Je’l mičemo naprid ili nazad? Oće bit tri ili dva? I tako, žena, mali, mala, punac, punica, i zbunjeni pisac redaka,postavljamo navlas isto pitanje godinama, svakih nekoliko mjeseci, u noći prije odlaska na počinak...
Baš kako ćemo to učiniti danas, u subotu navečer, 25.03. uoči spavanja i buđenja ujutro s naknadnim saznanjem da se koju uru prije, na satu točnih 2:00, kod revnih nam i dragih europskih sugrađana pretvorilo u 3:00.
Dakle, ljetno računanje vremena u 2023. - o njemu se radi - započinje u zadnju nedjelju ožujka, u 2 sata iza ponoći i to tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed, a ne nikako unatrag, vrijeme u dva sata 26.03. računa kao tri sata. Konkretno, u odnosu na zimsko pomicanje kazaljki koje nam donosi jedan sat sna više onu prvu noć, ovo ljetno nam i nije baš drago, makar i nakratko samo taj dan, budući da osim što u istoj sekundi gubimo 60 minuta snivanja, uzrokuje i stres za naš organizam.
No, navikli smo, na našim prostorima ljetno računanje vremena prvi put se koristilo od 1916. do 1918., za Austro-ugarske vladavine, potom Kraljevine Jugoslavije i NDH, 1983. uvedeno je u SFRJ, a praksa se nastavila i nakon osamostaljenja RH. Posljednje doba porasla je brojka protivnika, pa prema podacima Auto Cluba Europe, po pomicanju kazaljki redovna je pojava povećanog broja automobilskih nesreća u travnju, u Njemačkoj čak 29 posto 2009., a 2010. - 21 posto više nesreća.
Pošto je potrebno otprilike 72 sata da bi se tijelo priviklo na novi bioritam, najopasniji je ponedjeljak nakon promjene vremena, kada su vozači neispavani i neprilagođeni, što im usporava reakcije na cesti, čime se brojka nesreća, kažu, drastično povećava. Također je povećan broj ozljeda na radu zbog pospanosti, a švedskim istraživanjem provedenim 2008. pokazalo se da je u tjednima iza pomicanja sata za 5 posto povećana brojka srčanih udara.
“Ispitna anketa ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj" - upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja infarkta za 25 posto prvi radni dan nakon početka ljetnog računanja. Isto se uvelo zbog uštede i bolje usklađenosti svjetla dana, školske nastave i radnog vremena. Umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje za večernje aktivnosti sat više prirodnog svjetla.
U Odboru EU parlamenta još 2019. s 23 glasa “za” i 11 “protiv” donesena je i rezolucija kojom se od 2021. u Uniji trebalo ukinuti pomicanje sata. Države članice pozvane su tada da iskoordiniraju na kojem vremenu ostaje pojedina zemlja, a izbor su morale donijeti do travnja 2020. One koje bi žele trajno “ljetno” posljednji put su sat trebale pomicati krajem ožujka 2021., a one koje bi se izjasnile kako žele ostati na “zimskom” kazaljke su morale pomaknuti zadnje nedjelje u listopadu iste godine, navodila je odluka. U međuvremenu- dogodila nam se pandemija. Pa se i odluka- prolongirala i ostavljena na volju članicama.
Kako bilo, uz hrpu iskazanih negativnosti, u nastupajućim tjednima sa “satom naprijed” manje i rjeđe bi se trebala gledati televizija, a češće boraviti vani i trčati, hodati ili baviti sportom, zbog duljeg dana ljudi mogu biti više na otvorenom, uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka, osjećati se bolje nego inače jer će sunce sjati u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati i razinu serotonina, zaslužnog za podizanje raspoloženja…
