Nakon stanovitoga ljetnog zatišja Gradska knjižnica Zadar u nadolazećem razdoblju nastavlja s bogatim i zanimljivim programom. O planiranim događajima i manifestacijama koje ova gradska institucija kao središte kulturnih događanja u Zadru, priprema, o kulturi čitanja, te suradnji s drugim srodnim ustanovama razgovarali smo s Dorotejom Kamber-Kontić, ravnateljicom Gradske knjižnice Zadar.
Knjižnice grade nove svjetove
Koje aktivnosti i programe Knjižnica planira i priprema u nadolazećem jesensko-zimskom razdoblju?
- Tu je ponajprije program povodom Mjeseca hrvatske knjige koji je ove godine posvećen mladima. Tema ovogodišnje manifestacije glasi “Generacija K”, a moto “Misli na sebe - čitaj!”- tvrdi ravnateljica.
Poklopilo se to s programom koji smo pripremali povodom Europske godine mladih, a u očekivanju novog prostora i novog Odjela GKZD namijenjenog mladima.
Ove jeseni Hrvatsko knjižničarsko društvo dovelo je u Zadar hrvatsku i međunarodnu knjižničarsku zajednicu jer je Zadar bio domaćin 47. izborne Skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva. Uz Hrvatsko knjižničarsko društvo, suorganizirali su: Društvo knjižničara Zadar, Gradska knjižnica Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
Tema Skupštine je bila Knjižnice grade nove svjetove. Obradili su se podteme Digitalna transformacija i zelena tranzicija, Knjižničarska profesija u novim okolnostima, Uloga knjižnica, položaj knjige i razvoj čitateljske kulture, Briga za dobrobit članstva i knjižnične zajednice.
Prilika je to u kojoj su domaćini predstavili rad zadarskih knjižnica, ali i cijeli naš grad.
-Tijekom prvih dana listopada živjet ćemo baš knjižničarski. Jer Zadar je grad knjižnica. O knjigama i knjižnicama puno je pisao i u naslijeđe nam ostavio profesor Aleksandar Stipčević. Uz povijesni pregled razvoja knjige i knjižnica, od prašnjavih zatvorenih spremišta knjiga, do suvremenih knjižica koje su danas nešto sasvim drugo, mjesta koja pod jednakim uvjetima omogućuju svim građanima slobodan pristup informacijama i knjižničnoj građi za njihov društveni, kulturni, obrazovni i demokratski razvitak.
Knjižničari danas rade u posebno izazovnim okolnostima, brze promjene zahtijevaju brzu prilagodbu novim okolnostima, digitalnom okruženju, novim tehnologijama, načinu pristupa znanju i informacijama. Zbog toga je neizostavno stalno stručno se usavršavati i svladavati različite segmente knjižničnog poslovanja. Najbolje smo to osjećali tijekom protekle dvije godine kada smo se suočavali s velikom društvenom odgovornošću knjižnica u cilju očuvanja zdravlja, ali i naporima za osiguravanjem prava na pristup informacijama.
Vjerujem da smo na Skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva, u prostoru Providurove palače i cijelom Poluotoku još jednom potvrdili kako je Zadar grad knjižnica i knjižničara.
Programi poticanja čitanja
Koji već tradicionalni programi su posebno prepoznati kod čitatelja?
- Brojni su tradicionalni programi Gradske knjižnice Zadar, a posebno su naglašeni programi poticanja čitanja Zadar čita, Mjesec hrvatske knjige, Mozak treba vježbati najbolje čitanjem, Pričograd, Festival pripovijedanja Naraton.
Pričograd – susret malih pripovjedača manifestacija je na kojoj nastupaju djeca osnovnoškolske dobi izvodeći uvježbane priče, bajke, igrokaze. Projekt se provodi u suradnji s Osnovnom školom Bartula Kašića i učiteljicama Elzom Nadarević Baričić i Meri Popović te Žanom Bumber, glumicom Hrvatskog narodnog kazališta Zadar.
Naraton je festival pripovijedanja, kulturna, umjetnička i edukativna manifestacija tijekom koje se održavaju programi pripovijedanja za djecu i mlade, kreativne radionice i stručna predavanja.
