Pred prepunim auditorijem, u srijedu 8. studenoga, drugog dana Interlibera, predstavljena je druga knjiga Velike geografije Hrvatske skupine autora pod vodstvom Damira Magaša: Fizička geografija Hrvatske – prirodno-geografska osnova razvoja u zajedničkoj nakladi Sveučilišta u Zadru i Školske knjige. d.o.o.
Uz dosad objavljene knjige Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske, Povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske i Razvoj i značenje hrvatske geografije ovo je četvrti tiskani svezak edicije Velike geografije Hrvatske osmišljene u sedam knjiga na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Na predstavljanju knjige sudjelovalo je pet od 16 suautora: Damir Magaš, akademici Mladen Juračić, Mirko Orlić i Ferdo Bašić te Stjepan Husnjak.
Nazočne su pozdravili urednica Školske knjige Snježana Bakarić Palička koja je i koordinirala predstavljanje te članica Uprave Školske knjige Matilda Bulić i rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić. Kao ujedno i jedan od geografa recenzenata, rektor Faričić je naglasio da je riječ o sveobuhvatnoj sintezi prirodno-zemljopisnih obilježja prostora Republike Hrvatske, dodavši da autori u njoj na više od 700 stranica obrađuju temeljna prirodna obilježja prostora, od geološke građe i seizmičkih pojava, preko reljefa, klime, voda i tla, do rasprostranjenosti živoga svijeta.
Naglasio je da će iznesene temeljne činjenice o prirodno-zemljopisnim sastavnicama Hrvatske, posebno zanimati struku, znanstvenike, prostorne planere, političare, gospodarstvenike i studente. Podsjetio je da su u monografiji iscrpno obuhvaćene brojna obilježja promjene i važni procesi koji određuju geomorfološka obilježja kopna i podmorja, klimatske specifičnosti pojedinih područja, važnost Jadranskoga mora i kopnenih voda podunavskoga porječja i jadranskoga slijeva, te rasprostranjenost biljnog i životinjskog svijeta kao važnih sastavnica prirodne osnove, ključnih za život.
Glavni urednik cijelog projekta geograf Damir Magaš, ujedno i suautor, zahvalio se svim ostalim suautorima monografije koji su ne samo iz geografske struke: geolozima akademiku Mladenu Juračiću i Josipu Halamiću, geografima Nevenu Bočiću, Sanji Faivre, Nini Lončar, Petri Kovač Konrad, Aniti Filipčić, Danijelu Orešiću i Ivanu Čanjevcu, oceanografu/geofizičaru akademiku Mirku Orliću, pedolozima Stjepanu Husnjaku i akademiku Ferdi Bašiću te biolozima Renati Šoštarić i Ivančici Ternjej.
Posebno se zahvalio i recenzentima, sada pokojnom akademiku Dragutinu Feletaru te Josipu Faričiću i Sanji Lozić kao i svima koji su na bilo koji način pridonijeli izradi knjige. Naglasio je da se niz monografija Velika geografija Hrvatske koja izlazi gotovo pedeset godina poslije starijega prethodnog izdanja (Geografija SR Hrvatske, I–VI, 1974./75.), temelji na metodološkom konceptu cjelovite obrade zemljopisnih obilježja, strukture i procesa suvremene neovisne Republike Hrvatske. Tekst prate mnogobrojne ilustracije, fotografije, zemljovidi, grafikoni te opsežno kazalo zemljopisnih imena koje je kao i kod ostalih svezaka izradila Kata Magaš, a posebno je važno čitateljima za brzo i lako korištenje i snalaženje u knjizi.
Knjigu su dalje predstavili akademik Juračić, koji je govorio o važnosti geološkog uvoda u ovoj geografskoj monografiji te o suvremenom pristupu poznavanju litosfere hrvatskog prostora i na kopnu i u podmorju. Akademik Mirko Orlić govorio je o osobitostima hrvatskog Jadrana posebno naglasivši suvremene pristupe iznesene u knjizi vezane za fizičke promjene, a u kontekstu globalnih promjena i aktualnih pojava na našim obalama poput sve učestalijih snažnih plima. Akademik Ferdo Bašić i Stjepan Husnjak naglasili su važnost tla općenito, a posebno pedosfere u Hrvatskoj kao osnovi za dosadašnji opstanak, ali i za budući razvoj hrvatskog naroda. Naglasili su da su tekstualna obrada i zemljovidi rasprostranjenosti tala u knjizi doprinos geografskom poznavanju tla tj. pedogeografiji.
