U Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar postavljena je izložba ilustracija hrvatske akademske slikarice Manuele Vladić-Maštruko “Bijele ribice lavandijerice - priča o preškim praljama” koju možete posjetiti do 30. listopada 2023. godine.
Razgovarali smo s našom slikaricom o inspiraciji za slikovnicu “Bijele ribice lavandijerice”, dojmovima čitatelja, kao i o divnoj ideji o muzeju posvećenom preškim lavandijerama.
Sjećanje na nemili događaj
Slikovnica je nadahnuta i posvećena preškim lavandijerama - praljama iz mjesta Preka na Ugljanu i tragičnom događaju u kojem je 1891. godine u olujnom moru, pored otočića Galevca, nadomak Preka, život izgubilo 16 pralja. Ta se tragedija duboko usjekla u emotivno tkivo Prečana koji s velikim pijetetom njeguju sjećanje na taj nemili događaj.
- Njome su bili nadahnuti i brojni umjetnici koji su u različitim medijima ostvarili zanimljiva i uspjela umjetnička djela, od najpoznatijih kao što je pjesma koju je pjevao Vice Vukov do plesnih koreografija, scenskih izvođenja pa sve do stripa, o kojima se nešto manje zna. Moja ideja bila je stvoriti slikovnicu za djecu i mlade u kojoj bi se, na njima razumljiv i prihvatljiv način, predstavilo ne samo stradanje lavandijera, već i njihov način života i rada, a kroz tu sam temu željela predstaviti i širu kulturnu i tradicijsku baštinu otoka Ugljana, mjesta Preka i otočića Galevca i Ošljaka te grada Zadra s kojim su ovi otoci oduvijek bili tijesno povezani, započinje Vladić-Maštruko.
Priču joj je još kao maloj djevojčici ispripovijedala majka kada su jednom krenuli na obiteljski izlet brodom i našli se na otočiću Galevcu pored spomen-obilježja stradalim lavandijerama.
- Potpuno me začarala tajanstvena atmosfera otočića s franjevačkim samostanom uronjenim u borovu šumu a priča o lavandijerama duboko me je potresla. Ta se priča ugnijezdila negdje u mom srcu i čekala sve ove godine da se nađe način i put kako će se utjeloviti i oblikovati, izaći u svijet, kazuje Vladić-Maštruko.
Opsežna istraživanja
Premda je slikovnica izvorno zamišljena za mlade, namijenjena je svim generacijama i spada u žanr takozvanih Picture book with cross – generation thems, a zahvaljujući opširnom Preškom vremeplovu i pojmovniku koji je prati postala je i svojevrsna monografija Preka i njegovog okruženja. Tu su, rekonstrukcijom minulog vremena i njegovih karakteristika, podrobno opisani način života, rada i opstanka u Preku i Zadru te manje poznate riječi i pojmovi na preškom govoru, kojim je djelomično i pisan tekst u slikovnici.
- Priču i ilustracije zamislila sam i realizirala kao sinergiju povijesnih činjenica, tradicijskih običaja, lokalnog narječja s umjetničkom maštom. U svrhu vjerodostojnosti svih navedenih povijesnih činjenica u kontekstu vremena zbivanja ove priče, a to je konac 19. stoljeća, morala sam poduzeti opsežna istraživanja od Državnog arhiva i Znanstvene knjižnice u Zadru do skupljanja kazivanja i sjećanja brojnih mještana Preka, prijatelja i prijatelja prijatelja i naravno urednika knjige, prof. dr. sc. Roberta Bacalje i načelnika Općine Preko, gospodina Jure Brižića. U susret mi je izašao velik broj ljudi, formalnih i neformalnih suradnika, kojima se uvijek s radošću, pa i ovim putem uvijek iznova zahvaljujem, govori Vladić-Maštruko.
Brojne nagrade
Slikovnica je naišla na izvanredan prijem, kako kod čitatelja, tako i kod stručne zajednice. Za ilustracije u knjizi dobila je Nagradu “Grigor Vitez” za najbolje ilustracije u 2021. godini, Pohvalu Nagrade “Grigor Vitez” za čuvanje ljepote i bogatstva čakavice s otoka Ugljana kroz priču u slikovnici “Bijele ribice lavandijerice” te Nagradu Općine Preko za doprinos razvoju kulture i promicanje otočne baštine.
- Oko slikovnice se ispreplelo mnogo događanja i ona ima svoj buran i bujan život. Sve je započelo prije pet godina kada sam je, tada još kao nenapisanu i neoslikanu u konačnici, predstavila djeci kao ideju na jednoj radionici u Preku. Tada su žene iz Udruge žena Luzor iz Preka demonstrirale djeci tradicijski način pranja rublja, a djeca su se mogla i sama okušati u tome te kasnije doživljeno izraziti likovnim sredstvima. Od tada započinje divna suradnja s Udrugom žena Luzor koje su sudjelovale u brojnim gradovima i događanjima vezanim uz knjigu, od Festivala bajki u Ogulinu do nedavnog otvorenja izložbe u Gradskoj straži – Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar u Zadru. Uvijek svojom pjesmom, a i pojavom u narodnoj nošnji oduševe i malu i veliku publiku. U Preku djeluje i ženska klapa Lavandijere koje imaju prekrasnu pjesmu o lavandijerama. Sjećam se kako su, dok su pjevale tu skladbu na prvom predstavljanju knjige u Preku, izmamile suze ganuća kod publike, prepričava Vladić-Maštruko.
Bajkoviti epilog
Dakle, nema sumnje da je priča o preškim praljama u svakom kontekstu i obliku tužna i duboko dirljiva priča.
