Novac iz fondova Europske unije posljednjih je godina nerijetko ključno sredstvo financiranja kapitalnih projekata javnog sektora u Hrvatskoj poput Pelješkog mosta, a 2023. godine je europski novac punio čak 20 posto ukupnih sredstava u državnom proračunu. U financijskom razdoblju 2014. – 2020., Hrvatska je ugovorila 147 posto svoje alokacije, dok nam je Europska komisija za financijsku perspektivu isplatila preko 90 posto alociranih sredstava. U međuvremenu je na snagu stupio Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027. (VFO), koji se odnosi na kohezijsku politiku, zajedničku poljoprivrednu politiku i ribarstvo te program za područje unutarnjih poslova. Hrvatskoj je iz njega dodijeljeno 14,46 milijardi eura koje država može iskoristiti, a rok za iskorištenje predmetnih financijskih sredstava je kraj 2029. godine. Uz sredstva iz VFO 2021. – 2027., Hrvatskoj je na raspolaganju i 10,04 milijardi eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te 1,003 milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije, što zajedno čini više od 25 milijardi eura EU sredstava.
Što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska je u prosincu 2024. godine u planiranom roku Europskoj komisiji podnijela šesti zahtjev za plaćanjem. Istovremeno, Hrvatskoj je uplaćeno 4,5 milijardi eura, čime je Hrvatska, uz Italiju, trenutno najučinkovitija i najuspješnija članica Europske unije kada je riječ o povlačenju sredstava iz NPOO-a. Sveukupno gledano, u sklopu Višegodišnje financijske perspektive 2021. – 2027. Hrvatska je primila 16 milijardi eura više iz proračuna Europske unije, nego što je u njega uplatila.
Zadar u 2025. ima više od 67 milijuna eura EU sredstava
Kada je riječ o Gradu Zadru i povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, resorna pročelnica Stefani Mikulec Perković ističe kako Grad Zadar samo u ovoj godini provodi ili priprema projekte sufinancirane iz fondova Europske unije u vrijednosti većoj od 67 milijuna eura.
- Pritom ne govorimo o kapitalnim projektima poput Aglomeracije ili CGO-a koji su pri završetku. Trenutno najznačajniji projekti su svakako ulaganja u gradnju nova 4 dječja vrtića, 4 nove osnovne škole i vanjski olimpijski bazen u sklopu ŠRC Višnjik te infrastrukturni projekti obuhvaćeni ITU mehanizmom u razdoblju 2021. do 2027. godine, rekla je Mikulec.
- Za ulaganje u izgradnju nove ili nadogradnju postojeće predškolske infrastrukture, Grad Zadar iz EU fondova osigurao je 3,7 milijuna EUR iz NPOO-a za 4 dječja vrtića u kojima će po njihovoj izgradnji boraviti 352 djece. U ovoj godini sklopljen je ugovor za rekonstrukciju vrtića Pčelica, donesena je Odluka o odabiru ekonomski najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju zgrade centralnih funkcija na Crvenim kućama u sklopu koje svoje mjesto pronalazi novi dječji vrtić, te je u završnoj fazi postupak pregleda ocjene ponuda za dječji vrtić Smiljevac. Pred nama je i izgradnja nove osnovne škole na Crvenim kućama, kao i još tri nove škole potrebne za sustav jednosmjenske nastave, dodala je.
30 milijuna eura za sportsku infrastrukturu
Mikulec ističe kako je Grad povukao sredstva i iz ITU mehanizma vrijedna oko 30 milijuna eura, a kojim su obuhvaćeni projekti poput SPORT UPBILD! kojim će se modernizirati sportska infrastruktura i u sklopu kojeg se najveće ulaganje odnosi na vanjski olimpijski bazen na prostoru ŠRC Višnjik, projekta CULTURE UPLIFT! koji za cilj ima revitalizaciju kulturne baštine i u sklopu kojeg Grad Zadar planira uređenje trga Sv. Frane, te projekt MOBILITY UPGRADE! koji se odnosi na modernizaciju autobusnog kolodvora, nastavak uspostave ITS – faza II i PARK & RIDE.
