Postoje mjesta i lokaliteti koji služe kao izletišta ponekad i više od jednog stoljeća, brojni su i oni koji tu ulogu igraju već mnoga desetljeća, a ima i onih koja su nastala ne tako davno. Jedno od takvih je i vidikovac s kopnene strane Paškog mosta.
Lijep vidik na sam most, tjesnac Ljubačka vrata, Podvelebitski kanal i sam Velebit koji se uzdiže na istoku, sigurno su sve elementi koji su doprinijeli da se sve veći broj putnika prema otoku Pagu odluči tu zaustaviti i uživati u prizorima, napraviti nekoliko fotografija, a na lokalitetu postoje i sadržaji koji putnicima trebaju te ugostiteljski objekt koji nudi hranu, piće i okrjepu.
Izgrađen 1968.
No ono što je najveća atrakcija ipak je sam most. Izgrađen je 1968. godine i svečano pušten u promet 17. studenoga. Autor projekta bio je dipl. ing Ilija Stojadinović, a radove u kojima je sudjelovalo 150 radnika je izvodila beogradska “Mostogradnja” i bili su završeni 12 dana prije zadanog roka. U njega je ugrađeno 3771 kubika betona, od čega 915 kubika nearmiranog, 1869 kubika armiranog i 987 kubika prenapregnutog betona. Armaturu je činilo 362 t klasičnog betonskog željeza, a za prenapregnuti beton uloženo je 34 tone kablova. Upravitelj gradilišta bio je dipl. Ing. Stanko Šram, kasnije sveučilišni profesor zagrebačkog Građevinskog fakulteta.
Most je dugačak 301 metar, a širok 9 metara. Raspon luka iznosi 193,2 metra, a visina strelice je 27,6 metara. Omjer visine strelice i njegovog raspona je 1/7, što ga svrstava u spljoštene lukove.
Otvaranje Paškog mosta svojedbno je bila velika atrakcija o kojoj su izvještavali svi mediji bivše države. “Za stanovnike Paga, i ne samo za njih, nego i za dobar dio sjeverne Dalmacije i podvelebitskog područja ova je jesenska nedjelja dobila stoga dimenzije velikog dana, dimenzije velike radosti zbog još jedne dobivene runde u borbi čovjeka s nepovoljnim faktorima prirode njegove okolice. Jedan otok čija gola burna strana pri bliještanju krečnjaka, tko zna radi čega kod putnika na susjednom dijelu Jadranske turističke ceste, nameće prizore s mjeseca, postala je sastavni dio kopna, afirmirajući tako još jednom golemu moć čovjekova stvaralaštva. S tih tristo metara asfaltne trake ubrzava se nailazak bujice novih pojava i odnosa suvremenog života na prostoru gdje i pored mnogih promjena još uvijek dominira pastorala”, objavio je tom prigodom zagrebački “Vjesnik”.
Promijenio živote stanovnika Paga
Most je promijenio živote žitelja otoka Paga koji je sad zapravo postao poluotok do koga se dolazi kopnom. Kolika je njegova važnost najbolje se vidjelo tijekom Domovinskog rata kada je bio jedina poveznica sjevera i juga Hrvatske te Bosne i Hercegovine.
Lijepa građevina u predivnom krajoliku, Paški most je zasluženo postao atrakcija današnjim turistima i putnicima.
