U kontekstu poslijeratne gospodarske tranzicije Hrvatske, industrijski i grafički dizajn počeo je zauzimati svoje mjesto kao ključna komponenta u razvoju i revitalizaciji domaće industrije. Arhitektonski fakultet u Zagrebu, s jednim od prvih sveučilišnih programa dizajna u zemlji, postao je rasadnik novih talenata koji su trebali odgovoriti na izazove tog vremena.
Dizajneri su se suočavali s nestabilnom ekonomskom situacijom, deindustrijalizacijom i promjenama u vlasničkim strukturama poduzeća što je otežavalo afirmaciju njihove struke. No, upravo su ti izazovi stvorili prilike za inovativna rješenja i kreativne pristupe, posebice u industriji namještaja i oglašivačkoj industriji.
Razgovarali smo s dizajnerom Markom Bausom o početku afirmacije ove struke u Hrvatskoj, značaju dizajnerskih inovacija u turbulentnom gospodarskom okruženju te utjecaju dizajna na modernizaciju i brendiranje hrvatskih proizvoda i destinacija.
Imamo dizajn, nemamo industriju
Pripadate jednoj od prvih generacija dizajnera industrijskog/grafičkog dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, kakav je bio početak u afirmaciji dizajna u poslijeratnoj gospodarskoj industriji Hrvatske?
- Početak je bio prilično izazovan. S jedne strane, tek se trebala etablirati struka, a s druge strane, već je počela deindustrijalizacija. Često bi se događalo da bi u tijeku procesa dizajna tvornica promijenila vlasnika ili se restrukturirala. Posebno je to bilo vidljivo u industriji namještaja, ali i u drugim industrijama. Tek se negdje ranih dvijetisućitih situacija stabilizirala i to ponajprije zbog buma oglašivačke industrije.
Nekad je Hrvatska imala jaku industriju namještaja koja je u međuvremenu propala. S obzirom na resurse koje imamo, posebno drvne, nameće se pitanje je li se dizajn afirmirao u postojećoj industriji namještaja i postoji li uopće interes za to.
- Nekad smo imali industriju, ali nismo imali dizajn. Sada je obrnuto, imamo dizajn, ali nemamo industriju. Kolegice i kolege koje su ostale u dizajnu namještaja rade nevjerojatan posao, ali nažalost zbog malih volumena, utjecaj na gospodarsku sliku Hrvatske je minimalan. Međutim, ako netko želi kupiti domaći dizajn, može pronaći sjajne primjere modernog namještaja.
Jedan od vaših uspješnih produkt dizajna je “Osobni pročišćivač vode” za koji ste dobili međunarodne nagrade. Postoji li interes u Hrvatskoj industriji za taj proizvod, je li Vam netko ponudio suradnju u realizaciji tog proizvoda?
- Osobni pročišćivač vode je koncept prijenosnog uređaja za pročišćivanje vode koji je razvijen u suradnji sa znanstvenom zajednicom. Koncept je polučio uspjeh na međunarodnim natjecanjima iz inovacija. Iz tog koncepta je proizašao startup Purifier unutar kojeg smo razvili prijenosni ručni desalinizator i upravo pripremamo njegovu komercijalizaciju. Nije nam se nitko javio, sami smo pokrenuli tvrtku, našli investitore i partnere. To ne bi bilo moguće bez sredstava iz europskih kohezijskih fondova. Na kraju nas je financirala i Norveška, tj. njihov fond za razvoj inovacija.
Podizanje turističke vrijednosti brendom
Između ostalog, orijentirali ste se na poslove dizajnerskog konzultanta u razvoju turizma, marketinga i brendiranja destinacija. Svojedobno ste zajedno s poslovnim partnerom Igorom Stanišljevićem realizirali vizualni identitet Grada Pule. U kojoj se mjeri afirmirala prepoznatljivost te turističke destinacije?