- Osim toga tu su još dva projekta koja se odnose na održivu mobilnost - ZUM X i BIKE UP!, u čijem je fokusu integracija javnih usluga i širenje sustava javnih bicikala s popratnom biciklističkom infrastrukturom. Uz projekte Zelenih otoka koji obuhvaćaju sadnju više od 2.500 stabala koji su pred nama, iz ITU mehanizma slijedi i njihov nastavak kroz projekt GREEN UPLOAD! koji u fokusu ima aktivaciju novih javnih zelenih površina te sadnju stabala, dodaje pročelnica Upravnog odjela za EU fondove.
U dva mandata gradonačelnika Branka Dukića ugovoreno je oko stotinu projekata koji su obrađivali teme poduzetništva, kulture, mladih, prometa, digitalizacije, socijalnih usluga, inkluzije i zaštite okoliša, koji su, kako kaže Mikulec, nastali u suradnji s različitim gradskim upravnim odjelima i brojnim partnerima iz lokalne zajednice, odnosno udrugama, javnim ustanovama, gradskim tvrtkama i drugim institucijama.
- O značaju prošle financijske perspektive dovoljno je samo reći da se radi o jednim od najvažnijih razvojnih projekata za unaprjeđenje kvalitete života u Gradu Zadru, ulaganju u visoko obrazovanje, obnove kulturne baštine, urbane prometne infrastrukture, digitalizacije i razvoja poduzetništva, rekla je pročelnica.
Ukupna vrijednost EU projekata veća od 170 milijuna eura
Neki od kapitalnih projekata realiziranih u tom razdoblju su izgradnja Centra za mlade, ukupne vrijednosti 5,2 milijuna eura, izgradnja infrastrukture poduzetničke zone Crno - faza I i razvoj i implementacija inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcija prometnice sa prioritizacijom vozila javnog prijevoza i biciklističkom stazom u gradu Zadru, vrijednih po 4,6 milijuna eura, obnova stare Tehničke škole vrijednosti 4,5 milijuna eura, implementacija pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija vrijednosti 1,9 milijuna eura, obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole ukupne vrijednosti 3, milijuna eura, te gradnja nove zgrade poduzetničkog inkubatora ukupne vrijednosti 3,2 milijuna eura.
- Kada se ovim projektima pridodaju i višegodišnji projekti u školstvu poput pomoćnika u nastavi, programi razvoja STEM vještina kod učenika, pa opremanja gradskih ustanova, energetske obnove škola i brojni drugi projekti ukupna vrijednost projekata prelazi 170 milijuna eura, i to bez uključivanja vrijednosti projekata koje provode gradske ustanove i tvrtke poput projekta Aglomeracije ili Centra za gospodarenje otpadom, postavljanja novih spremnika otpada i nabavke novih gradskih autobusa, dodaje Mikulec.
Saborska oporba nezadovoljna
Dok se iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i saborskih redova vladajuće stranke hvale kako je Hrvatska “druga u EU po povlačenju novca kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kako je to na nedavnoj saborskoj sjednici rekao HDZ-ov zastupnik Marko Pavić, oporbeni političari smatraju kako je situacija daleko od bajne.
Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a, tijekom saborske rasprave o Izvješću o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine, navela je kako Hrvatska ima priliku iskoristiti milijarde eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj infrastrukture, gospodarstva, obrazovanja i inovacija. No, zbog neučinkovitog sustava, birokracije i sporosti administracije, ta sredstva često ostaju neiskorištena ili se dodjeljuju netransparentno.
- Posljednja odgoda isplate šeste tranše sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 835,6 milijuna eura još je jedan dokaz neodgovornosti aktualne vlasti, rekla je Radolović.
