Rt Ljubljana: tajanstveno mjesto nadzemaljske ljepote

Vjerojatno je malo takvih mjesta, pogotovo u kopnenom dijelu Zadarske županije i još k tome dostupno motornim vozilom koja zrače takvim nadzemaljskim mirom i energijom i kao da prenose putnika namjernika u neki drugi ljepši svijet, kao što je to rt Ljubljana i na njemu ostatci Castruma Liube.

Udaljen manje od 20 kilometara od Zadra ovaj lokalitet smjestio se na kraju dugačkog i još od prapovijesti naseljenog poluotoka Ljubačke kose, dugog oko 1,5 km, a širokog oko 700 metara koji dijeli Ljubački zaljev od Zaljeva Plemići. Iz pravca Zadra se do lokaliteta dolazi cestom za Ražanac s koje treba nakon prolaska kroz mjesto Krnezu skrenuti ulijevo gdje putokaz upućuje na naselje Stojići. Asfaltna cesta ubrzo prelazi u makadamsku, ali održavanu i pogodnu za promet osobnim automobiima. Naravno, može se limenog ljubimca ostaviti tamo i malko protegnuti noge pogotovo što je dio puta pošumljen i ima hlada.

Na samom vrhu poluotoka još se vide ostatci obrambenog jarka i bedema i kula. Sama površina unutar obrambenog zida iznosi oko jednog hektara i tu se još uvijek vide ostatci nekadašnje crkve sv. Marije kojoj se gradnja datira na kraj 14. ili početak 15. stoljeća. Za utvrdu se navodi da je bila u posjedu Vitezova Templara da bi nakon njihovog progona i uništenja 1312. godine, poput ostale njihove imovine u našim krajevima prešla u posjed Vitezova Hospitalaca (Ivanovci).

Područje Ljubačke kose poznato je kao bogato arheološko naazište naseljeno još od prapovijesti, no veoma slabo istraženo. Svojedobno su ga pročešljavali pljačkaši grobova, a priča kaže da je jednom i vol na ispaši rogom iskopao zlatni kalež. U lipnju ove godine prvi puta su tamo organizirana arheološka istraživanja koja je proveo Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru koje je vodio Dario Vujević. Istraživanja su prekinuta krajem mjeseca, no planira ih se nastaviti i s vremenom odgovoriti na mnoga pitanja koja se javljaju na ovom lokalitetu koji bi jednog dana mogao biti izuzetni arheološki park.

Kako je naveo akademik Ivo Petricioli u svom radu "Castrum Liube (neistraženi arheološki lokalitet), utvrda je kasnije došla pod kralevsku vlast te ju je Kralj Ladislav zajedno s Pagom i Novigradom dao zadarskim plemićima Vidu i Ludoviku Matafaru. Tu uredbu su poštivali i Mlečani, no nakon Ludovikove smrti Ljubljana je pripala njima. Spominje se da su je koristili za obranu od Turaka koji su bili posebno aktivni u tim krajevima.

Ljubljana i njene ruševine bila je jedna od središnjih tema u serijalu T. M. Bilosnića "Troja, mitovi i legende o Nina do Knina".