- Turizam se pokazao kao interesantna industrija upravo zbog razvoja turističkih destinacija. Tržišni trendovi išli su u smjeru razvoja brendova destinacija tako da smo osim Pule, kreirali brendove za još nekoliko gradova i velikih hotelskih kuća. Brend znači organizirano upravljanje doživljajem destinacije i neophodan je kada se želi podići turistička vrijednost. Kolokvijalno bih rekao da označava razliku u prijelazu s destinacije od tri zvjezdice na destinaciju od četiri zvjezdice, odnosno od masovnog turizma na turizam doživljaja.
Predajete na Poslovnom veleučilištu Zagreb kolegij Vizualni identitet projekta. Na koji način studenti primjenjuju kreativnost u vizualnom izražavanju?
- Upravo je cilj kolegija poticanje kreativnosti kod studenata kojima profesionalni izbor nisu “kreativna” zanimanja. Mišljenja sam da se svatko može naučiti kreativno izražavati, a to iz godine u godinu dokazujemo tako da radovi nastali na kolegiju, plakati, obično budu izloženi na nacionalnoj godišnjoj izložbi Zagreb Design Week. Interesantno je gledati pomicanje osobnih granica tako da se često i studenti sami iznenade koliko mogu biti dobri.
Usko su povezani, ali različitog značaja. Možete li objasniti što je grafički/industrijski dizajn, što je brend, što je marketing, a što je propaganda?
- Dizajn je interdisciplinarna metoda definiranja rješenja za određeni problem ili situaciju s fokusom na korisnika, društvo i okoliš. Podjednako se koriste i znanstvene i umjetničke prakse tako da s vremenom svaki dizajner razvije neki svoj miks. Dizajnerska metoda je toliko uspješna tako da se primjenjuje i u drugim sferama kada se žele pronaći rješenja van okvira, npr. design thinking u poslovanju itd. Grafički dizajn, vizualne komunikacije ili industrijski dizajn opisuje polje na kojem dizajner radi. Bilo da se radi o dizajniranju komunikacije na plošnim proizvodima ili dizajnu trodimenzionalnih objekata, metoda je uvijek ista.
Brend je identitetski sustav određenog entiteta (proizvod, usluga, osoba, tvrtka, destinacija, država itd…) kojim se upravlja cjelokupnim dojmom kojeg entitet ostavlja na korisnika ili promatrača.
Marketing je interdisciplinarna metoda kojom se upravlja svim aspektima proizvoda ili usluge na tržištu. Za razliku od dizajna fokusiran je na profit.
Propaganda je, kako je ja vidim, manipuliranje javnim mijenjam koje sadrži značajnu dozu zlonamjernosti. Propagandom se pokreću ratovi, ili progoni.
Doba hiperprodukcije
Kako biste samog sebe brendirali?
- Profesionalan i fleksibilan.
Koliko je dizajn značajan za neku uslugu ili proizvod?
- Danas je dizajn nužan. U doba hiperprodukcije male razlike dijele uspjeh od propasti. Ako se malo bolje pogleda oko sebe, vidjet će se da svi uspješni proizvodi sadrže dozu dobrog dizajna. Ali i van tržišta, dizajn može biti i način na koji se promatra svijet. Dizajneri vole reći da je sve dizajn.
Kako Vas je Zadar, sredina u kojoj ste odrasli, oblikovala i je li Vas inspirirala i motivirala?
- Odrastanje u Zadru ostavilo je traga na moje razmišljanje, kao dizajnera. Ne kao direktna inspiracija na određeni umjetnički stil ili oblik, već kao generalni stav prema povijesti i umjetnosti. Zadar je dobar primjer tradicije kao izvora moderniteta što se najbolje vidi u interpolaciji modernističkih zgrada u antički urbanizam Poluotoka. Na Forumu možemo vidjeti gotovo sve povijesne umjetničke stilove unutar istih proporcija. Tako da je u mojim dizajnima tradicija često bila izvorište za suvremene interpretacije.