Unatoč tome što je zahtjev za isplatu sredstava podnesen još 20. prosinca 2024., Vlada je tražila dodatnu odgodu od osam tjedana jer nije osigurala nužne reforme u upravljanju državnim poduzećima i modernizaciji javne nabave. Europska komisija upozorava da Hrvatska mora držati tempo u povlačenju sredstava, jer čak 25% našeg BDP-a ovisi o europskim fondovima.
- Ako se ovaj trend ne promijeni, prijeti nam ozbiljan udar na investicije u javnom sektoru. Posebno zabrinjava činjenica da od ukupno preko 605 milijuna eura europskog novca koji se ove godine neće preliti u državni proračun, na projekte iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost otpada 438 milijuna eura ili preko 65 posto sredstava od kojih su ministarstva rebalansom “odustala” i očekuju ih u narednim godinama, rekla je Radolović.
Potom je navela kako dodatni problem predstavlja činjenica da brojni natječaji padaju ili se ne mogu provesti zbog previsokih cijena ponuda i nedostatka izvođača radova. Zbog visoke inflacije i velike potražnje za građevinskim tvrtkama, troškovi su drastično porasli, što otežava realizaciju projekata. U mnogim slučajevima, postupci javne nabave propadaju jer ili nema dovoljno prijavljenih izvođača ili su ponuđene cijene daleko iznad predviđenih sredstava, a time se dodatno usporava provedba ključnih infrastrukturnih projekata poput obnove škola, vrtića, prometne infrastrukture, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.
U Zadru problem politička situacija
Ako se, pak, vratimo na lokalnu razinu, pročelnica Mikulec smatra kako su najvažniji razlozi neiskorištavanja europskog novca, barem u Zadru, vezani za probleme gradske političke situacije.
- Proračunska nestabilnost uzrokovala je značajna kašnjenja u provedbi EU projekata, posebno onima u kojima Grad Zadar sudjeluje sa većim financijskim udjelom, poput novih vrtića. Zbog lanjske devetomjesečne blokade proračuna kasnilo se s pripremom projektno-tehničke dokumentacije nužne za prijavu novih projekata na različite natječaje, ali rokovi se dostižu, rekla je Mikulec.
S obzirom da do kraja ovog razdoblja kohezijske politike EU, ima za cilj smanjenje socioekonomskih razlika među regijama i državama članicama Unije, ima još godinu i pol dana, teško je predvidjeti što će se dogoditi nakon što to razdoblje završi. Stručna analiza dr. sc. Jakše Puljiza i Ivane Biondić objavljena prošle godine ustvrdila je kako se o financijskom učinku kohezijske politike nakon 2027. na Hrvatsku trenutno može samo nagađati.
- On će najviše ovisiti o tome koliko će ukupno sredstava biti stavljeno na raspolaganje za kohezijsku politiku u idućem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), za razdoblje 2028. - 2034., a nakon toga i o specifičnim kriterijima koji će se primijeniti prilikom utvrđivanja nacionalnih omotnica za sredstva iz fondova kohezijske politike. S obzirom na niz potreba za pojačanim financiranjem, posebno u sferi sigurnosti i obrane, strateške autonomije te migrantske i klimatske politike, moguće je da se proračunska važnost kohezijske politike smanji nakon 2027., što bi imalo za posljedicu smanjenje raspoloživih sredstava za Hrvatsku u odnosu prema prethodnim razdobljima. Premda to ne bi bio poželjan scenarij, s obzirom na i dalje vrlo veliko gospodarsko zaostajanje RH za razvijenijim državama članicama, on bi, s druge strane, mogao potaknuti veća ulaganja iz domaćih izvora u financiranje dugoročnih razvojnih prioriteta te smanjiti visoku razinu ovisnosti domaćih javnih ulaganja o EU izvorima, ustvrdili su autori.
