Od 15. do 17. svibnja 2025. godine održava se studentski književni festival LITaf koji okuplja regionalne i nacionalne književnike, prozaiste i pjesnike te prevoditelje, a krovna tema njegovog trećeg izdanja su “Lica”. Na prvom izdanju festivala glavna tema bila je “Počeci”, koja se logično nametnula, dok je druge godine tema bila “Kopno i more” kojom su htjeli povezati obalu i kontinent, a djela o kojima je bilo riječi promatrala su se prvenstveno iz prostorne perspektive.
Lica i queer antologija
- Ove godine smo kao temu odabrali “Lica” jer smo željeli pokušati povezati određene individualne komponenete s društvenima. Meni je ove godine zanimljiva sekcija u kojoj imamo queer antologije jer je to tema o kojoj se mnogo govori, ali koja nam zapravo nije bliska, odnosno ne rezoniramo s njom na nekoj osobnoj identitetskoj razini. Zato smo željeli vidjeti kako se to, čime se književni autori u tim antologijama bave, može staviti u neki kontekst. S “Licima” smo pokušali uhvatiti oba dijela kormila, pa sad ćemo vidjeti kako to prolazi kod publike i jesmo li postigli to što smo htjeli, rekla je organizatorica LITaf-a Anja Glavinić.
Anja je dio organizatorske ekipe LITaf-a od njegovih samih početaka, točnije festival je bio njezina ideja koju je uspješno realizirala sa svojim sveučilišnim kolegicama Patriciom Jurišić i Marinom Veverec, a premda su diplomirale i više nisu studentice, djevojke su nastavile s organizacijom ovog studentskog projekta koji se iz godine u godinu pokazuje sve uspješnijim.
Od ideje do uspješnog studentskog projekta
- Od prve smo godine zajedno, tek ove godine smo uveli još nešto mlađih ljudi jer nam je bilo potrebno pojačanje. Naime, životne okolnosti su nam se promijenile, sad radimo, nismo više studentice i to automatski ima neke svoje posljedice. Volontirale smo na Festivalu europske kratke priče, na nekim lokalnim događanjima, pjesničkim druženjima i slično, a kako sam u to vrijeme bila u Studentskom zboru, upala sam u tu priču. Nas tri smo jednostavno smatrale da nam nešto fali po pitanju kulturnog života u gradu i palo nam je na pamet da bismo mi mogle probati nešto organizirati. Ta tema se vrtila sigurno godinu dana, a onda je meni palo na pamet da bismo mogli to zaista i ostvariti, ako festival prijavimo kao studentski projekt i dobijemo financijska sredstva. Tako da smo sebi rekle “koliko teško može biti napraviti književni festival”, i to je manje više bilo to. One su pristale, ja sam to prijavila prve godine kao individualni projekt, to je prošlo i imali smo jako lijepu recepciju ljudi i studenta, a iduće godine smo dobile ponudu da to bude projekt Studentskog zbora koji mi vodimo u ime studenta, priča Anja.
Studentski dio festivala posvećen prijevodima
I ove godine u sklopu književnog festivala LITaf održava se i projekt “(Više)Jezična Mreža: Prevođenje kao kulturna razmjena” koji okuplja studente Sveučilišta u Zadru kroz bogatstvo jezika, književnosti i kulturnih izraza. Zadarskim studentima ove godine će se pridružiti i kolege s Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u sklopu projekta, studenti i studentice predstavit će svoje prijevode suvremenih proznih i poetskih djela, otvarajući prostor za dijalog među jezicima i kulturama.
- Cilj projekta je okupiti studente svih filoloških usmjerenja i svake godine im dati jednog autora koji će biti, recimo to tako, studija slučaja. Prošle godine su prevodili tekstove mladog zagrebačkog pisaca Svena Popovića, studenti su upoznali se s njim, komentirali taj svoj prijevod, koji se onda i objavio, a na taj način studenti su dobili direktno iskustvo prevođenja književnog teksta. Ove godine će prevoditi još jednog pisca mlađe generacije, Antu Zlatka Stolicu, odnosno njegovo djelo Blizina svega. Studenti će i ove godine sami raditi prijevode teksta, prezentirati će svoje prijevode autoru, te pojasniti zašto su u tom prijevodu donijeli odluke koje su donijeli i zašto su tekst preveli baš tako. Taj prevoditeljski dio je i srž studentskog dijela festivala i nadamo se da će se svojim prijevodima predstaviti u dobrom svijetlu pred autorima i izdavačima, te da će im to dati vjetar u leđa za budućnost, rekla je Anja.
