Životne navike važne su za mentalno zdravlje...

Siječanjska praznina, postblagdanska besparica, melankonija i usamljenost malo koga zaobilaze, stoga smo razgovarali s Irenom Jurjević, magistrom psihoterapije s diplomom Instituta za gestalt psihoterapiju Malta koja je i magistra pedagogije i sociologije s diplomom Sveučilišta u Zadru o mogućim razlozima povećavanja osjećaja usamljenosti, na koji način utječu financije i najvažnije - kako se oduprijeti negativnim mislima.

Ukorijenjeno je poimanje kako je siječanj najdepresivniji mjesec u godini. Koji su mogući razlozi za to? Kod koga se najčešće javlja takvo stanje?

- Zima je dio godine kad se priroda povlači u sebe kako bi se mogla ponovno probuditi obnovljena u proljeće. To je prirodan ciklus života. Čovjek, čini mi se, često misli da može zaobići prirodu pa tako noći osvjetljava žaruljama (i time si remeti cirkadijski ritam i odmor) ili zimsko mirovanje i introspekciju zaobilazi šarenim lampicama, darovima i drugim odvlačivačima pažnje. Prirodno je povlačenje tijekom zime i ako ga uvažimo, možemo dobiti značajne uvide o sebi i onome što nam treba. I sama depresija simbolički predstavlja povlačenje od vanjskog svijeta. Ona je prostor između starog i novog. Ponekad, ako ne prihvaćamo odlazak starog i potrebu novog, prelazi u jedno dugotrajno i teško stanje i tada nam je potrebna pomoć drugih.

Zašto blagdansko i postblagdansko vrijeme kod određenog dijela ljudi povećava osjećaj usamljenosti?

- Ako dugo vremena vlastiti život izbjegavamo različitim odvlačivačima pažnje, onda siječanjsko mirovanje, može biti teško za pojedinca. Čovjek je stvoren da se kreće, ali i da odmara. Stvoren je da se povezuje s drugima, ali i da u samoći osjeti sebe. Jedno bez drugog ne ide, kao što nema ni svjetla bez mraka, i obratno. Kad god bježimo u neku od svojih polarnosti, kad-tad zaskočit će nas druga. Ako smo veseljak koji živi za zabavu i društvo, mirni siječanj nas može povesti da promotrimo svoju vrijednost i kad pozornost drugih nije tu. Ako smo osamljenik koji svoje bliske (partnerske i obiteljske) odnose kompenzira na druge načine (primjerice, karijerom) blagdansko razdoblje nas može podsjetiti na ono što nam nedostaje. Sve te spoznaje mogu biti bolne. Ali mogu biti pune otkrivenja, tako da ipak odlučimo promijeniti neke stvari u svom životu.

Na koji način utječu financije?

- Sigurnost je, ustvrdio je još davnije Maslow, jedna od osnovnih potreba čovjeka. I nalazi se iza fizioloških potreba. Tek onda dolaze na red ljubav i pripadanje, samopouzdanje i samoaktualizacija. Stabilne financije predstavljaju osnovu sigurnosti za mnoge i osnovu mentalnog zdravlja. King’s College London je baš nedavno objavio meta analizu o učincima nesigurnog zaposlenja na mentalno zdravlje.

Nesiguran posao može nas lišiti, ne samo financijskih prednosti sigurnog zaposlenja, već i društvene dobrobiti koju nose redovna rutina, osjećaj identiteta, postignuće društvenog statusa, ali i pozitivni međupersonalni odnosi.

U strahu se zatvaramo, kako prema sebi, tako i prema drugima. I dok to evolucijski može biti odlična stavka za trenutačno preživljavanje, na dulje staze iscrpljuje nas emotivno i fizički. Čovjek je društveno biće i bez kontakta s drugima, pogotovo na dulje staze, jednostavno ne možemo.

Kako si pomoći i oduprijeti se negativnim mislima?

- Depresivnost i anksioznost puno teže pogađaju one koji već prakticiraju (znanstveno dokazane) navike koje podržavaju čovjekov bioritam. A to su dobro spavanje (raniji odlazak na san), izlaganje jutarnjem svjetlu (do deset sati preporučljivo), tjelovježba, dobra nutritivno bogata hrana te voda. Bez svega toga čovjek može na kratko, no za par dana već počinjemo osjećati posljedice. Redovito napominjem svojim klijentima da, kako bismo mogli zacijeliti neke prošle boli, odnosno traume, potrebno je imati dobar san. On nam služi za integraciju iskustava koje smo imali tog dana i ako je san isprekidan i nedovoljan, taj proces je otežan. Bitno je i da pratimo cirkadijski ritam čovjeka, odnosno da san bude preko noći. Tu dolazi i do nekih drugih pozitivnih efekata koje dobivamo jutarnjim dizanjem i izlaganjem svjetlu. Samo jedna jednostavna šetnja uz more u jutarnjim satima balansira misli, pomaže ‘probaviti’ neke zadržane probleme ili emocije, a izlaganje zvukovima prirode umiruje nas pri nadolazećim stresnim zadacima tog dana. Sve ove tvrdnje potkrijepljene su znanstvenim studijama i uistinu bi bilo šteta propustiti blagodati koje ove prakse nude. Jako puno elemenata s polja anksioznosti i depresivnosti može se umiriti tako i kad bi se više građana koristilo ovom blagodati, mi psihoterapeuti imali bi puno manje posla. Zadar je grad koji je blagoslovljen svojom geografskom pozicijom, blagom mikroklimom, velikim brojem sunčanih dana i morskom obalom. Prava je šteta to ne koristiti.