Grafiti u Zadru, kao i u većini gradova, predstavljaju dvosmisleni fenomen koji izaziva različite reakcije. S jedne strane, često su prepoznati kao umjetnički izrazi koji obogaćuju urbani prostor, posebno kada je riječ o živopisnim i oku ugodnim muralima. S druge strane, zadarske zidove često prekrivaju nelegalni grafiti i škrabotine koje mnogi smatraju vandalizmom, narušavajući svojom pojavom izgled kvartova i izazivajući kontroverze, a kontrast između umjetnosti i rugla čini grafite u Zadru ne samo vizualnim, već i društvenim fenomenom. Iako neki smatraju grafite neizostavnim dijelom urbanog identiteta, drugi ih vide kao prijetnju vizualnoj harmoniji i kulturnoj baštini.
- Ja ne znam zašto se to tolerira. Cijeli je grad išaran. Susjednoj zgradi su išarali fasadu. Inače ima baš lijepih murala na Voštarnici na primjer, to apsolutno podržavam. Ali očito mnogi preferiraju šarati i uništavati gradsku i privatnu imovinu, ističe Zvonimir (63).
- Podržavam prave umjetnike koji na normalan legalan način dogovore projekt i oslikaju neki prostor, one koji slikaju stvari za koje ti je zapravo potreban talent. Ali svakako mislim da je više grafitera koji samo iz nekog buntovništva imaju potrebu za uništavanjem, valjda misle da je grad samo njihov. To bi trebalo strogo kažnjavati, mišljenja je Ivana (32).
Grafiti s predznakom mržnje
Grad poznat po kulturno-povijesnom obilju doživljava sve veću prisutnost grafita koji, iako nekad kreativni i vizualno impresivni, nisu uvijek dobrodošli, pogotovo u formi poruka mržnje. Ova pojava potiče širu diskusiju o odnosu između umjetnosti i vandalizma, slobode izražavanja i odgovornosti prema zajednici. Gdje prestaje ulična umjetnost, a počinje vandalizam?
-Što se tiče murala, ne traju dugo i s time autori računaju. Destrukcija je vrlo laka i ne iziskuje nikakve sposobnosti dok kreacija iziskuje srce, um i napor. Ako je šaranje samo sebi svrha te ako se nagrđuje povijesna baština to je vandalizam, čak i kad iza toga stoji tzv. “umjetnička intervencija”. Prava umjetnost mora imati viziju i visoku estetsku vrijednost. Ako narušava izgled zida, ne može se smatrati umjetnošću, smatra zadarski umjetnik Valentino Radman koji se nedavno i sam susreo s vandalizmom nad njegovim umjetničkim izričajem. Naime, Radman je oslikavao jedan zid poznatog zadarskog kafića na kojem je naslikao portret Luke Modrića. Međutim, još nezavršeni mural je netko išarao bojom, pa je zid prebojan i potpuno se odustalo od murala.
Iz Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša pojasnili su da se regulacija prostora, pogotovo u povijesnoj jezgri Zadra, temelji na smjernicama konzervatora. Prema njihovom osvrtu grad nastoji balansirati između očuvanja kulturne baštine i prepoznavanja umjetničkog izraza.
-Komunalno redarstvo će u svakoj prilici imati osjećaj za utvrditi razliku između umjetničke ekspresije i ugode oku od neprihvatljivog ponašanja izoliranih individua. Uklanjanje neprimjerenih grafita sastavni je dio komunalne djelatnosti putem koje, po nalogu komunalnih redara, gradska tvrtka Obala i lučice uklanja protupravno postavljene predmete s javne površine. Aktivnosti se odvijaju kontinuirano, a planirana zatražena sredstva su 40.000 eura godišnje kroz Program održavanja komunalne infrastrukture, pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Robertino Dujela.
Zidne škrabotine i turizam
Približavanjem turističke sezone ovo pitanje postaje sve aktualnije. Kratka šetnja Poluotokom dovoljna je da pobrojite desetke estetski neuglednih šarotina i grafita koje svojom pojavom “krase” popularni turistički predio. Dok Zadar nastoji ostaviti dojam uređenog mediteranskog grada, stvarnost ga demantira. Turisti i lokalci šetajući gradom ne mogu ne primijetiti nagrđene zidove i neprimjerene natpise koji odskaču iz prepoznatljivosti dalmatinskog ambijenta, a na pitanje hoće li se aktivnosti uklanjanja grafita pojačati u predsezonsko vrijeme, od Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša nismo dobili odgovor.
Mnogi zadarski zidovi ukrašeni su legalno naslikanim muralima visoke umjetničke vrijednosti. Međutim veći dio zadarskog grafiterskog portfelja čine škrabotine zadarskih “lokal patriota” koji zidove stare povijesne jezgre koriste kao predmet iživljavanja.
Iako gradske vlasti povremeno organiziraju akcije uklanjanja grafita, problem se uporno vraća, zbog očitog nedostatka sustavne strategije i brzog odgovora na novi val vandalizma. U konačnici, pravo je pitanje hoće li se ovakvi prizori i dalje tolerirati ili će nadležne službe ozbiljnije pristupiti problemu, posebno uoči turističke sezone. S obzirom na situaciju, posebno u staroj gradskoj jezgri, pitanje je hoće li turisti doživjeti našu povijest i kulturu u njezinom punom sjaju ili će ih ipak pogoditi “grafitski trn u oku”?
