Ususret obilježavanju 395. obljetnice smrti hrvatskog pjesnika Jurja Barakovića koja se obilježava 1. kolovoza, Znanstvena knjižnica Zadar priredila je izbor iz fonda. Juraj Baraković rođen je na obiteljskom dobru u Plemićima kod Zadra 1548. godine.
Osnovnu i humanističku školu završio je u Zadru, a visoke škole (zacijelo teologiju) negdje u Italiji. Prvi put se u arhivima spominje kao klerik 1564., a kasnije kao svećenik 1586. Desetak je godina službovao kao župnik u Novigradu, da bi kao kanonik, negdje na prijelomu stoljeća, iz dosad neutvrđenih razloga, bio protjeran u Šibenik i lišen crkvenih činova. Tu je ostao do 1613., a možda i duže. Životni put završio je u Rimu 1. kolovoza 1628. godine.
Književna djela Jurja Barakovića spadaju u razdoblje između renesanse i baroka. Svi Barakovićevi danas poznati radovi iz poznijeg su doba pjesnikova života, što upućuje na misao da je osim Jarule, Vile Slovinke i Drage, rapske pastirice mogao napisati i druga djela. O tome postoje i nepotvrđeni podaci u zadarskom kalendaru Il Rammentatore dalmatino (za 1868.), gdje se navodi kako je Baraković napisao životopis Marka Tulija Cicerona na talijanskom i životopis sv. Jeronima na hrvatskom jeziku, gramatiku »ilirskog« jezika, navodno tiskanu 1614. (izloženo na izložbi). Osim navedenog kalendara u trezoru Znanstvene knjižnice Zadar kao rara (rijetkost) čuva se Vila Slovinka Jurja Barakovića, tiskana u Veneciji 1682. godine te dva izdanja njegove Jarule iz 1701. i 1702.
Djelo Jarula u stihove je pretočena Biblija (Stari i Novi zavjet), podijeljena na »šest vikov svita«, prema shemi stvorenoj prvih stoljeća kršćanstva. Značenje riječi Jarula je gredica ili sandučić s cvijećem. Danas u Zadru jedan od parkova - Perivoj Jarula nosi upravo naziv prema djelu J. Barakovića, a nastao je nakon Drugog svjetskog rata po projektu arhitekta Josipa Budaka.
- Izdvojili smo na izložbi još dosta članaka koji se tiču interpretacije i “Vile Slovinke” i “Jarule” i izdvojili smo, iz fototeke Knjižnice cijelu fotografiranu ‘Jarulu’ koja je fotografirana za potrebe reizdanja koje je pripremio prof. dr. sc. Franjo Švelec, zajedno s prof. dr. sc. Nikicom Kolumbićem. Oni su to napravili da se zaštiti original iz 1701./02., da se ne lista, tako da se ta građa onda fotografirala na vrlo specifičan način tako da se malo većim fontom moglo vidjeti što točno piše te je transkribirano na suvremeni hrvatski jezik, kaže nam Tomislav Blažević, koji otkriva i kako je ovim izborom iz fonda predstavljen pregled najznačajnijih djela Jurja Barakovića: knjige, pretisci, fotografije, razglednice, posebni otisci, članci u časopisima, godišnjaci (kalendari) i još mnogo toga.
Izložbu su pripremili Tomislav Blažević, Ines Rakić Mamut i Mihaela Šimat, a može je se pogledati do 16. kolovoza u Odjelu rada s korisnicima Znanstvee knjižnice u vremenu od 7 do 14 sati.
