U jednom od izdanja Zadarskog tjednika osvrnuli smo se na sve složeniju svjetsku geopolitičku situaciju, koja postavlja brojna pitanja o spremnosti lokalnih zajednica za krizne situacije. Ovaj put fokusiramo se na stanje skloništa u Zadru, ključnog segmenta civilne zaštite. Tomislav Korona, pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Grada Zadra, iznio je detalje o trenutnom stanju skloništa u Zadru, njihovoj namjeni i planovima za njihovu modernizaciju.
Koliko skloništa trenutno postoji u gradu Zadru i u kakvom su stanju? Jesu li redovito održavana i funkcionalna za hitne situacije?
- Na području grada Zadra evidentirano je 49 skloništa osnovne zaštite s kapacitetom za 7.350 osoba. Grad Zadar upravlja i održava samo javna skloništa, dok su za skloništa u zgradama ustanova (bolnice, škole i slično), zgradama trgovačkih društava te višestambenim zgradama, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odgovorni (su)vlasnici.
Za što se trenutno koriste skloništa u Zadru?
- Određeni broj javnih skloništa dan je na privremeno korištenje neprofitnim udrugama i sportskim klubovima, koji su dužni održavati skloništa i osigurati njihovu spremnost za osnovnu namjenu u kratkom roku. Dio skloništa koristi se kao skladišta i parkirna mjesta.
Postoje li jasni planovi za prilagodbu skloništa u slučaju prirodnih katastrofa ili drugih nepogoda?
- Privremeni korisnici skloništa sukladno zaključenim ugovorima obvezni su skloništa u najkraćem mogućem roku staviti u njihovu osnovnu namjenu.
Zašto u Planu procjene rizika od nesreća u gradu Zadru nije posebno obrađeno pitanje upotrebe skloništa u slučaju rata? Je li to zbog zakonskih ili strateških razloga?
- U Dodatku I. Plana djelovanja civilne zaštite (“Glasnik Grada Zadra”, broj 15/24), temeljenom na Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Zadar (“Glasnik Grada Zadra”, broj 5/24), navedene su mjere i aktivnosti civilne zaštite za otklanjanje posljedica terorizma, uključujući nositelje i sudionike u provedbi tih mjera i aktivnosti.
Koja je procedura za građane u slučaju potrebe korištenja skloništa? Jesu li skloništa dostupna svim građanima?
- Skloništa javne namjene objavljena su u Planu djelovanja civilne zaštite (“Glasnik Grada Zadra”, broj 15/24, Prilog 5). Skloništa u višestambenim zgradama te u ustanovama i trgovačkim društvima također su popisana, uz napomenu da za njih brinu (su)vlasnici putem upravitelja zgrada, kako bi bila dostupna građanima.
Jesu li skloništa opremljena osnovnim potrepštinama za hitne situacije, poput vode, hrane i prve pomoći?
- Prema Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Zadar (“Glasnik Grada Zadra”, broj 5/24), utvrđene su potrebe Grada za materijalno-tehničkim sredstvima, smještajnim kapacitetima, pripremom hrane, prijevozom i sličnim resursima. Identificirane pravne osobe s područja Grada Zadra, prema Pravilniku o planskim dokumentima civilne zaštite, imaju izrađene operativne planove za provođenje zadataka prije, tijekom i nakon velikih nesreća ili posebnih okolnosti.
Postoji li strategija ili plan za modernizaciju i povećanje broja skloništa u gradu?
- U tijeku su aktivnosti za donošenje Strategije upravljanja i raspolaganja gradskom imovinom, kojom će se odrediti ciljevi i mjere vezane uz javna skloništa.
Koliko su građani Zadra informirani o lokacijama skloništa i njihovoj namjeni? Jesu li provedene kampanje podizanja svijesti?
- Služba civilne zaštite Zadar provela je edukaciju o pravima i obvezama građana u sustavu civilne zaštite u ožujku 2024., u kojoj su sudjelovali građani i predstavnici udruga. Planira se daljnji rad na podizanju svijesti građana.
Zašto se čini da se više pažnje posvećuje prirodnim katastrofama nego potencijalnim ratnim situacijama? Je li to odraz promjena u sigurnosnoj politici ili procjeni rizika?
- Privid da se više pažnje posvećuje prirodnim katastrofama proizlazi iz činjenice da su takve situacije bile učestale u posljednjem desetljeću.
Postoji li usklađenost gradskog plana zaštite s nacionalnim strategijama i zakonima o zaštiti i spašavanju?
- Plan djelovanja civilne zaštite Grada Zadra usklađen je s nacionalnim strategijama i zakonima, a mjere civilne zaštite iz Državnog plana razrađene su u Dodatku I.
Jesu li skloništa u privatnom vlasništvu uključena u planove za krizne situacije?
- Suvlasnici zgrada s privatnim skloništima, putem upravitelja, pozvani su da se uključe u planiranje njihove uporabe za krizne situacije. Planira se i daljnje podizanje svijesti građana o ovom pitanju.
