Gospodarstvo Zadarske županije u prethodnoj je godini imalo ukupne prihode od 3,5 milijardi eura, najviše ikad. Na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje je evidentirano 63.155 osoba, što je u Zadarskoj županiji također više nego ikad. U analizi HGK Gospodarske komore Zadar napravljenoj kako bi se moglo nagraditi najzaslužnije, sagledani su i dulji trendovi, pa zvuči nestvarno da su od 2016. prihodi skočili za više nego dvostruko, odnosno s 1,6 na 3,5 milijardi eura. Iako su i rashodi s 1,5 narasli do tri milijarde eura, lanjska je godine donijela zadarskome području rekordnu poduzetničku dobit od 433,6 milijuna eura, 42% više nego u najboljoj prethodno zabilježenoj godini. A vrijedi istaknuti da je i izvoz iznosio 838 mil. eura.
Industrija ipak postoji
Iako se u desetkovanju proizvodnih firmi od rata i pretvorbe i privatizacije činilo da industrije više i nemamo, ipak su, kada su tvrtke u pitanju, one iz prerađivačke industrije ‘skrivile’ najveći dio prihoda, odnosno 704 milijuna eura ili 20% svega, dok je sveprisutna trgovina ostala na 18% ili 615 milijuna. Nagli skok već niz godina ima prijevoz i skladištenje, predvođeno temeljnim i gotovo jedinim ovdašnjim kapitalcem Tankerskom plovidbom s “kćerima”, sada nadomak 475 milijuna eura na velikih 14% udjela. Građevinarstvo je, u županiji koja s 4% hrvatskog stanovništva bilježi čak 15% hrvatske stanogradnje, nadomak 350 milijuna eura, odnosno 13 % prihoda svih trgovačkih društava. Turizam i ugostiteljstvo su nadomak 350 milijuna eura ili svega na 10% ovdašnjih prihoda. Poljoprivreda i ribarstvo, prvenstveno zahvaljujući ribarstvu i posebice marikulturi, su na 250 milijuna eura, što je oko 7% svih prihoda.
Naravno, treba odmah pojasniti neke moguće zablude. Trgovina ne dominira toliko jer je ovo iskaz prihoda tvrtki s domicilom u Zadarskoj županiji, a kako znamo, većina najmoćnijih trgovačkih kuća ima sjedište u Zagrebu i iskazuju se tamo. To isto vrijedi i za niz drugih djelatnosti. I kad smo kod turizma i ugostiteljstva, znamo da oni doprinose hrvatskom bruto društvenom proizvodu s 20-tak %, a ovdje je to zasigurno puno više, moguće i duplo, a ne 10%. No, ovo se odnosi samo na trgovačka društva, a ugostiteljstvo se na našem području s više od 50% odvija kroz obrte, jer su u Obrtničkoj komori Zadarske županije upravo obrtnici u djelatnosti ugostiteljstva i turizma najbrojniji. I ostaje onaj golemi dio “paušalaca” kojima je turizam dopunska djelatnost, a koji inače raspolažu sa 66% ovdašnjih smještajnih kapaciteta, što se ovdje, pa i gotovo nigdje, ne iskazuje, tek kvartalno se procjenjuje od HNB-a.
Zona male privrede i rentijerske ekonomije
U jednoj drugoj analizi smo pokazali, navodeći udio Zadarske županije u 1.000 najvećih tvrtki u zemlji, na zadarskome području velike tvrtke ne stanuju, osim iznimaka koje samo potvrđuju pravilo. Prema kategorizaciji, od 6.401 registrirane tvrtke u ovoj županiji svega devet je velikih. 61 tvrtka je u kategoriji srednjih, 537 je malih tvrtki, a mikro tvrtki, koje imaju do 10 zaposlenih, imamo 5.794?! Štoviše, u tim mikro tvrtkama, prosjek su dva zaposlena, što pokazuje da ih je ogroman broj - bez zaposlenih. Kod malih je prosjek 16 (iako u njih svrstavamo i one do 50 zaposlenih), dok je kod srednjih prosječno 106 zaposlenih, a tek kod onih devet velikih prosjek zaposlenosti po tvrtki je 450 osoba. Čini se da su veličini tvrtke razmjerne i plaće, pa su najmanje u mikro poduzećima i jedva prelaze 1.000 eura bruto, dok su kod velikih iznad 2.100 eura.
Kad tome dodamo broj obrtnika, najčešće s manje zaposlenih, onda je jasno da smo “zona male privrede”, a kad se tome dodaju najrazličitiji “paušalci”, onda smo i uvelike područje usputne, najčešće, rentijerske ekonomije.
Zaposlenost kao najvrjedniji pokazatelj
Dobit, koja je priskrbila slavu i mnoštvo epiteta ovdašnjem gospodarstvu u prethodnim godinama, nećemo slaviti kao najvrjedniji ovdašnji gospodarski pokazatelj, već ćemo to mjesto pripisati zaposlenosti. Od pandemijske 2020., kada smo imali oko 55 tisuća zaposlenih u siječnju i oko 59 tisuća u srpnju, u 2023. je siječanj već bio na 59 tisuća zaposlenih, a “špica” ljeta i sezone na 68.000.
- S gotovo 62.000 početkom 2024. godine, u srpnju smo, prema podacima o prijavama u HZZO-u, imali 71.710 zaposlenih ili više nego ikad. Druga je strana te medalje da smo uvelike postali ovisni o uvozu radne snage zbog nedostatka domaćih radnika, pa nam je to sada jedan od izraženijih rizika, istaknuo je Denis Ikić, predsjednik HGK Županijske komore Zadar.
Izvozni pozitivci
Kad smo kod izvoza, neophodno je istaknuti da trebamo razlikovati robnu razmjenu, dakle sam izvoz i uvoz roba, i ukupnu bilancu, gdje valja obuhvatiti i izvoz usluga. Zadarska županija nije proizvodno jako područje, ali je ipak izvezlo roba za 473 milijuna eura, dok je uvoz bio 466 milijuna, pa bi nam trgovinska bilanca (odnos vrijednosti izvoza i uvoza roba) bila za 6,3 milijuna eura pozitivna. Ako mislite da je to loše, trebamo reći kako se time ovdašnji uvoz pokriva izvozom, a nešto i ostane, dok je u Hrvatskoj svega nešto više od 50% uvezenih roba pokriveno izvozom. Kako i tako negativnu Hrvatsku na kraju spašava platna bilanca, kada izvozu i uvozu roba dodamo i izvoz i uvoz usluga, ponajviše zahvaljujući turizmu, onda je jasno da ovdje stojimo i bolje. U komori su iznijeli podatak da daljnjih 365 milijuna eura, izvozom usluga donose ovdašnji gospodarstvenici, prije svega brodarskog prijevoza i turizma.
Kad je u pitanju izvoz roba, prednjači prerađivačka industrija na čelu s Aluflexpackom te LTH-om, a potom marikultura i ribarstvo, dok su ostali daleko iza njih.