- Ipak, ja sam svojoj priči o preškim lavandijerama odlučila dati bajkoviti epilog prihvaćajući misao profesorice Bošković-Štulli da se “zbiljski život u bajkama može modificirati i da u većini prikazanih zbivanja možemo naći mogući djelić istine”. Tragedija u kojoj, nakon što orkansko jugo prevrne lađu koja je prevozila rubeninu i pralje u Grad, 16 pralja tone na dno zajedno s lađom i zavežljajima rublja, zadobiva novi smjer i značenje jer utopljenice ne završavaju svoj život u moru, naprotiv, dobivaju novi život utjelovljujući se u bijelim ribicama - nekoj vrsti morskih vila vidarica. Našavši novu opstojnost u moru, one postaju zaštitnice morskog svijeta, mjesta Preka i otočića Galevca - njihov je zadatak čuvati more od pogubnih djelovanja suvremenog života, može se reći i zaborava, jer dok god se sjećamo i osjećamo, dotad i živimo. Namijenivši im takvu bezvremensku zadaću, željela sam poručiti da tragična sudbina u prošlosti ipak nije umorne pralje razbaštinila nego ih je trajno baštinila, snažno odjekujući u našem sjećanju, dušama i srcima!, naglašava Vladić-Maštruko.
Tijekom razvoja projekta “Bijele ribice lavandijerice”, a posebno pri gostovanju u Centru za posjetitelje Ivanine kuće bajke, sinula joj je ideja o osnivanju Muzeja preških lavandijera. Bio bi to, tumači Vladić-Maštruko, fantastičan način da se u različitim medijima obuhvati povijest, kulturna i tradicijska baština, pa i prirodna baština mjesta Preka, da se oda počast i očuva sjećanje na lavandijere.
- O tome maštam svaki dan i nadam se da će se uskoro moći poduzeti i neki konkretni koraci u tom smjeru. Općina Preko mi je u realizaciji slikovnice i nekim drugim segmentima projekta uvelike izašla u susret i ima pozitivan stav prema svim idejama tako da vjerujem da ćemo jednog dana realizirati i ovu ideju. Ciljevi oblikovanja i uspostavljanja takvog muzej su podizanje svijesti o kulturnoj baštini kao mogućem obrazovnom, ali i strateškom i gospodarskom resursu društva. Nema sumnje da bi bilo velikog interesa za posjet takvom muzeju, ističe Vladić-Maštruko.
Muzeografska nota izložbe
Ono što voli, nastavlja slikarica, kod knjige i slikovnice je mogućnost da joj se da bogat i zanimljiv život u kojem komunicira sa svojim čitateljima i gledateljima na interaktivan način - kroz susrete s djecom i mladima, likovne i literarne radionice, izložbe i predavanja.
- Pristupajući umjetnosti kroz medij slikovnice i istražujući kulturno-povijesnu baštinu, oni se uče postavljati pitanja i hipoteze, planiranju i radu na terenu, timskom radu i istraživanju, kao i likovnom i literarnom izražavanju. Nakon premijernog predstavljanja slikovnice i izložbe na rivi u Preku 2021. godine uslijedila je 2022. izložba u POU Dom na žalu s podnaslovom “U susret muzeju preških pralja”. Tu sam pokušala izložbi dati muzeografsku notu koncipirajući je na način da sam u postav izložbe uključila i radnu i svečanu žensku nošnju, predmete vezane uz tradicijski uslužni posao pranja rublja te ponudila niz originalno oblikovanih suvenira vezanih uz temu izložbe. U međuvremenu je projekt gostovao na Festivalu bajki u Ogulinu, a slikovnica je i ovjenčana i nagradama. Voditeljice Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar gospođe Jasenka Lulić Štorić i Marija Šarić-Ban pozvale su me da u povodu Dana europske baštine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, sličan postav realiziramo i u Gradskoj straži Narodnog muzeja Zadar. Tu smo koristili nošnje iz fundusa muzeja te im, uz ilustracije iz slikovnice, pridodali i maštele i daske za pranje rublja kojima su se pralje koristile. Sa slikovnicom sam gostovala i na ovoljetnom Šibenskom međunarodnom festivalu djeteta u sklopu manifestacije Montelibrić, kao i na brojnim drugim manifestacijama kao što su Zadar čita, Brižićev dvour i tako dalje. Slikovnica je otplivala u međuvremenu i u međunarodne vode te je priča o njoj i pratećem projektu objavljena na platformi European Haritage Stories, a jedan dio originalnih ilustracija će biti izložen u studenome, u sklopu hrvatske sekcije, na 29 th Biennial of Illustrations Bratislava u Slovačkoj, govori sretno Vladić-Maštruko.
Umjetnički i nakladnički projekti
Planova za budućnost ima puno, od razvijanja projekta uz slikovnicu “Bijele ribice lavandijerice” do planova za nove izložbe i slikovnice. Krajem listopada u Gradskoj knjižnici Zadar održat će susret s djecom starijih razreda osnovne škole, u sklopu manifestacije Dani europske baštine.
- Velika želja mi je napraviti slikovnicu o škrinji zadarskog sveca i zaštitnika svetog Šimuna. Udrugu Are Insula osnovala sam upravo stoga kako bi se kroz njeno djelovanje ostvarivali visoko kvalitetni umjetnički i nakladnički projekti, a slikovnica “Bijele ribice lavandijerice” bila je njen pionirski poduhvat. To su nekomercijalni projekti koji zahtijevaju velik trud i snalažljivost kako bi se priskrbila sredstva za njihovu realizaciju, uglavnom se radi o ispisivanju bezbrojnih natječajnih aplikacija, kazuje Vladić-Maštruko i dodaje da, usporedo s tim, rad na takvoj knjizi zahtijeva višegodišnji istraživački, ilustratorski i spisateljski rad kojem se raduje kao novom profesionalnom i duhovnom izazovu.
