U susret obilježavanju blagdana Svete Stošije, (koja se slavi 15. siječnja), nebeske zaštitnice grada Zadra i Zadarske nadbiskupije, u Znanstvenoj knjižnici Zadar postavljen je Izbor iz fonda Knjižnice o povijesti zvonika zadarske katedrale, izuzetno zanimljiv postav možete pogledati od 13. siječnja do 6. veljače u Odjelu rada s korisnicima/Informacijskoj službi Znanstvene knjižnice u radnom vremenu Knjižnice od 7:00 do 21:00 sati i subotom od 7:00 do 13:00 sati.
Izložene su knjige, članci iz časopisa, ilustracija, fotografije, razglednice… iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar. Isto tako zanimljivo će biti vidjeti fotografije zvonika do razine prvog kata ili zvonik u skelama iz 1989. prilikom obnove zvonika ali i zanimljivost iz 1923. godine kad je poznati zadarski sportaš Arturo Battara izveo gimnastički stoji na samom vrhu završne piramide zvonika. Ove 2023. godine obilježava se 129 godina od završetka zvonika.
Sveta Stošija jedna je od četiri zaštitnika, patrona, grada Zadra (sv. Šimun, sv. Krševan, sv. Zoilo), a njezin blagdan u 2023. "pada" u nedjelju. Prema legendi bila je Rimljanka, mučenica iz doba cara Dioklecijana čije je moći bizantski car Nicefor poklonio zadarskom biskupu Donatu. On je pohranio relikvije Svetice u bazilici sv. Petra apostola koja od tada nosi njeno ime, a isto tako zanimljivo je istaknuti zadarsku tradiciju držanja božićnog drvca u domovima upravo do blagdana Svete Stošije, 15.1. Neki od simbola koji se vezuju uz ovu Sveticu su knjiga i škare te se ona ujedno smatra i zaštitnicom cenzure tiska.
Jeste li znali da zvonik sv. Stošije s mjedenim kipom anđela na vrhu dosiže visinu od 56 metara? A znate li kako je sve zvonik mogao izgledati?
-Zvonik je građen u 15. i 19. stoljeću neoromaničkim stilom. Do razine prvog kata zvonik je izgrađen između 1452. i 1480. te predstavlja jedno od najranijih ranorenesansnih izgradnji u Zadru. Dovršetak zvonika; što zbog ratnih uvjeta, nedostatka novca i drugih problema nije se planirao do pretkraj 19. stoljeća. Ali, 1860. godine dotrajalo krovište zvonika probudilo je zaboravljenu ideju o dogradnji zvonika… Ipak ni tada se nije uspjelo u nakani dovršetka zvonika, već za nekih dvadesetak godina testamentom P. Bakmaza koji je ostavio 4000 forinti isključivo za dogradnju zvonika. Potaknuti ovom ostavštinom građani Zadra sa zadarskim nadbiskupom P.D. Maupasom i vlastima u Beču (Središnja komisija za očuvanje spomenika) kreću u projekt dovršetka zvonika. Uz prijedlog T. G. Jacksona engleskog arhitekta i povjesničara koji je uz određene preinake prihvaćen bio je i prijedlog Zadranina B. Tamina koji je zvonik zamislio sličnim onom katedrale u Firenci sa spuštenim krovom. Prihvaćeni i prerađeni prijedlog T. G. Jacksona odnosio se na tri kata s otvorima i zidnom dekoracijom oblikovanom po ugledu na romanički stil. Završna piramida je projektirana po uzoru na zvonik katedrale u Rabu. Na vrh zvonika postavljen je kip anđela na pokretnom postolju koji pokazuje smjer vjetra. Dogradnja zvonika započela je krajem 1890. a završila je u ožujku 1894. Zvonik je preživio savezničko bombardiranje u Drugom svjetskom ratu s manjim oštećenjima, a temeljito je obnovljen 1988. i 1989. Od kad je izgrađen, ali i danas zvonik je nezaobilazna i dominantna vizura Zadra- otkriva nam Tomislav Blažević, mladi autor izložbe i vrsni diplomirani knjižničar.
Kako kaže, ideja je zaiskrila lani kad se s istom temom pripremala knjižnična Fb objava. No, budući da je i ta prošla još bila ”covid godina” nisu bili u mogućnosti složiti izložbu u prostoru pa su se na koncu tada fokusirali na on-line verziju. I već u tom periodu slaganja pronašao je čitav niz zanimljivosti koje je onda i zapisao, a zajedno s kolegama radeći na fototeci, našli su poprilično atraktivnih fotografija zvonika. Uz njih, u digitalni repozitorij, bavili su se i unosom starih časopisa. Tako su, dodaje nam, sasvim slučajno, u časopisu ”La Domenica” iz 1891. pronašli veliki crtež zvonika od 0 do 53. metra. To ga toliko zaintrigiralo i oduševilo da je na kraju upravo njega izabrao za plakat izložbe, tvrdi nam Blažević koji je javnosti želio pokazati i predstaviti, osim povijesti zvonika, i više detalja koje mnogi nisu nikada znali, nisu to za dosta toga niti mogli, poput pisanih i slikovnih podataka kako je zvonik mogao izgledati, po čijem je konkretno uzoru građen, tko ga je naposljetku završio i kada...
Literatura kojom se koristio bili su: Peričić, Š.; Rabac-Čondić, G.; Rados, Z.; Stagličić, M.; Travirka, A. Zadar za austrijske uprave. Zadar: Matica hrvatska, 2011. str. 335-338, Sign. 136478-b/4, Petricioli, I. Katedrala sv. Stošije Zadar. Zadar: Zadarska nadbiskupija, 1985., str. 40. Sign. Misc.C 37073, Stagličić, Marija. Graditeljstvo Zadra: od klasicizma do secesije. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013. str. 97-100., Sign. 328111-e, a za našu objavu u Zadarskom tjedniku pripremili su nam u Znanstvenoj knjižnici, uz red onih s postava, nekoliko ekskluzivnih fotografija.
-Tu su slika 1: Fotografija pročelja katedarale s još ne izgrađenim zvonikom iz albuma Le chiese e i reliquiari di Zara: album in occasione di cinquant‘anni di sacerdozio di monsignor Pietro Doimo Maupas, arcivescovo di Zara]/[testo di Carlo Federico Bianchi, fotografie di Tomaso Burato], Sign. 10513-B. - Dalmatica. - Jadertina. Slika 2 - Razglednica iz fonda ZKZD, Zara. Duomo S. Anastasia. Slika 3 - Prijedlog T. G. Jacksona i B. Tamina za dovršetak zvonika sv. Stošije iz knjige Petricioli, I. Katedrala sv. Stošije Zadar. Zadar: Zadarska nadbiskupija, 1985., str.24, Sign. Misc.C 37073, Slika4 - Predstavljanje prihvaćenog i prerađenog prijedloga T. G. Jacksona za zvonik sv. Stošije građanima Zadra u časopisu La Domenica god. 4, br. 15, (12. IV. 1891.) str. 120-121. Sign. dal Per B-24/a. Slika 5 Špralja, J. Zvonik katedrale sv. Stošije u oblaku. Fototeka ZKZD 761. - navodi nam Tomislav Blažević, koji je uredio izbor iz fonda, ali i izradio osmislio plakat uz Brajena Dragičevića. (PL)
