Ministrica Nina Obuljen Koržinek podsjetila je na velike rezultate koje je donijela ta konvencija mobiliziranjem kulturnih i baštinskih politika u državama članicama, a Hrvatska je među prvima prepoznala njezin potencijal uključila svoje stručnjake.
- Koliki je angažman i interes za upis na popis nematerijalne baštine pokazuje i podatak da otkad je knjiga tiskana prije nekoliko mjeseca već su upisana tri nova fenomena koja ovdje nisu uključena, istaknula je.
Obuljen Koržinek smatra da je posebnost nematerijalne baštine njezina osjetljivost jer nema nikakvih mjera zaštite koje se mogu implementirati ako ne postoji ljubav baštinika prema čuvanju nematerijalnog dobra.
- Kad s ponosom ističemo koliko toga imamo zaštićeno uvijek se sjetimo ljubavi koju ti baštinici ulažu kako bi se svi mi njome mogli ponositi, proučavati ju i koristiti kako bismo unaprijedili naše živote, dodala je.
Po njezinim riječima, Ministarstvo kroz različite programe potpore pomaže baštinicima da se sustavno brinu o nematerijalnoj kulturnoj baštini, kroz izravne potpore oko 250 tisuća eura godišnje, ali i kroz razne natječaje za amaterizam, izdavaštvo i drugo.
Obuljen Koržinek: Većim novčanim sredstvima olakšat ćemo brigu za baštinu
- Naša namjera je ulagati sve veća sredstava kako bismo olakšali brigu za baštinu, edukaciju, prenošenje vještina mlađima, sustavno dokumentiranje, istraživanje i prezentiranje baštine, rekla je ministrica.
Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu, rekla je da je ideja te dvojezične publikacije bila upoznati širu domaću i inozemnu javnost s nematerijalnom baštinom, kroz opis svakog fenomena, popraćen fotografijama.
- U ovih 20 godina od donošenja konvencije probuđen je interes samih nositelja koji baštine vide kao dio svog identiteta, sve više traže da one budu upisane u registar kulturnih dobara, a mi kroz procedure trebamo provoditi mjere zaštite, paziti da ne nestanu i da se ne komercijaliziraju, ustvrdila je
Izložba Marka Gracina, koja ostaje otvorena do 29. rujna, prikazuje neke od tradicijskih običaja Hrvatske, među kojima su vrličko gluho kolo, ples Ljelja iz Gorjana, onaj Kumpanije Pupnat, istarski balun, bećarac, ojkanje, ličko prelo.
Kao dio događanja, koje su organizirali Arheološki muzej u Zagrebu, Udruga Tragom hrvatske baštine i Ministarstvo kulture i medija, održan je i panel "Pogovor o baštini: Izazovi očuvanja nematerijalne kulturne baštine na primjerima tradicijskih pjevanja.
U glazbenom programu nastupili su Braća Matić, Čavoglave, KUD Koškani, KUD Seljačka sloga, Donja Dubrava i Udruga sopaca otoka Krka.
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske dosad ima upisanih dvjestotinjak nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih je 21 na UNESCO-ovom popisu nematerijalne kulturne baštine. (HINA)