Projekti namijenjeni učenicima nižih razreda osnovne škole gdje kroz radionice imaju priliku na kreativan i interaktivan način naučiti osnovne pojmove više znanstvenih područja Mali znanstvenici, Mali kemičari, Mali biolozi, Mali geografi.
S kojim gradskim i županijskim institucijama – kulturnim, obrazovnim i dr. Knjižnica najčešće surađuje?
- U ranije spomenutim programima svakako treba istaknuti suradnju s vrtićima, školama, osnovnim i srednjim, Sveučilištem, drugim knjižnicama (narodnim, školskim, specijalnim i dr.) i ustanovama u kulturi, udrugama i pojedincima, odgojiteljima, učiteljima, profesorima, članovima stručnih službi vrtića i škola. Zaista je suradnja raznolika, na više razina, i obostran poticajna. Jer sve ovo što sam izdvojila ne bismo mogli održati bez dobre suradnje s brojnima od njih.
Primjer dobre suradnje je Izložba platnenih zastavica koje su oslikala djeca polaznici Dječjeg vrtića Radost povodom 60. rođendana zadarskog mosta, a može se razgledati u ulaznom dijelu Središnje knjižnice.
Zavičajna zbirka u novom prostoru
Primjećuje li se porast broja članova-korisnika GKZD i koliko uspjeha u tome smislu, posebno kod najmlađih, imaju kampanje poticanja čitanja i srodne manifestacije koje potiču kulturu čitanja?
- Nakon određenog pada broja korisnika u 2020. godini, trenutno je broj članova Knjižnice stabiliziran i stalan. I dalje nastojimo biti što dostupniji našim korisnicima, kroz programe, radionice, književne susrete i druge aktivnosti, ali i kroz knjižničnu mrežu, uz Središnju knjižnicu, ogranke i posjete stajalištima bibliobusa na području cijele Županije. Predstavljamo svoj rad i kroz društvene mreže i na mrežnim stranicama https://www.gkzd.hr/
Uvijek je dilema čita li se puno, malo ili se ne čita uopće. Mišljenja sam kako se u Zadru čita i da to nije lako izmjeriti, pitanje je treba li uopće mjeriti. Da, službena statistika je pokazatelj, usmjerava, pomaže u planiranju i izvršenju planiranog. I onda jedno veliko ali, ostaje i druga dimenzija, uloga i zadaća knjižnice u kojoj su naša vrata uvijek otvorena svima kojima je prostor Knjižnice potreban, za susret, druženje, razgovor, učenje, ponekad i cjelodnevni boravak iz raznih razloga i u raznim uvjetima.
Koliko za rad Knjižnice znači proširenje na Poluotok, u nekadašnji prostor Gradske knjižnice?
- Ogranak Grad, kao dio knjižnične mreže u sastavu Gradske knjižnice Zadar, u Providurovoj palači, otvoren je za korisnike u travnju. U prostoru je osim literature za odrasle, djecu i mlade, dostupna i prezentirana građa Zavičajne zbirke koja sadrži prozna djela, poeziju, stručnu literaturu, nešto časopisa te djela s područja povijesti umjetnosti. Ova građa se ne posuđuje s obzirom da raspolažemo sa samo po jednim primjerkom tih djela. U prostoru Ogranka Grad smještena je i ostavština pokojnog Šime Tome Peričića, izbor iz ostavštine koju je nam je darovala njegova obitelj i koristi se na zahtjev i u prostoru Ogranka. U skladu s građom koja je dostupna korisnicima, organiziramo programe namijenjene najmlađima, ali i odraslima. Održani su književni susreti, radionice, predavanja. Ranije spomenuti programi održavaju se i u Ogranku Grad, jednako kao i u drugim ustrojstvenim jedinicama. U suradnji s Maticom hrvatskom, Ogranak Zadar planirana je zbirka njihovih izdanja koja će korisnicima biti dostupna za posudbu, svojevrsna zavičajnost u prostoru u kojem se nalazi Zavičajna zbirka.
