Današnji ritam života toliko je užurban da rijetko ostavlja vremena za opuštanje. Čini se da živjeti bez stresa postaje gotovo nemoguće, pa je iz tog razloga važno shvatiti da izbjegavanje stresa nije rješenje; umjesto toga, ključno je naučiti kako se nositi s njim.
U svrhu dubljeg razumijevanja ovoga fenomena, razgovarali smo s Valentinom Cindori, socijalnom pedagoginjom, supervizoricom i Gestalt psihoterapeutkinjom, vlasnicom Centra Arka. Otkrila nam je korake koje možemo poduzeti kada nas preplave osjećaji uznemirenosti, straha, stresa i anksioznosti te kako se možemo kvalitetnije nositi s izazovima svakodnevnoga života.
Od neravnoteže do anksioznosti
- Stresne situacije mogu se primarno događati eksterno, izvana, jer mi zaista živimo u promjenjivom vremenu s turbulentnim društvenim zbivanjima kada se može poljuljati cjelokupan sistem vrijednosti. Naime, svjedoci smo ratnih zbivanja, zdravstvenih i ekonomskih kriza itd. Paralelno se na osobnoj razini čovjeka također mogu događati razni izazovi u partnerskim i obiteljskim odnosima, u poslovnoj sferi života, bolesti, gubitci bliskih osoba, traumatske situacije i iskustva..., objasnila je Cindori.
Često se javlja burna simptomatologija anksioznog poremećaja, poglavito ako se tegobe zanemaruju neko vrijeme.
- Sve te okolnosti zaljuljaju naš osjećaj sigurnosti, stabilnosti i samopouzdanja pa se ljudi osjećaju kao da im se odjednom dogodio panični napad, da ne mogu disati, muče ih glavobolje, problemi sa spavanjem, neobjašnjivi strahovi, razni bolovi u tijelu... Uvijek je sve vrlo individualno, kod nekoga će prevladavati somatske tegobe, kod nekoga emocionalne tegobe, nezadovoljstvo, strah, pesimizam. Ali, ono kako se čovjek trenutno osjeća produkt je određene neravnoteže koja se događa tijekom nekog vremena, kazala je Cindori.
Kontrola nad disanjem
U situacijama kada se suočimo s nestabilnošću, ključno je prvo pronaći način kako se uzemljiti.
- Kad god se krene događati neka nestabilnost, nagovještaj paničnog napada, zbunjenost i tome slično, jako je važno da ljudi sjednu i smjeste se negdje gdje se osjećaju sigurno, kako se ne bi dogodio pad ili ozljeda. I tada je ključno disati. Ljudi znaju hiperventilirati jer dišu vrlo brzo i plitko, tada mozak i ostali dijelovi našeg tijela ne prime dovoljnu količinu kisika, ispričala je Cindori.
Stjecanje kontrole nad disanjem ima ključnu ulogu u očuvanju smirenosti, stoga je važno usvojiti tehniku disanja koja potječe iz dubine trbuha, udisajem kroz nos i završava izdisajem kroz usta.
- Kada krenemo obraćati svoju pažnju na disanje, sva se simptomatologija krene polako utišavati i gasiti. Panični napadaji i anksioznost čine to da mislimo da više nemamo kontrolu nad svojim tijelom. Htjeli bismo se umiriti, a što više to želimo, panika sve više počinje rasti, istaknula je Cindori.
Tehnike opuštanja i relaksacije
U takvim trenutcima, tehnike opuštanja i relaksacije postaju neprocjenjive. Pronalaženje tehnika koje nam odgovaraju i redovito prakticiranje istih mogu nam poslužiti kao svojevrsni ispušni ventil za stres.
- To može biti bilo koji sport i neki vid fizičke aktivnosti, šetnja s kućnim ljubimcem, razne drevne metode, meditacija, molitva - sve što ima umirujući efekt na čovjeka. Ljudima preporučujem da pronađu što im odgovara i da to prakticiraju više puta na dan kako bi dobili osjećaj kontrole i stabilnosti nad vlastitim tijelom, a pogotovo kada se nađu u situacijama koje ih mogu dodatno uznemiriti, naglasila je Cindori.
Cilj ovih tehnika jest tišina uma, oslobađanje od nepotrebnih misli i fokusiranje na trenutak koji proživljavamo. Umjesto da čekamo da se stresna situacija pojavi, dobro ih je preventivno upotrebljavati kako bismo se bolje nosili sa svakodnevnim izazovima.
- Svakako bih izdvojila transcendentalnu meditaciju kao drevnu tehniku koja ima brojne povoljne učinke na društveni život, zdravlje, uspostavljanje balansa u tijelu. Vrlo blagotvoran učinak ima 15-20 minuta meditacije dva puta dnevno. Nekome odgovara molitva i zahvala na svemu dobrome što ima u životu. Mindfulness tehnika vrlo je popularna u zadnje vrijeme, da budemo što više prisutni u trenutku. Tu još spadaju autogeni trening, razne vrste masaža, postoji zaista široka lepeza mogućnosti, samo trebamo složiti sebi varijantu koja nam pomaže, objasnila je Cindori.
Hidratacija i uravnotežena prehrana
Kada se suočavamo sa stresom i anksioznošću, ne smijemo zaboraviti na značajnu ulogu hidratacije i uravnotežene prehrane.
- Bitno je svako malo popiti gutljaj vode, a preporuka je i prehrana bogata voćem i povrćem, da se tijelo nahrani na kvalitetan način. Vitamini i minerali su ti koji utječu na imunitet koji se zna narušiti u emocionalnim krizama, zaključila je Cindori.
Za pronalazak osobnih individualnih uzroka vlastitih kriza i način njihovoga prevladavanja svakako je preporuka psihoterapijska pomoć i podrška.
