Župan Božidar Longin primio je u Domu Zadarske županije učenike osnovnih i srednjih škola koji su pohađali radionice za darovitu djecu iz područja matematike. Zadarska županija prvi je put, tijekom prošle školske godine, provela identifikaciju darovite djece iz područja matematike. Utvrđeno je da imamo 3,9 posto darovite djece iz ovoga područja, što se uklapa u nacionalni prosjek. Darovita djeca, 19 učenika petih razreda osnovne škole i 6 učenika prvih razreda srednje škole, pohađala su za vrijeme prošle školske godine radionice svake druge subote.
Kamo odlazi ‘županijsko ulaganje u budućnost’?
Župan Božidar Longin je istaknuo da je “ulaganje u naše najmlađe izravan ulog u našu zajedničku budućnost”.
- Ulaganje u znanje je ono što vam nikada nitko neće uzeti i to je ono najvrijednije što možete dobiti. Ulaganje u ovakav vid znanja je najkvalitetnije ulaganje jer ste vi zalog za budućnost, kako u našoj županiji i gradu, tako i u našoj domovini, poručio je Longin darovitim matematičarima.
Mentorica Anita Šimac, ove je godine među 513 nagrađenih odgojno-obrazovnih djelatnika koje je, u povodu Svjetskog dana učitelja, nagradilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Šimac predaje matematiku u OŠ Petra Preradovića i ne skriva zadovoljstvo radionicama za darovitu djecu.
- Jako sam zahvalna što sam dio ovog projekta i što imam priliku raditi s tim divnim ljudima, jer oni su kreativci, marljivi i vrijedni. Nisu svi samo vrsni matematičari, nego se bave i sportom, glumom i drugim aktivnostima, rekla je Šimac, dodavši kako se nada da će ovaj program djeci dati jednu novu viziju matematike.
- Iznimno sam zadovoljna programom, planiram pohađati radionice do kraja srednje škole, a u budućnosti se vidim u prirodoslovno-matematičkom području, rekla je Lucija, učenica drugog razreda matematičkog smjera Gimnazije Franje Petrića.
Ipak, veliko je pitanje hoće li se ta buduća karijera ostvariti na zadarskom području. U gradu i županiji, koji su primarno orijentirani na turizam, budućnost kadra iz prirodoslovno-matematičkog područja je poprilično neizvjesna. Takvih poslova je iznimno malo, a oni koji se nude, poput nedavno otvorenog natječaja u kojem se traži magistar fizike u Općoj bolnici Zadar, teško da će svojim financijskim i karijernim mogućnostima zainteresirati mlade stručnjake za povratak u Zadar nakon studija. Premda župan Longin ističe kako su darovita djeca “zalog za budućnost našoj županiji”, ne daje konkretan odgovor na pitanje što lokalne vlasti rade kako bi u budućnosti iskoristile njihove talente.
Pomaže li zadarska politika darovitima da što prije odu?
- Ključ je da se pronađu talenti među djecom, a hoće li se oni kroz svoj život i studij odrediti za ovu grupu predmeta ili će ih život odvesti u nekom drugom smjeru, ja to ne znam. Kad bi se ta djeca jednog dana vratila ovdje, to je naš zalog za budućnost, ne samo ove županije, već i cijele naše domovine je upravo ovaj mladi svijet. Hoće li oni studirati matematiku, FER ili nešto treće, ali mi im kroz školovanje, dok su unutar naše županije, omogućavamo da nađu sebe i pomažemo im da sutra lakše upišu fakultete i da se lakše odrede u kojem će pravcu krenuti, rekao je Longin.
No, je li to dovoljno za zadržavanje mladog, talentiranog i školovanog kadra u Zadru i županiji? Činjenica je da djeca koja otkriju talent za matematiku i ostale prirodne znanosti tijekom svog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, nemaju što tražiti na zadarskom Sveučilištu koje im ne nudi nikakve adekvatne programe studija, premda u Strategiji razvoja Sveučilišta u Zadru od 2023. do 2030. godine stoji kako su strateški ciljevi Sveučilišta, među ostalim i “povećanje uloge znanosti i istraživanja u gospodarstvu Zadarske županije, jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz ulaganja u zelene i digitalne tehnologije, te jačanje pozicije regionalnoga gospodarstva, pametne specijalizacije i razvoj pametnih gradova”. Kako sad stvari stoje, sve te grandiozne rečenice, ostaju i dalje mrtvo slovo na papiru.
Prastari sveučilišni programi, Županija nemoćna
Umjesto da je zadarsko Sveučilište više razvijalo, primjerice STEM programe, ondje i dalje opstaju programi poput dvopredmetnog studija Grčkog jezika i književnosti, te Latinskog jezika i rimske književnosti, koji već godinama imaju ogromnih problema s privlačenjem studenata, pa su tako na ovogodišnjem ljetnom upisnom roku zajedno imali samo 13 prijava. Iako je Zadarska županija suosnivač Sveučilišta, a Longin ističe blisku suradnju te dvije institucije, naglašava kako je Sveučilište autonomno, pa se Županija ne smije ‘petljati’ u njihov autonoman rad i odlučivanje o studijskim grupama.
- Mi smo blisko vezani za Sveučilište i pomažemo mu u svakom segmentu, a sveučilišni profesor je i predsjednik Županijske skupštine, to je vrlo uska veza Sveučilišta i Županije. Ali mi nismo ti koji će određivati Sveučilištu koje će nastavne aktivnosti i programe imati. Ne bi bilo normalno da mi možemo reći da će naše Sveučilište sutra imati ne znam koliko programa, to je jako teško reći. Mislim da u ovom trenutku imamo oko 6000 studenata, što je više nego je itko mogao zamisliti prije četiri ili pet godina. A hoćemo li za deset godina imati šest ili deset tisuća studenata, sigurno da mi nismo ti koji će to odrediti. Međutim, dok su te škole pod ingerencijom Županije, pokušavamo te talente pronaći i pomoći im da se izbruse i na taj način ih pogurati da odrede u kojem smjeru će ići. To je uloga Županije i maksimalno što mi možemo napraviti, zaključio je Longin.
Župan kao da ne shvaća kako nije problem u broju studenata, nego u studijskim grupama koje su zastarjele i ne prate napredak tehnologije, pa svake godine Sveučilište ‘izbaci’ određeni broj diplomanata koji sa svojom strukom teško da će više igdje pronaći posao, jer ih u tim strukama ionako već ima previše. A onima, primjerice STEM darovitima, preostaje jedino put Zagreba.
