom. Gradsko vijeće Grada Zadra upravo je izvijestilo da je to učinjeno. Odnosno da su, u sklopu brojnih aktivnosti koje su uslijedile nakon upisa zadarskog obrambenog sustava na Listu svjetske baštine UNESCO-a, na svojoj posljednjoj sjednici usvojili Lokalni plan upravljanja ovom zaštićenom spomeničkom cjelinom. Radi se o dokumentu koji je sukladno našem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara obveza svakog subjekta koji upravlja svjetskom baštinom, ali i zadaći na koju obvezuje i sama odluka UNESCO-a.
Dakle, jedan od ključnih ciljeva je postizanje ravnoteže između zahtjeva turističkih djelatnosti i svakodnevnog života te usmjeravanje turističkog razvoja prema cjelogodišnjem i održivom turizmu. Također se planira razviti sustav kojim će se smanjiti pritisak vozila na središte grada, stvoriti intermodalni punkt, poticati korištenje javnog prijevoza te unaprijediti biciklistička mreža.
Očekivane hitne akcije
Iz dosadašnjih izlaganja i osvrta gradonačelnika Branka Dukića navedeno je nešto što bi hitnije slijedilo:
- Plan u skorije vrijeme preporučuje realizaciju projekta uređenja Trga tri bunara, povezivanja šetnice Bedema zadarskih pobuna i Trga Petra Zoranića itd.
Za uređenjem Trga tri bunara vapimo i bez ove obveze jako dugo. S obzirom na sadašnje korištenje Trga, mnogobrojni gosti koji me sretnu u tom mom kvartu pitaju: “Gdje su ti bunari?”, budući da se u neredu parkiranih automobila ne vide.
Uređenje pretpostavlja i drugačiju regulaciju prometa oko Poluotoka, odnosno njegovog vrha. Povezivanje šetnice Bedema zadarskih pobuna i Trga Petra Zoranića naravno nije moguće ponovnim zidanjem zidova, već vjerojatno parternim uređenjem i naznačivanjem, a za što su povoljne okolnosti vjerojatni nastavak radova oko stare Tehničke škole, a što sigurno pretpostavlja uklanjanje parkinga na postojećoj ulici koja odgovara nekadašnjoj poveznici bedema.
No, valja napomenuti da je obveza puno više jer UNESCO, osim što štiti sam upis, odnosno dobro na listi, što bi bili dakle bedemi, ima definiranu široku dodirnu zonu, što se proteže na golem dio središta, tj. povijesne jezgre Zadra gdje će se kontrolirati i narušavaju li eventualne gradnje vizuru upisanog dobra.
U tom smislu, velik će posao biti pitanje Ravnica od kojeg, tko zna zašto, Zadar godinama i desetljećima bježi “kao vrag od tamjana”, iako značajan dio rješenja famoznog pitanja parkinga drugačije ne može riješiti, a da sve druge ambicije vezane uz Ravnice ne spominjemo...
Nakon Plana - planovi i studije
Plan upravljanja ovom zaštićenom spomeničkom cjelinom izradila je tvrtka Urbanex, a direktorica Ivana Katurić objašnjava kako je riječ je o tzv. prvoj generaciji Plana koji će Gradu Zadru, Ministarstvu kulture i medija, Konzervatorskom odjelu, gradskim i županijskim ustanovama, udrugama, tvrtkama, građanskim inicijativama i svim zainteresiranim dionicima poslužiti kao smjerokaz i “radna bilježnica” za sve aktivnosti, radove i projekte u razdoblju od 2023. do 2028. godine, a do kojih se došlo analizom stanja te participativnim putem.
Plan ističe prioritete poput potrebe strateškog pristupa zaštiti kulturne baštine kroz izradu konzervatorskog elaborata za ukupan zadarski obrambeni sustav; izradu priručnika za implementaciju integriranih vizualno-ambijentalnih elemenata i dozvoljenih intervencija unutar kulturno-povijesne cjeline grada Zadra; izradu modela interpretacije, valorizacije i brendiranja kulture i kulturne baštine; plana upravljanja rizicima, izrada strategije urbane sigurnosti te studije nosivog turističkog kapaciteta; implementacije sustava zajedničke kartice za kulturu…
Prioriteti prve razine ovog Plana postat će dijelom proračuna 2024. i 2025., sve sukladno prijedlozima dvaju ključnih tijela za provedbu, a to su Koordinacijsko i Partnersko vijeće.