Ovogodišnji program festivala započinje otvaranjem u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru i završava u prostoru Knjigozemske, a kroz tri dana ljubitelji pisane riječi ondje će moći sresti brojna poznata književna lica poput Zorana Ferića, Staše Aras, Ene Katarine Haler, Senka Karuze i Romana Simića.
Bogat program stavlja Zadar u središte književne kulture
Treće izdanje LITaf-a otvoreno je predavanjem na temu “Hrvatska književnost u svjetskoj književnosti” tijekom kojeg se raspravljalo o poziciji Hrvatske u svjetskoj književnosti, temama zanimljivim stranim izdavačima, kako se hrvatski autori mogu pozicionirati na globalnoj sceni te prema kojim kriterijima određena djela postaju dijelom svjetskog kanona, dok su studenti, nakon rasprave, čitali svoje prijevode suvremenih književnih djela.
Prvog dana festivala održana je i književna rasprava na temu “Hrvatska erotska priča” na kojoj su sudjelovali književnici Zoran Ferić, Senko Karuza i Roman Simić. Trojica autora čija proza često zadire u teme koje se percipiraju kao neugodne, tabuizirane ili provokativne, bilo da se radi o seksualnosti, nasilju, marginaliziranim pojedincima ili grotesknim aspektima ljudskog postojanja, podijelili su svoja iskustva s granicama dozvoljenog u hrvatskoj književnosti i predstavili zbirku Libido.hr: Hrvatska erotska priča.
Drugi dan festivala rezerviran je za dvije rasprave koje će se odvijati u Gradskoj knjižnici Zadar. Prva od njih nosi naziv “Lica svakodnevnice” i na njoj sudjeluju književnici Ante Zlatko Stolica, Goran Glamuzina, te studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stolica je svoju zbirku Blizina svega sastavio od malih, ali ključnih trenutaka koji zajedno tvore životnu cjelinu, dok je Glamuzina u zbirci priča “Tihe kuće” istraživao intimu odnosa, prostore samoće i tišinu koja nerijetko govori više od riječi. Dvojica autora će s moderatorom Svenom Popovićem razgovarati o suptilnosti, introspekciji i snazi tihih trenutaka, dok će studenti Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstaviti segmente Blizine svega u prijevodu na svjetske jezike.
Slijedi rasprava “Lica koja pamtimo” na kojoj sudjeluju književnice Ena Katarina Haler i Staša Aras koje u svojim djelima govore o ženskom iskustvu. Haler u romanu “Nevini” istražuje složenost ljudskih odnosa u vremenima moralnih izazova, dok Aras u djelu “Suhozid” pripovijeda o ženama koje nastoje preživjeti Drugi svjetski rat na dalmatinskom otoku, balansirajući između gladi, straha i rijetkih trenutaka svjetla i nade. Njihove priče govore o ženama koje su oblikovale našu stvarnost, a čije snage, gubici i borbe odjekuju kroz generacije, o čemu će razgovarati s moderatoricom Martom Džajom.
Nevidljivo postaje vidljivo
Posljednji dan festivala odvija se u Knjigozemskoj te započinje raspravom “Nevidljivo postaje vidljivo: Queer lica Balkana” na kojoj će pjesnici Denis Ćosić i Lara Mitraković na pozornicu donijeti dugo skrivena lica. Njih dvoje predstaviti će antologije Rušenje četiri zida: Antologija regionalne queer poezije i Queer Balkan!, u kojima proza i poezija grade mostove između prošlosti i budućnosti, intime i aktivizma, onog osobnog i onog svima poznatog. Denis Ćosić i Lara Mitraković urednici su ovih “svjetionika nade”, kako ih Ćosić naziva, i kroz razgovor s Tomislavom Augustinčićem predstavljaju glasove preko 40 autora i autorica uz koje ćemo vidjeti koliko je ustvari queer književnost živa, glasna, prkosna i kako se bori za svoj komadić književnog prostora našeg brdovitog Balkana.
Sam kraj festivala rezerviran je za raspravu “Lica u magli: Društvena stvarnost u književnoj fikciji” na kojoj sudjeluju pisci krimića Robert Nezirović i Sandra Antolić. “Svećenik i demoni” Roberta Nezirovića naoko je klasičan krimić, dok za protagonistom romana “Hrvatska mati” Sandre Antolić traga pola Zagorja. No, je li riječ o klasičnim krimićima ili o nečem puno kompleksnijem? Kroz razgovor koji će voditi Frane Herenda autori će pokušati odgonetnuti tko zapravo piše scenarij hrvatskog društva i koliko u njemu ima istine, a koliko fikcije.
